DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 3 <-- 3 --> PDF |
i^ J ŠUMARSKI LIST / GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 70. JULI—SEPTEMBAR GODINA 1946. Ing. .. ANTOUJK i Ing. S. KLEPAC (Zagreb): POTROŠNJA DRVA NA PODRUČJU N R HRVATSKE (The consumption of wood on the territory of National Republic Croatia) Ovim se prikazom želi rasvijetliti pitanje prosječne potrošnje drva na području NE. Hrvatske. Premda su potrebe na drvu i potrošnja ogrjevnog i tehničkog drva u svome odnosu naprama posibilitetu šuma polazne točke svako ispravne šumarske politike, ipak se nije ´raspolagalo ni sa približno pouzdanim podacima, koji bi ijoslužili kao putokaz u rješavanju tog problema. Samo ua temelju saznanja o proizvodnim mogućnostima naših šuma i količini potrošnje drva može se ispravno voditi eksploataciona politika u šumarstvu i odrediti visina godišnjih sječa, koje bi bile u skladu sa principima potrajnosti prihoda šuma. Međutim, u toku prošlih 20 godina ovim se zamašnim problemom nije niko bavio. Glavni posao predratne šumarske politike bio je posjeći što više šuma, a šumarstvom se upravljalo bez ikakva plana. Kod ovog aproksimativnog izračunavanja potrošnje drva išlo se za tim da se dobije prosječna godišnja najniža granica te potrošnje prema predratnim prilikama. Danas, u jeku obnove naše zemlje, u mnogoj će skupini ovdje izneseni podaci biti premašeni. Međutim, ove prolazne potrebe nisu bile ovdje predmet proučavanja. Izneseni podaci potrošnje drva promatrani su obzirom na mjesto izradbe u šumi. Šuma je, dakle, mjesto gdje se izrađuju razni produkti koji su PT´eduKit ovoga prikaza (oblo, tesano, rudno, celulozno, taninsko i ogrjevno drvo, zatim željeznički pragovi, mosna, skretnička i kotarska grada, telel´onski stupovi, bačvarska duga i drveni ugljen). Finalni i polufinalni šumski proizvodi (daske, furniri, frize, parketi i si.) nisu uzimani u obzir, nego sirovine u šumi (pilanski trupci). Prema tome potrebno je ponovno naglasiti da je šuma ishodišno mjesto gdje se promatrala razdioba drva na njegove pojedine potrošače. Šumarstvo ima zadatak da trajno podmiruje narodne potrebe na drvu, ali to no znači da se smije i dalje dozvoljavati da potrošnja bude neracionalna i neekonomična. Prema tome iznošenjem ovih podataka išlo se u prvom redu za tim da se pruži jedna bar donekle pouzdana polazna točka za sprovedbu ispravne planske šum. politike. U drugom redu htjelo se da se indirektno rekonstruira visina svakogodišnjih golemih sječa, koje su provadane u Hrvatskoj u toku prošlih 20 godina. fi.9 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 4 <-- 4 --> PDF |
u ovom se prikazu promatra potrošnja drva prema pojedinim, skupi nama potrošača, koje su grupirane u 8 kategorija, i to: I domaćinstva, II ustanove, III obrt i zanati, IV industrija, V rudarstvo, VI saobraćaj, VII izvoz i VIII otpadak i gubitak. Važnost da se pristupilo obradbi ovog pitanja potvrđuje se i pomanj kanjem brojčanih dokaza o golemim sječama naših šuma u toku prošlih dvaju decenija. Ovi će podaci dobro poslužiti i omogućiti kontrolu i ko rekturu potrošnje drva, a ujedno biti orijentacija kod poduzimanja po trebnih mjera u sadašnjosti i budućnosti. I Domaćinstva Prema podacima iz 1931. god. na području NR Hrvatske imade 739.338 domaćinstava, od kojih se 172.314 (23,4Vo) nalazi u gradovima, a 567.024 (76,6*/») u selima i ostalim mjestima. Sva kućanstva troše prosječno godišnje 3,338.254 ni´^ ogrjevnog drva. 24 grada NR Hrvatske troše 582.449 m´´ (3,4 m^ po kućanstvu), što čini 17.4^/0 od ukupne potrošnje u domaćinstvima. Najveći naš grad: Zagreb, sa svojih 91.600 kućanstava (1946 god) troši 2,3 m´ (5 prm.) ogrjevnog drva po domaćinstvu. Premda gradovi obuhvaćaju 23,4"/o od svih domaćinstava, oni troše samo 17,4"/o od cjelokupne količine drva. Radi upotrebe