DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 9 <-- 9 --> PDF |
PRVI KONGRES INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE (The PI Congress of Engineers in Federative National Nepublic Yugoslavia) I Korjenite promjene u društvenoj i ekonomskoj strukturi naše zemlje stvorile su sve potrebne preduvjete za jirijelaz iz anarhieko-kapitali stičkog gospodarstva u plansko gospodarenje narodnom imovinom. U toj općoj narodnoj djelatnosti osobito značajni i veliki zadaci stav ljaju se pred tehničku inteligenciju naših naroda, od kojih se s pravom očekuju veliki i nesebični napori u radu na obnovi i daljnoj izgradnji zemlje. Novi oblici organiziranja, i)lansko.g rada na svim sektorima narodne privrede zahtijevaju jiunu koordinaciju svih struka, a dosljedno tome i koordinaciju svih stručnjaka. Uviđajući tu i)rirodno nužnu ])Osljedicu razvoja naše privrede, tehničari i inženjeri FNRJ odlučili su, da se sastanu na jedan zajednički radni dogovor radi razmatranja svih važnijih pitanja i problema, radi zajedničkog usklađivanja gledišta i t. d., te tome radnom sastanku dali formu i´adnog ti jela poid imimoni T. k o n g r e s inženjera i tehničara FNRJ. Za nas šumare taj je kongres od naročitog značaja, jer smo na njemu prvi put istupili u zajednici sa svim ostalim privrednim strukama i granama, te tom prilikom istakli značaj i veliku važnost šumarstva i šumske privrede u općem državnom privrednom planu zemlje. Kongres je održan od 5.—7. maja 194fi. god. u Zagrebu. Usput se spominje, da je uz kongres održana i interesantna izložb a fotografija i grafikona iz svih grana narodne privrede. Šumarski dio te izložbe prikazivao je razvoj šumske privrede u njena tri karakteristična stadija: a) Stanje zatečeno neposredno nakon oslobođenja; b) Sadašnje stanje, iz kojega je bio vidljiv veliki elan širokih radnih masa u obnovi (veliki odio besplatnih dobrovoljnih radova na obnovi šumarstva); c) Perspektive budućnosti — na bazi referata DIT-a Bosne i Herce govine. Rad kongresa sastojao se u slijedećem: ^ 1. Svečani dio kongresa. Govor predsjednika Centralnog kongresnog odbora, biranje počasnog predsjedništva, govor predsijednika Državne planske komisije druga A. Hebranga , govori ostalih prisutnih ministara, predstavnika sindikata, predstaviiika Jugoslavenske armije, domaćih i stranih gostiju, kao i predstavnika Gradskog narodnog odbora u Zagrebu. 2. Radni dio kongresa: a) Izbor predsjedništva radnih odbora, zapisničara, verifikacionog odbora; b) Referati o problemima i neposrednim zadacima tehničke djelat nosti u zemlji; |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 10 <-- 10 --> PDF |
c) Odvojeni rad po radnim odboirima raznih sekcija privrednih grana, i to: industrije, građevinarstva, poljoprivrede, transporta i šu marstva; d) Referati o stručnim kadrovima i stručnoj štampi sa diskusijama; e) Rezolucija kongresa sa konkretnim zadacima Saveza DlT-ova FNRJ za narednu godinu; f) Osnivačka skupština Saveza DIT-ova FNRJ s prijedlogom pravila i izborom uprave Saveza. Iz ovoga vrlo opsežnog rada iznijet ćemo najhitnije momente, koji su za nas šumare od naročitog značaja, a to su: a) Referat Saveznog ministra industrije i rudarstva i predsjednika Državne planske komisije druga A. He h ranga ; b) Izvještaj i zaključci Radnog odbora za šumarstvo; c) Rezolucija I. kongresa inženjera i tehničara FNRJ. a) Referat Saveznog ministra industrije i rudarstva i predsjednika Državne planske komisije druga A. Hebranga. II sažetom i dokumentarnom prikazu razvoja privrede u staroj i novoj