DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 57 <-- 57 --> PDF |
kasnije Sekcija šumara l)ITH-a. Odmah se prijavilo 25 predavača sa 30 različitila tema, od kojih je do sada održano u Zagrebu ovih devet predavanja: Gjikovi ć Veljko: Masovno sudjelovanje naroda u obnovi našega šumarstva; Lovri ć ing. Ante: Šumarstvo SSSR; Marinovi ć dr. Milan: Osnovni problemi naše šumsko-privredne politike; Neidharđ t đr. Nikola: Pitanje studija šumarstva; Peruši ć ing. Andrija: O upravnoj tehnici (organizaciji rada) u šumarstvu; Plavši ć dr. Miljenko: Opće smjernice za određivanje cijen© đrveta na panju ili šumske takse; Šafa r ing. Josip: Racionalizacija šumskog rada; Ugrenovi ć dr. Aleksandar: Šumarska politika SBSR; Ugrenovi e dr. Aleksandar: Šuma i čovjek. Kako bi se i drugovima izvan Zagreba omogućilo, da se upoznaju s tim predavanjima, njihov će se sadržaj prema mogućnostima objavljivati u Šumarskom listu. Ing. J. Šafar VAŽNOST PČELARSTVA ZA ŠUMARSTVO / Iako su Koza r če vi »Mrtvi kapitali« imali svojedobno snažan odjek, posebno na našu mladež, ipak i nakon pola vijeka od izlaska tog romana još uvijek kod nas leže mnogi kapitali neiskorišćeni. Jedan taliav kapital ili glavnicu predstavlja i iskorišćivanje pčela za naše gospodarske i životne potrebe. Kada je riječ o pčeli i pčelarstvu, tada se redovno pomišlja samo na med i vosak. Da, med je važan činilac, ili točnije, trebao bi biti važan činilac u nai-odnoj prehrani, ali to nije sve, niti glavno. Nije glavno, jer je veća korist, koju nam pruža pčela svojim sudjelovanjem u biljnoj l)roizvodnji, odnosno točnije oplodnji — kako u poljodjelskoj, tako i u šumskoj — i koja je korist za 6 do 10 puta veća o Bez racionalnog i intenzivnog pčelarstva mi smo u oplodnji našeg šumskog drveća prepušteni posve samoj prirodi. Mnogi će reći i ustvrditi, da je to za naše potrebe i za prirodno pomladenje i dovoljno. Ali tome nije tako. Kada razmotrimo dolje navedeno, vidjet ćemo, da smo, čekajući na prirodno pomladenje i prepuštajući se samoj prirodi, vezani na čitav niz raznih okolnosti, kao što su kiša, vjetar, razni korisni i potrebni ´insekti (kojih ipak nema u prirodi toliko, koliko ih je potrebno za redovnu i potpunu oplodnju). Radi tih okolnosti mi smo često I)risiljeni čekati i po više godina (5—10), da dođe jedna povoljna godina, u kojoj bi se sve potrebne i željene okolnosti, odlučne za oplodnju našeg šumskog drveća, istovremeno pojavile. Čekajući na tu povoljnu godinu veći niz godina, često veoma mnogo gubimo, jer ne možemo obaviti sječu stabala onda i u ono vrijeme, kada bi mi željeli, ili bar ne možemo obaviti sječu onim intenzitetom, kojim bi željeli. Čekajući tako veoma često propuštamo ono vrijeme zlatne (konjunkturne) potražnje, kada hi naše šumske proizvode mogli najbolje iskoristiti i unovčiti. Kada sve to imamo pred očima, moramo se upitati, zašto mi ne bi prirodi, a time i sebi, pomogli kod oplodnje našeg drveća, bar u onom, u čemu smo u mogućnosti. Na prvi pogled to nam izgleda možda odviše smiono, ali ako razmotrimo i uočimo dolje navedeno, vidjet ćemo, da mi to zaista i možemo. Pretpostavka je samo jedna, a to je: Potrebno je, da svi šumari i svo šumarsko osoblje uopće uvidi važnost pčele i pčelarstva, da uvidi i zna cijeniti pčelin rad i od nje pružene koristi — kako neposredne, tako još više posredne, jer su baš te veoma važne za oplodnju našeg drveća. Primjera radi uzet ćemo u daljnjem razmatranju u obzir samo naše 1 ugar sk o osoblje, te da se ono samo u malom bavd pčelarstvom, i doći ćemo do zanimljivih podataka i rezultata. Lugarsko osoblje obično je nastanjeno u blizini šuma, ukoliko ne stanuje usred šume ili na njenom rubu. Nalazi se prema tome u veoma povoljnim uslovima, da bi se bavilo pčelanstvom. Ako uzmemo, da u cijeloj Jugoslaviji ima oko 5.000 lugara, te kada bi svaki držao bar 4 košnice srednje veličine, što ne bi bilo ni malo na uštrb redovne njihove dužnosti, pa ako uzmemo, da bi svaka košnica imala samo po 10.000 pčela radilica za vanjsku službu, tada bi dobili broj od 200 milijuna pčela radilica. Kako prema utvrđenim podacima (Dr Zanđer i dr.) jedna pčela može dnevno obići i po 4.000 cvjetova, to bi navedeni broj pčela dnevno posjetio oko 800 milijardi 55 |