ugljena, elektrike i plina nastaje ovdje ušteda od preko 220.000 m^ ogrjevnog drva. Preostalu količinu drva od 2,755.806 m´´ troše sela i ostalih 8.882 prebivališta, t. j . poprečno 4,8 m´^ po kućanstvu. Uvođenje katastra domaćinstava po mjesnim N. O. radi razdiobe ogrjevnog drva mnogo će olakšati i doprinijeti još točnijoj evidenciji potrošnje drva po selima (Naredba o načinu izdavanja ogrjevnog i građevnog drva za lokalne potrebe i obnovu ratom uništenih domaćinstava br: 3021-III 1946. od 11. III. 1946. Min. poljoprivrede i šumarstva). Osim spomenutih količina ogrjevnog drveta otpada na sela još 130.000 m´´ građevnog drva. Tu količinu potroše svake godine seoski gospodari za podizanje i obnovu kuća i gospodarskih zgrada. 47.6 "/» od cjelokupne godišnje potrošnje (bez izvoza i gubitaka) troše mnogobrojna kućanstva naših sela i gradova. Prosječna potrošnja ogrjevnog drva po kućanstvu iznosi 4,5 m´^ ili 6,9 pr. m. (Vidi naredne dvije tabele). , Okrug Lika sa 31.429 domaćinstava troši 7,6 m´´ (11,7 pr. m.) po svakom kućanstvu. Slijedi okrug Banija sa 6,3 m^ (9,8 pr. m.) i okrug Karlovac (Kordun) sa 6,2 m´´ (9,5 pr. m.). Potrošnja tako velikih količina ogrjevnog drva dade se opravdati upotrebom sirovog drva, otvorenih ognjišta i velikom hladnoćom tih krajeva. Potrošnja ogrjevnog drva u domaćinstvima Broj Prosječna Na I domaProsječna Na 1 doma Tek. ćinstvo ćinstvo Narodni od b. ori domapotrošnja potrošnja otpada otpada broj ćinstava pr. m. pr. m. m´ m´ 1 Gradski N. 0. (24) 172.314 896.075 6.2 582.449 3,4 2 Ostali N. 0. 567.024 4,239.702 7.5 2,755.806 4,8 Svega : 739.338 5,135,777 . 6.9 8,338.255 4,5 70 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Razdioba potrošaje ogrjevnog drva po okrnžnim narudnim odborima (O« N. O.) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 0. N. 0. Osijek 0. .. 0. SI. Brod 0. N. 0. Bjelovar 0. iN. 0. Varaždin 0. N. 0. Daruvar 0. N. 0. Banija 0. N. 0. Zagreb 0. N. 0. Karlovac 0. N. 0. Lika 0. N. 0. Gror.-Primorski Gradski N. 0. Zagreb Oblasni N. 0. Dalmac. 65.545 67.605 7B.401 71.780 48.482 35.714 56.550 35.471 31.429 45.388 91.600 113.378 485.640 540.840 606.032 665.202 387.856 348.972 452.400 336.358 368.296 328.199 458.000 257.982 7.5 8.1 7.9 7,9 8.0 9.8 8.4 9.5 11.7 7.3 5.0 2.2 315.666 351.546 393.921 367.881 252.107 226.832 294.060 218.633 289.392 213.329 297.700 162.688 4,8 5,2 5,1 5,1 5,2 6,3 5,2 6,2 7,6 4,7 8,2 1,4 Svega : 739.838 5,185.777 6,9 3,338.255 4,5 Kućanstva Dalmacije tr-oše najmanje drva, i to prosječno 1,4 m^. Potrošnja drva po kućanstvima koja su nastanjena uz mori! kreće se od 0,6—],.) m\ dok je onih n planinama i goiovitim krajevima mnogo veća i prcilazi 4—5 m". Uz obilje mineralnog ugljena, a napose lignita, u interesu je narodnog gospodarstva i napredne ekonomije da se potrošnja ogrjevnog drva svede na racionalnu količinu. U ostalim evropskim državama drvo je skupocjeni materijal; njime se kućanstva služe samo za potpaljivanje, a glavno je gorivo ugljen, plin i elektrika. II Ustanove U ovoj kategoriji potrošača troše velike količine ogrjevnog drva škole i naučne ustanove. Manji dio škola, i to one u gradovima, služe se drvom samo za potpaljivanje, dok već] dio — gotovo sve osnovne škole po selima, njih 2.540 — zagrijavaju svoje prostorije uglavnom samo drvom. Veliku količinu drva troše gostionice, krčme, hoteli, poštanskiuredi (oko 4.221 ured), zatim upravnć vlasti. Narodn i odbor i — okružni i kotarski — služe se pretežno drvom, dok mnogobrojni mjesni narodni odbori (4.187) troše samo ogrjevno drvo. 2/. cjelokupne potrošnje drva´ u ovoj skupini troše vojn e ustano ve za svoje kuhinje, učionice i vojarne, pa time dolaze u red najvećih potrošača drva. Potrošii.ia ogrjevnog drva po ustanovama: Potrošak ogrjevnog drva godišnje: 1. Upravne vlasti (ministarstva; oblasni, okružni, kotarski, mjesni narodni odbori — njih ukupno 5.200) 32.400 m^ 2. Škole i naučne ustanove (osnovne škole, gimnazije, stručne, učiteljske i dr. škole — njih ukupno 2.910) 236. 