Jugoslaviji govornik je ocrtao smjernice budućeg planskog rada i izložio novu ulogu tehničke inteligencije u izgradnji naše privrede. Danas, kad je privreda u službi naroda, rad pojedinih tehničara, naučnog radnika i istraživača nije njegova privatna stvar ili stvar pojedine društvene klase ili pojedinaca, nego stvar općeg narodnog značaja. Tehnička inteligencija, kao vodeći j rukovodstveni kadar naše privrede, treba da shvati tu svoju višu i časniju zadaću i ulogu u našoj današnjoj stvarnosti, te zato treba da masovno i neposredno pristupi izvršavanju svih postavljenih zadataka. Ovaj se poziv tiče svih inženjera i tehničara kako onih aktivista iz dana narodno-oslobodilačke borbe, tako i ostalih, koji su odmah nakon oslobođenja prišli na rad i stavili se sasvim u službu narodu, ili su se u prvoj fazi nakon oslobođenja čitave domovine nalazili u stavu promatrača ili još možda i danas stoje po strani. Treba lomiti stari konzervativni duh, koji je neplodan, i stvarati nove oblike rada, otkrivati nove izvore privrednog blagostanja i savršenije mogućnosti rada. Za taj i takav rad nije dovoljno samo knjiško ananje, nego to znanje treba obogaćivati i nadopunjavati vlastitim praktičkim iskustvima stečenim pri rješavanju raznih konkretnih zadataka. Odnos između radnika i tehničke inteligencije mora biti drugarski, tj. inženjeri i tehničari moraju da izmijene i korigiraju svoj stav prema radnicima, a radnici moraju raskinuti sa starim naziranjima i gledanjima na rad tehničkih stručnjaka i intelektualnih radnika, koji sve svoje intelektualne snage i fizičke sposobnosti pošteno ulažu u izgradnju zemlje, da bi zajedničkim naporima stvorili uslovc za ljepšu budućnost, kao i da bi i na djelu osnovali čvrst i nerazoriv savez radnika, seljaka i narodne inteligencije. Nama su potrebni dobri rukovodioci i upravitelji poduzeća i pogona, koji ne će pokleknuti pred poteškoćama, te papirnatim i šablonskim rješenjima rukovoditi procesima proizvodnje i distribucije proizvoda. Ukazujući, da će uskoro doći vrijeme, kad će se raditi pod daleko povoljnijim uslovima, drug H e b r a n g izriče svoj poziv tehničkoj inteligenciji riječima: »Oslonite se, drugovi, na radni polet masa i na postignute uspjehe! Idite smjelije naprijed, pomognite svojim otkrićima i pro 8 |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nalascima, novim metodama i usavršavanjem organizacije rada, da radimo brže, bolje i produlitivnije!« b) Izvještaj i zaključci Radnog odbora za šumarstvo.*) Radni odbor šumarskili stručnjaka FNRJ osvrćući se kritički na dosadašnji rad, kao i na iskustva stečena radom na obnovi šumarstva, proučivši ekonomske i ostale tekuće probleme konstatirao je slijedeće: 1. Obnova zemlje i plansko izgrađivanje narodne privrede nedjeljivo su vezani za šumsku privredu. Šume su čuvari vodenih izvora i regulatori vodenog režima, dakle, zaštitnice hidroelektričkih snaga u zemlji. Bez drva kao sirovine nema obnove, a ni jačanja industrije, transporta, građevinarstva i poljoprivrede. Stoga je povezivanje svih stručnjaka navedenih privrednih grana od velike važnosti za plansku izgradnju zemlje. 2. Nenarodna politika bivše Jugoslavije, kao i bdrbarsko uništavanje naših šuma od strane okupatora, doveli su — pored dubokih poremećenja bioloških uslova za život šume — i do velike ekonomske neuravnoteženosti šumskog gospodarstva. Potrebno je stoga brzim i efikasnim mjerama, što Iirijo, uspostaviti ekonomsku ravnotežu između potrošnje i proizvodnje dirva, ne zapostavljajući ni časa iz viđa potrebe za obnovu zemlje. 