DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 34 <-- 34 --> PDF |
rist. Kod oplodnje voća dokazano je da je urod bio m.nbgo veći tamo gdje pćele posjećuju voćke nego li tamo gdje .... pčela ili ih je vrlo malo, pa je oplodnja slabija. Ta se okolnost naročito očituje onda kada su lošije vremenske prilike u doba cvatnje voća. Ulogu pčele u tom pravcu mnogo cijene napredni voćari i baš radi toga čvrsto povezuju voćarstvo sa pčelarstvom. Dakle, rad je pčela koristan za raslinstvo, no naročito je koristan i time što se spašava od propasti slatki biljni sok, koji je za čovjeka, njegovu prehranu i zdravlje vrlo koristan. Naš rad treba da ima za cilj korišćenje svega onoga u šumi što pruža čovjeku korist, a pri tome se ne ugrožava daljna šumska ekonomija. U tome pogledu dolazi, eto, u obzir iskorišćenje nektara, cvjetnog praška, medene rose i dr. Veliki dio, a u nekim predjelima i glavni dio svoje paše nalaze pčele u šumama. Nekad je ta paša bila obilnija, jer je bilo obilno starih šuma i u njima mnogo većih ili manjih čistina i progalina obraslih medonosnim grmljem i drugim biljem. Sadanja, sve naprednija poljoprivreda također često štetno djeluje na pčelarstvo, i to ne samo time što se proširuje na štetu šuma, već i time što se na pr. livade ranije kose, kad su u najboljem cvatu, a strništa se brzo.preoravaju, pa se time poništava razno medonosno bilje i, oduzima paša. Osim toga gnojenjem i obradbom uništavaju se sve više razni medonosni korovi. Obzirom na to potrebno je voditi računa 0 mogućnostima poboljšanja pčelinje paše. Poljoprivrednici to čine uvađanjem raznog kulturjiog bilja koje obilno izlučuje slatki sok, kao što su na pr.: razne djeteline, heljda, suncokret, gorušica itd. I šumari mogu isto tako da u tom pogledu sa svoje strane mnogo doprinesu. Za bolje shvaćanje koristi od pčele navešćemo ovdje neke podatke iz praktičnog pčelarstva. Naravno da je danas uspjeh uz napredno pčelarenje, sa t. ZV. pokretnim saćem, sasma drugi nego što je bio prije, kad se pčelarilo samo prostim košnicama, pletarama i si. Spomenućemo stoga samo podatke naprednog pčelarenja. Računa se da se kod nas od jedne okvirne košnice dobije prosječno godišnje 10—15 kg meda, dok je kod toga uloženi trud sa strane čovjeka-minimalan. Ima godina, iako rijetkih, kada vremenske prilike, a prema tome i paša nisu povoljne, te pčelarenje u tim okolnostima ne odbaci sk,oro nikakvu korist. Međutim, ima godina koje su opet naročito povoljne, pa je tada u krajevima koji obiluju pčelinjom pašom korist enatno veća iznad rečenog prosjeka. Prihod meda tada iznosi 30 i više kg, čak u nekim naročito povoljnim slučajevima i oko 100 kg po, košnici. Amerika pokazuje mnogo povoljniji uspjeh. Ondje, navodno, ima slučajeva gdje jedna košnica dade godišnje nekad 150 a i preko 200 kg međa. No za itakav su uspjeh potrebne i američke prilike: tamošnji prostrani voćnjaci i veliko obilje medonosnog drveća..Tako je ondje obilno rasprostranjen bagrem, kojeg poznajemo kao veoma medonosno drvo. Međutim, ako američko raslinstvo već po prirodi svojoj pruža veće obilje slatkog soka, moramo nastojati da osobito pogodne takve vrste uzgajamo kod nas. U ovom je pogledu pred nama široko polje rada i čim se brže bude na tome radilo, a i naše domaće medonosno drveće štitilo i unapređivalo, tim ćemo prije doprinijeti povećanju proizvodnje meda kod nas. Međutim, još povoljniji uspjeh postiže Rusija sa svojim pčelarstvom, jer tamo ima slučajeva da je pojedina košnica dala i preko 300 kg meda u jednoj godini, . .. :, .\ 100 |