500 m"´ 3. Župni uredi, parohije i si. (ukupno 1.265) 5. 750 m" 4. Trgovačke radnje (trgovine, novčani zavodi, agenture — njih ukupno 24.105) 30, 240 m´´ 5. Gostione, krčme, hoteli (ukupno 9.045) 64, 800 m-^ 6. Ostale ustanove (zdravstvene, prosvjetne, kulturne, socijalne i dr.) 14 ,500 m" 7. Vojne ustanove 305, ,000 m" Svega 489.190 m;^ 71 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Potrošnja ogrjevnog drva po mnogobrojnim i raznovrsnim građanskim i vojnim ustanovama iznosi 4,2*´/o od cjelokupne potrošnje. Ona je znatno veća od količine drveta koju troši rudarstvo (l,0"/o), zanati i obrt (Ijo/o) i saobraćaj (2,0»/»). Potrošnja tehničkog drva (proizvedenog u šumi) neznatna je u ovoj kategoriji potrošača, pa stoga nije ovdje ni iskazana. III Obrt i zanati Prema Statističkom godišnjaku iz 1936 g. broj je zanat a na današnjem području Hrvatske onda iznosio 38.713. Od tog je broja otpalo na zanate koji su se bavili izradbama iz dr.´a 6.214, a na zanate koji su se bavili preradbom i izradbom raznih metala 6.246. Prema popisu iz 1936 g. bilo je na području Hrvatske 205.108 seo ski h kola , na kojima se danomice vrše popravci i izmjene pojedinih drvenih dijelova. Kad se to ima na umu, onda količina od 10.080 m´´ građe koju potroše kotarski obrtnici nije velika. Stolari troše godišnje neznatne količine građevnog (tehničkog) drva koje je izrađeno u šumi. Glavni njihov materijal jesu daske, piljenice, ali su one uzete u račun kod drvne industrije. Bačvari, ostali obrti (četkari, metlari), te golemi broj sitnih izrađivača drvene robe (kućni obrt) troše također znatne količine drva. a) Potrošnja tehničkog drva: GrađeV. drva: 1. Kolari (1.260 radnja) troše godišnje 10.080 m^ 2. Stolari (2.730 „ ) „ „ 4.095 m^ 3. Bačvari ( 421 „ ) „ „ 5.040 m^ 4. Ositali (četkari, metlari, sitna izradba od drva i dr.) (1.803 „ ) „ „ 1.200 m´´ Svega (6.214 radnja) troše godišnje 20.415 m^ Pekari (njih 1.252), slastičari (413), v o s k a r i (22) i mesarsk i obrtnic i (u svrhu topljenja loja i masti) troše najviše ogrjevnog drva. U većim gradovima, gdje ima dovoljno ugljena, ta je potrošnja umjerena. U sjedištima kotarskih narodnih odbora pekari svakodnevno lože svoje peći isključivo i jedino drvom. U manjim mjestima zagrijavanje pekarskih peći vrši se 1—2 puta tjedno, ali i to isključivo drvom. Kovači i potkivači (njih 3.543) ne služe se ogrjevnim drvom, ali zato troše drven i ugljen . Na kraju ovoga prikaza donijeta je tabela 0 potrošnji drvenog ugljena po kategorijama potrošača. Čitava potrošnja drvenog ugljena obračunata je skupno kao potrošnja ogrjevnog drva. V a p n a r e troše znatne količine drva za paljenje kjamena vapnenca i dobivanje negašenog vapna. Mnogobrojne poljske ciglan e (210) služe se drvom za ubrzano sušenje cigle i crijepa, a krojač i u većim mjestima i gradovima, gdje je električna struja preskupa ili je nema, troše drveni ugljen za glačanje odijela. 72 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 7 <-- 7 --> PDF |
b) Potrošnja ogrjevnog drva: 1. Pekari i slastičari, voskari i dr. (1.687 radnja) troše godišnje 48.060 m´´ 2. Kovači, potkivači (3.546 ) 12.650 m´´ 3. Vapnare ( 83 ) 6.640 m=´ 4. Bojadisaone, čistione (7 0 „ ) 2.015 m=´ 5. Ostali (ciglane, krojači, met. izradbe, pećari i dr.) 37.500 m´´ Svega 106.865 m^* IV Industrija Industrij a Hrvatsike trošila je 1,788.835 .