3. U obnovi zemlje i šumske privrede uloženi su veliki napoTi. Za ol)novu šumarstva uloženo je 139,400.000 Din, a vrijednost dobrovoljne radne snage procijenjena je na 11,400.000 Din. Za obnovu su iskorištena oko 2 miliona kub. metara tehničke drvne mase, od čega je na dobrovoljnoj bazi izrađeno besplatno oko 367.000 kubnih metara tehničkog i ogrjevnog drva. Od porušenih je šumskih zgrada popravljeno i obnovljeno oko 22^/0, a u proniet su stavljeno brojne šumske željeznice. Dobrovoljnim besplatnim radom zasađeno je oko 11 miliona sadnica na površini od kojih 2.500 hektara. 4. Radni polet širokih narodnih masa i najaktivnije zalaganje šumarskih stručnjaka najbolja su garancija za uspjeh planske šumske privrede. Šumarskim je inženjerima i tehničarima dužnost, da se pod novo stvorenim uslovima rada, koje im pruža narodna vlast, svesrdno zalažu, te da svima postavljenim problemima i konkretnim zadacima prilaze smjelo i vješto, tretirajući probleme realno i u skladu sa postojećim mogućnostima. Svijesni svoje dužnosti prema narodu, šumarski inženjeri i tehničari jednodušno su se složili i zaključili slijedeće: I. Založit će se svim svojim stručnim sposobnostima i silama, da se izvrši racionalizacija šumske proizvodnje i potrošnje šumskih proizvoda, i to ovirn mjerama: a) Uvođenjem skrajnje štednje drveta na svim linijama; zamjenjivanjem ogrjevnog drva mineralnim ugljenom (lignitom, tresetom i t. d.), gdjegod je to moigućc provesti; obaveznom izgradnjom zatvorenih ognjišta ])o seoskim domaćinstvima; b) Zamjenjivanjem građevnog drva drugim materijalom, gdjegod je to moguće (prvenstveno u obnovi porušenih drvenih objekata); c) Uvećavanjem proizvodne sposohnosti naših šuma svim mogućim mjerama; povećavanjem šumskih površina pošumljavanjem krša i goleti, * Referati održani na konferencijama radnih odbora pojedinih struka bit će odštampani u posebnoj publikaciji Saveza DIT-ova. |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 12 <-- 12 --> PDF |
te meliorativnim radiovima, a sve uz suradnju i podršku širokih naroduili masa; d) OT´ganskim povezivanjem šumske industrije sa šumskom proizvod njom; otvaranjem do sada neotvorenih i dovoljno neiskorišćenih bazena zrelih drvnih masa. S time u vezi razvit će se ubrzana i planska izgradnja šumskih prometnih sredstava. Pri tome treba posvetiti osobitu pažnju racionalizaciji i mehanizaciji svih radova u šumskoj i drvnoj industriji, kao i maksimalnom iskorištavanju drvnih masa. Posvetiti valja osobitu pažnju iskorišćivanju otpadaka i preori,jentiranju kemijske industrije drva u istom duhu; e) Sprovođenjem standardizacije i normalizacijo svih sortimenata i svih faza radova kao i ustanovljivanje akordnih stavova i plaća za po dručje cijele FNRJ. TI. Potrebno je, da se što prije osposoibe i stručno izdignu kadrovi šumskih.i pilanskih radnika, kao i da im se što prije poprave radni uvjeti. Što prije treba osposobiti, putem kurseva, što veći broj šum.-pomoćnog tehničkog osoblja (organiziranje srednjih stručnih škola). Pruži!ti treba najveću podršku studentima šumarstva u njihovom na stojanju, da se što prije osposobe za rukovođenje šumskom proizvodnjom i eksploatacijom. Pravilnom raspodjelom šumarskih stručnih kadrova valja pomoći narednim vlastima u izvršavanju postavljenih za/dataka. IIT. Rad šumarsko-naučnih zavoda treba j>ovezati s općim planom, te njihove napore potpomagati pružajući im svaku moguću iiomoć. IV. Da bi se osigurala i .još više produbila suradnia i podrška najširih narodnih masa na polju šumarstva i planske obnove zemlje, šumarski stručnjaci stavit će sve svo^e snage i stručnu spremu na rad oko popularizacije šumarstva i šum. nropagande, upotrebljavajući za taj rad masovne organizacije (NF i AFŽ). e) Rezolucija I. kongresa inženjera i tehničara NR Jugoslavije. 