DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Danas, kad je rad i u nas dobio novi I dublji smisao, te kad se sve sile ulažu, da se on unaprijedi, krajnje je vrijeme, da se racionalizaciji rada u šumi iiokloni veća pažnja. Jedan bi od prvih zadataka bio, da se smanji broj zastarjelog šumskog oruđa i uvede ekonomičnije oruđe. Radnički rukovodioci i radnici trebali bi se poučiti pravilnijoj upotrebi oruđa i ekonomisanju pokreta, da bi se na taj način povisio radnj učinak. Ing. J. Šafar IRBANI M.: GLJIVE — MESO NAŠIH ŠUMA, Zagreb, 1946. Izdala Poljoprivredna naklada kao 2. svezak svoje Popularne knjižnice. Oktavni format, 68 str. Cijena 24.-- Din. U knjižici se najprije govori općenito o životu gljiva i koristima od njih. Najveći dio posvećen je poglavlju »Kako ćemo odrediti rod i vrst neke gljive«. Tu je u skupini stap čar a ili nasadu jača (Basidiomycetes) opisana 51, a u skupini m j e š i n a r k a ili k e s i č a r k a (Asconiycetes) 6 gljiva. Nazivi gljiva i uopće terminologija uzeti su uglavnom prema K. Blagaiću . Tekst je. upotiJunjen sa 24 crteža ili fotografije gljiva. Na kraju knjižice nalaze se upute o sabiranju, umjetnom uzgajanju i konzerviranju gljiva, te o pripremanju jela od gljiva. M. A. DR. N. ZDANOVSKI: SILAŽA. Zagreb, 1945. Izdala Poljoprivredna naklada kao 1. svezak svoje Popularne poljoprivredne knjižnice. Džepni format, 40 str. Cijenii 10.— Din. Obnova našeg stočarstva, kao i inače povećanje brojnog stanja stoke, iziskuje po većanje stočne hrane. U tome pogledu očekuje se. kod nas znatna pomoć putem iz gradnje i upotrebe silosa. Tu akciju podupiru i podupirat će vrlo obilno i naši šumari na terenu, jer se povećanjem stočnih krmiva ovim putem stvara moguć nost stajskog hranjenja, a ujedno otklanjaju ili smanjuju štet e od paš e i brst i u našim šiumama. U knjižici su ukratko opisane upute za izgradnju silosa, kao i upute za spremanje krmiva u silose, te prehranu stoke silažom. M. A. KELLER B. A.: PREOBRAZITELJI PRIRODE BILJA: K. A. TIMIRJAZEV, I. V. MICURIN i T. D. LISENKO. Prevele s rnskog ing. J. Jančie-Starc i V. Zđanovski. Izdala Poljoprivredna naklada, Zagreb, 1945. Oktavni format, str. 81. Cijena 18.— Din. U ovoj popularno-znanstvenoj knjižici opisane su u prvom redu glavne značajke ishrane bilja, kao i uloga bilja kao izvora energije za čitav živi svijet. U daljnjemu opisano je značenje triju ruskih istraživača za razvitak poljoprivrede uopće. K. A. Timirjazev (1843.— 1920.) mnogo je učinio na preobraženju prirode bilja Bavio se fiziologijom bilja, a naročito njenom primjenom s obzirom na ratarstvo. Kadio je pod geslom, da nauka ima zemljoradnika pomoći u radu i učiniti produktivnijim. Mnogo je pisao za narod. Njegova knjiga »Život bilja« važi i sada kao uzorno naučno-popularno djelo. I. V. Mičurin (1855.—1935.) učinio je vrlo mnogo na preobraženju voćnog bilja liao i inače na unapređuju voćarstva. Postigao je neviđene uspjehe vlastitim meto dama rada na području preobrazbe prirode u koript čovjeka. U svome radu služio sc odabiranjem, a još više t. zv. udaljenim križanjem, te osobitim načinom uzgoja bilja. Mičuri n je uzgojio i dao ruskom narodu nove sorte voćaka i jagoda Od velike je važnosti činjenica, da su njegovu metodu rađa prigrlile široke narodne mase. U knjižici je ukratko spomenut i teški put M i č u r i n a, koji se od obično;; željezničkog činovnika razvio u velikog narodnog učenjaka.* T. D. Li.=enko (rod. 1898.) glasoviti je svojetski učenjak na polju biologije i pc Ijoprivređe. Bavi se raznim pitanjima iz poljoprivredne proizvodnje. U svome radu on podržava čvristu povezanost sa širokim masama kolhoznil^a. Danas neumorno radi na unapređenju poljoprivrede i području sibirskih stepa. . M. Anlć * Život I. V. Mičurina opisao je sovjetski šumar i i)ublicista V. Lebeđjev u knjizi »Preporoditelj prirode (Život Mičurina)«. Knjigu je preveo na naš jezik M. Ma, li- n a r, a izdao Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1946. Ona ima 303 str oktav. formata. Cijena joj je 50.— Din. U knjizi je pored ostalog istaknuto, Ivako sc napredno novotarsko gospodarstvo istraživača Mičurin a pretvorilo u moćan sovlioz svjetskog značenja. 62 |