^ drva ili 24,5"/» od cjelokupne potrošnje drva. Ovdje je uključena i drvna industrija, na koju otpada 1,584.520 m" građevnog drva. U količinu drva koja otpada na drvnu industriju uračunata je i količina drva koju prerađuju ne samo pilane nego i kemijska drvna industrija (tanin, celuloza, suha destilacija). Sve ostale industrijske grane troše ukupno 204.315 m^ drva za pogon svojih uređaja i postrojenja, dakle ogrjevnog drva. Toj količini nije pridodat veliki iznos drva što ga troše parne pilane, a koji se kreće oko 250.000— 300.000 m´´ ogrjevnog drva (zapravo drvni otpaci kod piljenja). To je pogonsko gorivo uvršteno u sirovine koju prerađuju pilane. Prema rezultatima industrijskog popisa koji je vršen 1939 godine i prije cjelokupna je industrija trošila 228.347 t drva i 4.032 t drvenog ugljena, što odgovara — pretvoreno u kubne metre — 330.175 m^. Potrošnjai drva u tonama (1939 g.) 1. Ekstraktivna industrija 3.581 t drva i 105 i drv. uglja 2. Metalurška industrija 13 3 „ 3. Industrija prerade metala 3.094 579 „ 4. Keramička industrija 11.248 5. Drvna industrija 49.308 83 „ 6. Industrija papira i štampe 439 7. Kemijska industrija 27.018 1.741 ", 8. Poljoprivredna industrija 111.011 1.378 „ 9. Tekstilna industrija 2.092 53 .. 10. Industrija kože i krzna 1.800 11. Elektrotehnička industrija 18.743 90 ´.". Svega 228.347 t drva i 4.032 t drv. uglja Prema podacima Odjela za šumarstvo bivše Savske banovine industrija (bez pilana), rudarstvo, obrt i zanati trošili su: Građevno drvo Ogrjevno drvo listače četiniaoe listaoe četinjače SVEG A . k u b n i h metar a 1930 god. 69.602 14.412 200.412 5.008 289.434 1931 „ 83.385 19.657 192.209 10.442 305.693 1932 „ 23.021 20.585 193.380 9.998 246.929 1933 „ 83.408 19.607 183.380 13.666 250.061 1934 „ 50.847 65.603 157.064 29.420 302.934 1936 „ 69.610 71.764 112.019 8,044 261.487 1936 „ 70.446 71.810 119.461 20.154 281.871 1937 „ 146 783 22.487 109.354 27.410 305.984 73 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Međutim, prema podacima ko.io .ic prikupio Statistički ured Hrvatske, i prema podacima navedenim u mjesečnim industrijskim izvještajima, prosječna godišnja predratna potrošnja ogrjevnog i građevnog drva znatne kolifčine drvenog ugljena, koje radi mogućnosti usporedbe pre unutar naše cjelokupne industrije iznosila je: 1. Prehrambena industrija 2. Kemijska industrija 3. Električka industrija 4. Metalurška i metalna industrijia aa 5. Koža-guma industrija 6. Tekstilna industrija 7. Građevna industrija 8. Drvna industrija 121.600 m´´ 8.955 „ 26.160 „ 15.605 „ 4.090 „ 4.105 „ 23.800 „ 1,584.520 „ Svega 1,788.835 m-´ U količinama ogrjevnog drva navedenim pod 1—7 uračunate su sutvorene u m´. Ova potrošnja drvnog ugljena iznosi 5.255 i ili 31.530 m´ drva. 1. Prehrambena industrija a) Mlinovi žita, soli, paprike (1G3*) 74.715 m´ b) Pecare, pivovare (43) 22.030 ,, c) Tjestenine, škrob (21) 13.055 1* il) Suhomesnata roba, topionico mastr i si. (11) 2.S.´)0 " e) Ostali (voleriekare, š(!eerane, KuSioiio kukuruza, mljekare, uljare, preraile voća i si.) ..\. >, Svega 121.600 m´ .. Kemijska industrija (bez tanina, suhe itestilaeije i celuloze) a) Sapun (9) 2.820 m´ b) Staklo i ogledala (2) 2.400 „ c) Keramijski razni proiiukti (21) L635 „ d) Katran, lakovi i boje (9) 1.350 „ e) Ostali (hojiidisaone i sl.J 730 „ Svega 8.955 m´ 3 i 4) Elektroindiistrija i prerada metala a) Električne centrale (53 i)arne) 26.160 m´ b) Strojarnice, kotlarnice, motori (19) 15.605 „ ^ Svoga 41.765 m^ 5 i fi) Kožna i tekstilna industrija a) Koža, krzno i obuća, remenje, sedla (62) 4.090 .´* b) Kudjeljare, predioniee, juta i si. 4,105 „ Svega 8,195 m^ 7) Građevna industrija a) Cement, cementna roba (2) 900 m´ b) Ciglane, glinena roba, keramičko cijevi (236) 20.2(.) m-´´ o) Mlinovi gipsa, vapnare, kamenolomi 2.700 „ Svega 23.800 m» *) Brojevi u zagradi označuju predratno brojno stanje postrojenja, tvornica i si. 74 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 9 <-- 9 --> PDF |