1. Konstatiraiući, da su duboke političke, društvene i privredne promjene, koje predstavljaju tekovine naše narodno-oslobodilačke borbe, omoigućile kvalitetno nove odnose između tehnike i naroda, između inženiera. tehničara i radnog naroda sela i grada, te i nove radne uslove za inženjere i tehničare, svijesni imperativnih potreba obnove i izgradnje ,T.i5o zemlje u cilju podizanja privrede na viši stepen i povećanja narodnog blagostanja, svijesni zadataka, koji se prema tome postavljaju nređ sve inženjere i tehničare, stavljajući sve svoje snage na raspolaganje našim narodima, mi se obvezujemo, da ćemo uložiti sve svoie napore i sav svoj stvaralački rad na potpuno i što brže izvršenje naših zadataka u obnovi i izgradnji. 2. Izražavajući puno zadovoljstvo zbog solidarnosti predstavnika inženjera i tehničara bratskog SSSR i ČSR, 7bo": suradnje na ovom kongresu predstavnika bratske i demokratske Poljske, Bugarske, Albanije i Rumunjske, mi smo čvrsto uvjereni, da će se suradnja slavenskih naroda, te demokratske Rumunjske i All)anije, na čelu sa SSSR, i na ovom polj´d uskoro još više Tiroširiti i produbiti. 3. U cilju obubvatanja svih inženjera i tehničara FNRJ. učvršćenia jedinstva među njima i njihovog organizacionog povezivanja na djelu obnove i izgradnje, te službe narodu uopće i na temeljima bratstva i jedinstva svih naroda Jugoslavije — Kongres odlučuj e jednoglasno, da 10 |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 13 <-- 13 --> PDF |
se stvori Save zFNRJ. svih društava inženjera i tehničara narodnih republika 4. Radi poti)unog i´ najusjiješnijeg izvršenja svojih dužnosti prema narodu i svog doprinosa djelu izgradnje Kongres je donio slijedeće zaključke: a) U pitanju proizvo d nje:Sniže n j e proizvodni h troš kov a u našoj proizvodnji kao uslova za neophodno sniženje cijena proizvoda naš je prvi zadatak u cilju podizanja blagostanja, zadovoljavanja potrebe naroda, a također i ostvarenja realne nadnice. Mi stoga preuzimamo obavezu, da svim sredstvima i putevima snižavam o proizvodne troškove, i to da ih stalno snižavamo uz potpuno očuvanje odnosno pobolijšanje kvaliteta. Mi se prema tome obavezujemo, da što više ovladam o sav remenom tehnikom , da proučavamo i primjenjujemo sve podesne tehnološk e i organizacion e mjer e u cilju povećanj a proizvodnj e u najširem smislu (naučna organizacija rada, poboljšanje kvaliteta, povećanje proizvodnosti rada i opće uvođenje novih standardizacija, serijska i masovna proizvodnja, iznalaženje savršenijih proizvodnih procesa, x)rimjena boljeg i jeftinijeg materijala, štednja materijala, karišćenje otpadaka i dr.). b) U iiitanju metod a i stil a rada : Planiranj e kao viša forma organizacije proizvodnje i snabdjevanja mora potpuno postati naš sistem rada u cjelokupnoj tehničkoj djelatnosti, a u duhu općeg državnog privrednog plana. Mi stoga zahtijevamo, da svi inženjeri i tehničari potpuno ovladaj u tehnikom planira n j a. Mi se obavezujemo, da planiranje najdosljednije provodimo, jer nam planiranje moira stvoriti široke i svijetle putove u budućnosti. Tehnička je podloga planiranja opća evidencija svih elemenata iiroizvodnje, kako tehnoloških tako i ekonomskih, kako kvantitativnih tako i kvalitetnih. Stoga se obavezujemo, da ustrojimo opću i tačnu evidenciju stanja i kretanja privrede, te