DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-9/1946 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Taj otpadak i gubitak drva nastaje u šnmi prilikom sječe, izrade i manipulacijo drvom. On iznosi oko^12.000 m^ ili ll,l"/(> od cjelokupno posječene drvne mase. Otpadak i gubitak mnogo je veći i osjetljiviji prilikom sječe i izrade tehničkog drva. On iznosi 5´26.0(.) m´ ili 19.1°/» od cjelokupnog posječenog tehničkog drva. Otpadak prilikom sječe i izrade ogrjevnog drva iznosi 286.000 ra´ ili (5,2 "/« ud cjelokupno posječenog ogrjevuog drva. Uslijed pomanjkanja podataka ovdje nisu uračunate drvne mase koje također prelstavljajai čisti gubitak, a koje su nastale štetnim djelovanjem elementarnih sila (sviša, voda, požar), štetnih insekata, divljači, životinja i oštećivanjem po čovjeku. Potrošnja drvenog ugljena UlKiredo sa pribiranjem podataka o potrošnji građevnog i ogrjevnog drva prikupljeni su i podaci o potrošnji drvenog ugljena. Potrošači su u svojim podacima iskazali potrošnju ugljena u tonama, pa se ona morala pretvoriti u odgovarajuće količine ogrjevnog drva i iskazati u kub. metrima. Napominje se da su ovdje iskazane količine ug Ijena već uračunate kod pojedinih kategorija potrošača u iskazanim količinama ogrjevnog drva. Potrošnja drvenog ugljena iznosi: ^ 1. Domaćinstva .^45 t drv. iiglje i 2.070 m´ drva) ili 2.4 «/(, 2. Ustanove 4.) t ( 270 m´ „ ) „ 0.3 »/o ;v Obrt i zanati 1.43.5 t { 8.(il0 m´ , -) „ 9.8 »/n 4. Industrija 5.255 t (.41 ..^... m^ „ ) „ 36.0 »/o :-). Rudarstvo 300 t ( 1.800 m´ „ ) „ 2.0 "/o 6. Saobraćaj 115 t ( (590 m^ „ ) „ 0.8 "/o 7. Izvoz 7,100 i (42.600 m´ „ ) „ 48.7 »/o Svega 14.595 t drv. ugljena (87.570 m´ drva) ili lOO "/o Od ukupne količine drvenog ngljena izvozi se 48.7´´/n. Međutim, i domaća je potrošnja velika, te iznosi 7,495.000 kg ili 51.3´´/o. U-domaćoj se potrošnji ugljenom služi najviše industrija (....^/.), i to za pogon strojeva rastvaranje kemijskih r)rodukata, obi adu metala i dr. Tako na ...: elektroindustrija troši 90 t, prehrambena 1.090 t, metalna 1.780 t, tekstilna .50 t, kemijska 1.730 t, građevna 430 t i drvna industrija 85 t. Kod obrta i zanata ugljenom se služe najviše potkivači i kovači (3..543 obrt. radnja), pa krojači, glačaone i dr. Rudarstvu je potreban drveni ugljen za strojarnice i brusione, a kod željeznica trebaju ga ložionice, ložioničke ispostave i radionice. Od ustanova služe se ugljenom vojne radionice i krojačnice vojne odjeće. U domaćinstvinui troši se ugljen u većoj mjeri za glačanje, ali samo u gradskim i kotarskim mjestima, gdje je elektrika skupa ili nije uvedena. Ukupna potrošnja drvenog ugljena pretvorena u m´ iznosi 87.570 .´. Zaključne napomene Na svršetku ovoga prikaza donosi se sažeta tabela potrošnje drva. Iz nje se vidi da su najveći potrošači drva mnogobrojna domaćinstva, koja troše 3,338.255 m´ ili 47.6´´/o. Industrija također troši znatne količine drva, a odmah iza industrije dolazi veoma veliki osjetljivi gubitak prilikom sječe, rušenja i izrade stabala (ll.lVo). 79 |