8) Drvna industrija a) Pilane moderne (14(5) 1,171.770 m^ b) Pilane potočare i motorne (264) 175.000 „ c) Postrojenja tanina, celuloze i suhe destilacije 230.650 „ d) Ostali (kefe, štapovi, klinci, potpete i si.) . 7.100 „ Svega 1,584.520 m= Kako se vidi, uz drvnu najveći je potrošač drva prehrambena industrija . Mlinovi u pomanjkanju ugljena, a zbog jeftinoće drva i blizine šuma, troše ogromne količine drva za pogon svojih parnih strojeva. Za mlinovima ne zaostaju mnogo ni pecare, pivovare, tvornice tjestenine, kao ni ostala postrojenja prehrambene industrije. Razlozi toj razmjerno velikoj potrošnji drva isti su kao i kod mlinova. Kemijska indus´trija, bez postrojenja za proizvodnju tanina, celuloze, Ijepenke, papira i suhe destilacije, troši 8.955 m-´ ogrjevnog drva (drveni ugljen). Velike količine drva troše kaloričkc elektrocentrale za pogon parnih strojeva. Veliki broj parnih elektrana (53), od kojih se jedna polovina nalazi u predjelima gdje se ugljen još nije udomaćio, služi se drvom. Industrija koja prerađuje metale u strojeve, kotlove i motore troši uglavnom drveni ugljen. To su znatne količine i one iznose 1,780.000 kg ugljena ili 10.250 m´ drva. Potrebno je također istaknuiti veliku potrošnju drva u građevnoj industriji. Premda je sezona rada ciglana (236) i tvornica keramičke robe priličilo kratka (traje samo 4—5 mjeseci), one ipak potroše 20.200 m^ drva (85 m´ po ciglani). Na temelju podataka iz prijašnjih godina, koje je prikupio Odjel za šumarstvo bivše Savsko banovine, pilane su sa ovoga područja prerađivale prosječno godišnje 1,346.770 m^ drva. God. 1930 prerađeno 1,420.858 m^ God. 1935 prerađeno 1,336.792 m´ „ 1931 „ 1,027.343 „ „ 1936 „ 1,337.514 „ „ 1932 „ 1,568.282 „ „ 1937 „ 1,362.342 „ „ 1933 „ 1,486.260 „ „ 1938 „ 1,261.230 „ „ 1934 „ 1,398.423 „ Broj je pilana iznosio 410, od kojih je bilo 264 potočara i manjih motornih pilana na benzin, naftu i upojni plin. Uzima se da su veće pilane prerađivale 1.171.770 m= (87,0 »/o), a ostale t. j . male, primitivne i motorne: 175.000 m^ (13.0 »/o) drva. V Rudarstvo Rudno se drvo troši u najvećoj mjeri u ugljenokopima (82). Godine 1938 utrošilo se, prema podacima Ministarstva šuma i ruda u Beogradu, za potrebe rudokopa u bivšoj Jugoslaviji: 1. Rudnog drva 269.65() .´´ 2. Građevnog drva 141.980 „ 3. Ogrjevnog drva - 128.240 „ 4. Drvenog ugljena 15,245 „ 75 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Na današnjem području Hrvatske potrošnja drva za potrebe rudarstva iznosi: 1. Građevno drvo 70.000 m´ 2. Ogrjevno drvo 3.630 „ Svega 73.630 ...´ Naši su ugljenokopi prije rata davali oko 700.000—750.000 t ugljena. Prema tome, gornjim se podacima potvrđuje pravilo da se za, svaki vagon (10.000 kg) iskopanog ugljena utroši 1 m´ drva. Rudarska ])ostrojenja liauksita i metalnih ruda troše prosječno godišnje 300 t drvenog ugljena (1,800 m= drva). VI Saobraćaj a) Državne željeznice: Za održavanje željezničkog prometa potrebni su željeznički pragovi, te skretnička i mosna grada. Prema podacima Ministarstva saobraćaja bivše Jugoslavije iz prijašnjih godina, u svrhu održavanja željezničkog saobraćaja trošilo se drva: Godina Građevno drvo Skretnička i mosna građa Željezničkih pragova Ogrjevno drvo Potrošnja drva reducirana na normalni ugljen komada 1980 4.862 646.878 12.567 1931 1932 1933 1934 ... 5.397 4.14 L 7.636 1,..90.772 1,939.056 1,469.431 1,381.531 12.072 9.037 8.985 5.198 Prosječno: 5.696 1,225.538 9,572 Prije rata željezničke i)]´iige bivše Jugoslavije počivale su na 13,1)20.1.55 drvenih žt-ljezničkih pragova. Iz prculnje j(! tablici; vidljivo da se prosječno godišnje izmijeni 1,225.553 komada pragova, što čini drva i drvnog ugljena reducii-juio na normalni ugljen, i)rosječno godišnje !).572 t, tj. oko 18.145 t drva. Na podrur.jii licvatske ima 2.(117 km željezničkih pfuga javnog karaktera, u koje j(! iigradeiJo oko 3,110.(100 j)iag(iva. (iodišujc s(^ izmijeni oku t.