da uspostavimo sve normative jjroizvodnje. Bi r o k r a t i z a m je naročito štetna pojava u tehničkoj djelatnosti, jer koči inicijativu i znači izbjegavanje stručne odgovornosti. Stoga se ostaci birokratizma moraju potpuno iskorijeniti. Naš novi duh rada mora biti duh požrtvovanja , stvaralačk e snalažljivosti , duh dobrovoljno g rada, takmičenj a i udarništva . S obzirom na jedinstvo interesa tehničke inteligencije i radničke klase, najuž a suradnj a s jedinstvenim sindikatim a radnika i namještenika Jugoslavije mora biti nužno obilježje novih odnosa u našem radu. Trudit ćemo se, da dostignemo neviđeni ela n radnih— pomognut stručnim znanjem nas inženjera i tehničarabrže dizanje naših proizvodnih smaga. masa, koji će — omogućiti Kritik a i samokritik a kao bitan činilac za ispravljanje grešaka i usavršenje rada moraju se što više razvijati i unapređivati u svim tehničkim djelatnostima, vodeći pri tome računa, da se kritika i samokritika ne vulgariziraju. c) U pitanju kadrov a i nastave : Usprkos malobrojnosti stručnog kadra mi inženjeri i tehničari založit ćemo se, da zadatke obnoveizvršimo s postojeć i m kadrom. U tu svrhu pomoći ćemo narodnevlasti u ostvarenju praviln e organizacij e rada, pravilnij e raspodjel e kadrov a po poduzećima i ustanovama. Smatramo, da ^— , r (/ ! | "^ ^ 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 14 <-- 14 --> PDF |
je pravilna raspodjela kadrova po narodnim republikama i naša duž nost. Kongres stavlja u dužnost novoj saveznoj upravi, da u suradnji s narodnim vlastima i sindikatima provede ovaj zadatak u djelo. Ukazuje se potreba, da se stručnim tečajevima obraduju kadrovi tehničkih administrativnih činovnika, i tako oslobode tehničari za stručne zadatke. Tim pomicanjem tehničara na višu stepenicu oslobodit će se opet izvjestan broj inženjera, koji danas vrše njihove dužnosti. P lo z i V a m o sve stručnjake, ^oji danas ravno(dušno gledaju na pitanje obnove i izgradnje zemlje, da promijene svoj stav i uvide, da u našem društvenom uređenju imaju bolje uslove nego ikada do sada. Pozivamo sve stručnjake, koji ge do danas nisu uključili u privredni proces, da dođu što prije, jer mogu inače zakasniti. S obzirom na vanredne potrebe za novim stručnim kadrovima smatramo neophodno potrebnim, da se u periodu obnove organizira i ubrzano školovanje , u čemu ćemo pružiti aktivnu suradnju. Tsto ćemo tako aktivno učestvovati kod organiziranja i sprovodenja novih,t e č a j e v a, naročito za niže kadrove. Smatramo, da je potrebno znatno povećati broj stručnih škola. Zbog osiguranja boljih rezultata stručnih škol a i fakultet a treba te ustanove snabdjeti potrebnim radionicama i laboratorijima. Studcn´te i đake moramo svestrano pornoći, da im olakšamo školovanje. U vezi s izdizanjem našeg stručnog kadra smatramo potrebnim otvaranje široke mreže tečajeva . Naša je dužnost pružiti punu pomoć kod ostvarivanja tih tečajeva. Dajemo sugestiju narodnoj vlasti, da donese Uredbu o obaveznom polasku tečajeva tehničkog minimuma, kao i tečajeva za niže stručne kadrove. U pogledu naše stručne s p r e m e mi ćemo nastojati, da ju čim više izdignemo, i to naročito uzajamnim pomaganjem naših društava, te stručnim savjetovanjima u poduzećima, kao i svestranim i organiziranim korišćenjem iskustava i rezultata tehnički naprednih zemalja. Mi ćemo pored profesionalnih nastavnika preko naših društava uzeti puno učešće u rješavanju pitanja stručnog školstva, kako bi tako osigurali potrebnu stručnost naših kadrova naročito usavršavanjem naših stručnih škola i