´iO.OOO pragova, a za izradbu tih prrfgova potrelmo je oko 70.520 m" drva. (Današnja potreba željeznica na području NR Hrvatske iznosi oko 900.000 pragova). Za održavanje i)ost()jećih 145 drvenih mostova sa rasponom od preko 2 m i preko 3.037 propusta na željezničkim prugama Hrvatske troši se feodišnje 640 m"´ drva, a na skretničku .gradu 1.100 m´ drva. U pogledu potrošnje ogrjevnog drva i drvenog ugljena na Hrvatsku oti)ada godišnje 7.250 ..^ drva. Ova se količina ))otroši za potrebe 786 željezničkih stražarnica, 241 željezničku postaju, 137 stajališta i 590 željezničkih zgrada. Osim toga željezničke radionice i ložionice potroše 690 m^ 76 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 11 <-- 11 --> PDF |
drva, odnosno 115 t drvenog uRljena. (Osim ovih količina troše željezničke radionico preko 6.000 m´ dasaka i ostalog pilanskog materijala). b) Š 11 in s k e ž e 1 j e z n i c e : Prema statistici šuma iz god. 1938 dužina všuftiskih željeznica, uzanog koiosjeka iznosila je 1.081 km. Godišnje se na toj dužini izmijeni oko 200 000 ......´-. ili 16.500 m" drv(!ta. Lokomotive, kojih je bilo 58, a kojima je drvo jedino pogonsko gorivo, potroše 40.380 m´´ ogrjevnog drva. c) . e 1 e f o n s k o - e 1 e k t r i č 11 i promet: Prema podacima PTT-služhe u biv.šoj je Jugoslaviji 1939 god. bilo 301.467 drvenih telefonskih stupova, a od toga na području Hrvatske 100.096 stupova (1935 god. 94.275, 1937 god. 94.880 stupova). Prema približnoj procjeni normalna godišnja potreba na telefonskim stupovima iznosi oko 15.000 komada, ili 2.575 m´ drva. Za potrebe električnog prometa također se troše drveni stupovi. Godišnja njihova potreba (proširenje mrze, izmjena dotrajalih stupova i si.) iznosi 6.000—8.000 komada stupova, odnosno 2.500 m^ drva. d) Cestovni promet: Pouzdanih podataka o potrošnji drva kod cestovnog prometa, nema. Ne zna se ni broj drvenih mostova i propusta na cestama, pa se stoga ne može pouzdano odrediti potrošnja odnosnog građevnog drva. .... se uzima da ona nije manja od 1.200 m´ godišnje. (0 Brodarstvo: .. brodarstvu se troše najvećim dijelom pilanskc prerađevine. Uzima se da naša 24 velika i veći broj sitnih brodogradilišta potroši godišnje 3.500 m^ drva za gradu brodova. Prema podacima Statističkog godišnjaka 1936 godine naše je brodarstvo imalo: 6.553 ribarska čamca, 5.208 lađa, 835 brodova ol)alne plovidbe i 86 brodova duge plovidbe. Za primjer iznosimo da potrebe na drvu Brodogradilišta u Kraljevici Coblo i piljeno drvo zajedno) iznose: 400 m´ hrastovine, 700 m" borovine, .300 m´´ jelovino, 200 m^ pičpajnovine, 30 m´ mahagonijevine i 40 m´ tikovine. Polrošn,1a drvjt ii saobraćajn« svrhe Građevnog drva: Ogrjevnog drva: Ukupno: a) Državne željeznice: 72.260 m´ 7.250 m´ 79.510 m´´ b) Šumske željeznice: 16.500 „ 40.380 „ 56.880 „ c) Telefonsko-elebtrični promet: 5.075 „ — „ 5.075 „ d) Cestovni promet (mostovi, propusti): 1.200 „ — „ 1.200 „ e) Brodarstvo: 3.500 „ — „ 3.500 „ Svega 98.535 m´ 47.630 m´ 146.165 m´ VII Izvoz a) I z v o z u o s t a 1 e n a r o d n e r e p u b 1 i k e : Za vrijeme bivše Jugoslavije nije se nigdje evidentirao zasebno izvoz drva iz Hrvatske, koju su tada sačinjavale bivša Savska i Primorska banovina. I ovdje ćemo se stoga poslužiti raznim statističkim podacima i pomagalima, kako se ne bi okrnjila cjelovitost ovog prikaza, a iznijeli se bar približni podaci. 77 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 12 <-- 12 --> PDF |
šume Hrvatske ne opskrbljuju samo svoje područje željezničkim pragovima, nego sudjeluju kod održavanja željezničkih pruga i ostalih naših republika. Iz Hrvatske se izveze prosječno godišnje 250.()()0—300.000 pragova u ostale republike, nešto telefonskih stupova, te izvjesne količine bačvarske robe. Pouzaanih podataka o ovom izvozu nema, pa se mora osloniti na procjenu. Ogrjevnog se drva izvozi, najviše u Vojvodinu i Srbiju. Prema podacima Ministarstva trgovine i opskrbe izvezlo se u toku zime 1945/1946 u Srbiju 41.812 pr. m., a u Vojvodinu 72.583 pr. m. ogrjevnog drva. Ukupni izvoz u ostale narodne republike iznosi 31.8"/o. od cjelokupnog izvoza drva posječenog u šumama Hrvatske. . ovdje nisu uračunate količine drva koje se izvoze u polufinalnom ili finalnom obliku, jer se uzima osvrt samo na drvo u šumi, kako je to već istaknuto. b) I z V o z u i 11 o z e m s t V o : Prema opreznoj procjeni i prema i)rosječnim podacima o .5-godišnjem izvozu šumskih proizvoda zaključuje se, da se sa područja sadašnje NR Hrvatske izvozilo prije rata godišnje oko 535.000 m´´ drva ili 46.0*Vn cjelokupnog izvoza iz čitave Jugoslavije. Na temelju podataka o izvozu za razdoblje od 1932—1936 g. pretpostavlja se da je prosječni izvoz iznosio 1,162.500 m\ Prema tome na Hrvatsku otpada 46.0´´/. od izvoza, a on je raspoređen kako slijedi: Izvoz drva iz Hrvatske u inozemstvo 1. Ogrijevno (irvo !>0.000 m´ 2. Oblo drvo .30.800 „ 3. Tesano drvo 39.000 „ 4. Piljeni i finalni produkti 270.000 „ 5. Željeznički pragovi 40.500 „ 6. Drvni ugljen 42.600 ., 7. Bačvarska, roba 6.200 „ S. Taninsko drvo 5.300 ,. 9. Celulozno drvo 5.600 „ 10. Ostali produkti 5.000 „ Svega 535.000 m^" Ukupni Izvoz drva iz NR Hrvatske Grad. drva: Ogrjev, drva: Ukupno: 1. U ostale republike Jugoslavije 36.500 m´ 86.500 m" 133.000 m´ 2. U inozemstvo 175.000 „ ´ 90.000 „ 265.000 „ Svega 211.500 m´ 176.500 m´´ 388.000 m= Prema ´tome ako se od 535.000 m^ odbije 270.000 m^ piljene robe (daske, frize, furniri i dr.), jer to nije predmet promatranja ovog prikaza, dobije se da izvoz u inozemstvo iznosi 265.000 m´´. VIII Otpadak i gubitak U uvodu ovog prikaz.a istaknuti su´razlozi kojima se rukovodilo kod pribiranja i obrade ovih podataka o potrošnji drva. Da bi se, dakle, indirektnim putem ustanovila totalna drvna masa na panju u šumi, odnosno prosječna godišnja sječisi, trebalo je upotpuniti ovaj prikaz i podacima o otpadku i gubitku drva, 78 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Taj otpadak i gubitak drva nastaje u šnmi prilikom sječe, izrade i manipulacijo drvom. On iznosi oko^12.000 m^ ili ll,l"/(> od cjelokupno posječene drvne mase. Otpadak i gubitak mnogo je veći i osjetljiviji prilikom sječe i izrade tehničkog drva. On iznosi 5´26.0(.) m´ ili 19.1°/» od cjelokupnog posječenog tehničkog drva. Otpadak prilikom sječe i izrade ogrjevnog drva iznosi 286.000 ra´ ili (5,2 "/« ud cjelokupno posječenog ogrjevuog drva. Uslijed pomanjkanja podataka ovdje nisu uračunate drvne mase koje također prelstavljajai čisti gubitak, a koje su nastale štetnim djelovanjem elementarnih sila (sviša, voda, požar), štetnih insekata, divljači, životinja i oštećivanjem po čovjeku. Potrošnja drvenog ugljena UlKiredo sa pribiranjem podataka o potrošnji građevnog i ogrjevnog drva prikupljeni su i podaci o potrošnji drvenog ugljena. Potrošači su u svojim podacima iskazali potrošnju ugljena u tonama, pa se ona morala pretvoriti u odgovarajuće količine ogrjevnog drva i iskazati u kub. metrima. Napominje se da su ovdje iskazane količine ug Ijena već uračunate kod pojedinih kategorija potrošača u iskazanim količinama ogrjevnog drva. Potrošnja drvenog ugljena iznosi: ^ 1. Domaćinstva .^45 t drv. iiglje i 2.070 m´ drva) ili 2.4 «/(, 2. Ustanove 4.) t ( 270 m´ „ ) „ 0.3 »/o ;v Obrt i zanati 1.43.5 t { 8.(il0 m´ , -) „ 9.8 »/n 4. Industrija 5.255 t (.41 ..^... m^ „ ) „ 36.0 »/o :-). Rudarstvo 300 t ( 1.800 m´ „ ) „ 2.0 "/o 6. Saobraćaj 115 t ( (590 m^ „ ) „ 0.8 "/o 7. Izvoz 7,100 i (42.600 m´ „ ) „ 48.7 »/o Svega 14.595 t drv. ugljena (87.570 m´ drva) ili lOO "/o Od ukupne količine drvenog ngljena izvozi se 48.7´´/n. Međutim, i domaća je potrošnja velika, te iznosi 7,495.000 kg ili 51.3´´/o. U-domaćoj se potrošnji ugljenom služi najviše industrija (....