fakulteta. Smatramo nužnim, da se stručnjac i u školi i u praksi upoznaju s a V r e m e n o m organizacijom rada i osnovama planiranja , te da dobiju široku ekonomsku naobrazbu. Stojimo na stanovištu, da se korijeni nauke i tehnike nalaze u potrebama društva, te da se prema tome naučn i ra d treba u potpunosti povezati sa zadacima obnove i izgradnje zemlje, a naučne radnike privući na što užu suradnju. d) U pitanju stručn e štampe : Kongres konstatira neophodnost DJenog izdavanja po planu, koji će se u etapama ostvariti. Cjelokupna stručna štampa treba da bude rukovođena iz jednog centra i njeno izdavanje koordinirano s potrebama masovnih i drugih zainteresiranih organizacija i ustanova. 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Pozivajući sve inženjere i tehničare, da najvećim poletom i požrtvovanjem nastoje izvršiti zadatke u obnovi i izgradnji, završavamo našom kongresnom parolom: »1 od tehničkog stvaralačkog rada zavisi pobjeda u obnovi naše zemlje!« Inženjeri i tehničari uložit će sve svoje snage u opće narodne napore za sretniju buaućnost Federativne Narodne liepublike Jugoslavije. Predsjednik. Centralnog kongresnog odbora ing. Mat te s u kraćem završnom govoru rezimirao je čitav rad kongresa, te se zahvalio prisutnima na učestvovanju u radu i time zaključio I. kongres inženjera i tehničara Jugoslavije. Sve obaveze, koje smo na kongresu preuzeli ua sebe, moramo izvršili, da ne ostane rezolucija kongresa samo lijepa fraza na papiru. Drugovi! Prionimo na posao, opravdajmo povjerenje, koje nam je dao nar od, povjerivši nam svoje najveće blago — svoje divne šume! S u m m a r y. Moments responsible for canvocation ©f the Ist Gongress of engineers in i^ederative National Kepublic Vugoslavia are discussed: (among others) system oX planned econoniy being generally adopted in Vugoslavia cliiefly accounto it, says Author. Congress is dpscribed, summary of conslusions and roconimendations given. Ing. TEODOR PELEŠ (Zagreb): POLA GODINE KADA ZEMALJSKOG ŠUMSKOG PODUZEĆA HRVATSKE (FIoji rona padoTu Pecny6iMKaHCKoro jiecHoro npeunpHHTMn XopBaTnn) Oslobođenje naše domovine zateklo je šumsku privredu u veoma teškim prilikama. Pred nju se stavio hitan i neodloživ zadatak, da u velikoj mjeri učestvuje u obnovi zemlje, naročito pri obnovi saobraćaja i naselja, zatim podizanju industrije tanina, celuloze i drvnih destilata i snabdjevanju stanovništva ogrjevom za narednu zimu. Potreba na šumskim proizvodima bila je daleko veća od predratne potrebe, a trenutne mogućnosti proizvodnje bile su više nego skromne. Nasuprot hitnoj potrebi od nekoliko milijuna kubnih metara raznih šumskih proizvoda, počevši od mosne grade, stupova, šipova i pragova do dužica i šimle, raspolagalo se jedino sa nepunih 100.000 kub. metara uglavnom ogrjevnog drva i trupaca, što je bilo izrađeno po šumakim manipulacijama različitih komandi područja i kotarskih narodnih odbora, ili je ostalo kao ostavština iz staro Jugoslavije, odnosno od okupatora i njegovih pomagača. ´ležište prvotnog organizacionog rada šumske privrede bilo je na nižim narodnim odborima, kojima su kao jezgra organizacije služile jedino već postojeće šumske manii)ulacije kotarskih narodnih odbora i komandi područja, te šumarski odjeli kotarskih i okružnih narodnih odbora. Masovnim radom omladine i odraslih, kako sela tako i gradova, u toku ljetnih mjeseci 1945. god. izrađena je znatna količina željezničkih pragova, mosne građe i ogrjevnog drva za podmirenje prvih potreba oslobođene zemlje. Mnogi kotarski narodni odbori, preuzevši šumske 13 |