^/.), i to za pogon strojeva rastvaranje kemijskih r)rodukata, obi adu metala i dr. Tako na ...: elektroindustrija troši 90 t, prehrambena 1.090 t, metalna 1.780 t, tekstilna .50 t, kemijska 1.730 t, građevna 430 t i drvna industrija 85 t. Kod obrta i zanata ugljenom se služe najviše potkivači i kovači (3..543 obrt. radnja), pa krojači, glačaone i dr. Rudarstvu je potreban drveni ugljen za strojarnice i brusione, a kod željeznica trebaju ga ložionice, ložioničke ispostave i radionice. Od ustanova služe se ugljenom vojne radionice i krojačnice vojne odjeće. U domaćinstvinui troši se ugljen u većoj mjeri za glačanje, ali samo u gradskim i kotarskim mjestima, gdje je elektrika skupa ili nije uvedena. Ukupna potrošnja drvenog ugljena pretvorena u m´ iznosi 87.570 .´. Zaključne napomene Na svršetku ovoga prikaza donosi se sažeta tabela potrošnje drva. Iz nje se vidi da su najveći potrošači drva mnogobrojna domaćinstva, koja troše 3,338.255 m´ ili 47.6´´/o. Industrija također troši znatne količine drva, a odmah iza industrije dolazi veoma veliki osjetljivi gubitak prilikom sječe, rušenja i izrade stabala (ll.lVo). 79 |
| ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 14 <-- 14 --> PDF |
im^ Preglcdni iskaz ukupne ptttrošnje drva Tekući broj Građevno đ r Ogrjevno V 0 Sveg a /0 I. Domaćinstva 180.000 mi* 3,338.255 m´ 3,468.255 m" 47,6 II. Ustanove — 489.190 „ 489.190 „ 6,8 III. Obrt i zanati 20.415 „ 106.866 „ 127 280 „ 1,7 IV. Industrija 1,584.620 „ 204.315 „ 1,788.835 „ 24,5 V. Rudarstvo 70.000 „ 3.630 „ 73.680 „ 1,0 VI. Saobraćaj 98.535 „ 47.630 „ 146.165 „ 2,0 VII. Izvoz 211.500 „ 176.500 „ 388.000 „ 5,3 VIII. Otpadak i gubitak 526.000 „ 288.000 „ 812.000 „ 11,1 Svega : 2,640.970 m´ 4,652.385 m^ 7,293.355 .» 100 Sada se tek uočava nepovoljan odnos ^´´^deviiog (3().2´´/o) i ogrjevnoji; drva (63.8´´/o), koji ispada još neijovoljiiiji, ako se odbije otpadak od 526.000 m´´ tehničkog drva, što predstavlja čisti gubitak. Ako se od konačnog iznosa potrošnje drva (7,293.355 ...´) odbiju količine koje otpadaju na izvoz (388 000 in-´) i otpadak (812.000 nr´), dobije se da domaća unutrašnja potrošnja iznosi 0,093.355 m´ drva. Od ove količine jedan veliki dio otpada (68,8"/o) na ogrjevno drvo, a ostatak (31.2*´/o) na građevno drvo. Ukupna količina, drva koja se sjekla svake godine prije rata na području današnje NR Hrvatske svakako je ogromna. Uporede li se ove količine sa prosječnim iirirastoni, koji je također izračunat aproksimativnim načinom i iznosi 3,783.010 m\ tada se dolazi do zaključka da se prosječno godišnje sjeklo dva puta više nego se smjelo sjeći. Po 1 ha se sjeklo 4.67 m\ a smjelo se sjeći 2.31 nr, Sto znači da se sjeklo 2.36 nv^ više. Na taj Se način svake godine zadiralo u temeljnu drvnu glavnicu šuma Hrvatske, koja se u ovih posljednjih 20 god. smanjila za 25—35´´/n ili za okruglo 75,000.000 m^ Ako se svake godine prosječno sjeklo 7,293.355 .^, onda se u proteklih 20 godina posjekla ukupna masa f d 152,900 m^ drva. Sjećivi je prirast u ovih 20 god. iznosio 75,000.000 m^ Umanji li se 145,586.700 m"´ za 75,000.000 .^, ostaje još. 70,586.700 m´´, što se također posjeklo. Ova se masa dobila zadiranjem i sječom u temeljnu drvnu zalihu. Gotovo se svi šumarski stručnjaci slažu u konstataciji da se temeljna drvna zaliha, koja je prije dva decenija iznosila preko 300,000.000 m\ postepeno umanjila za 25—35´´/. od ..^... prvobitne količine. Pored ovog računa najvjerodostojniji dokaz za opravdanost podataka koji su izneseni u ovom prikazu jest današnje stanje šuma NR Hrvatske. Summary: In this report the authors give data oi´ prewar wood eonsumption on the territory of the National Republic Croatia. This eonsumption was inefficient and nonrational so tliat tiie fundamental \vood stock deciined for 25-35°/». 80 |