DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 52 <-- 52 --> PDF |
i parkovima mogu se očuvati tako da im se početkom juna do visine od 1,5—2 m nam^aže i>rid,anak smjesom od Ijepka, vapna i kravljih izmetina ili smjesom od zemnog ulja i 2´´/o duhanskog ekstrakta. Time se sprečava štetniku odlaganje jaja na koru. Da mlada ličinka ne proširi dalje svoj hodnik, izreže se zajedno sa napadnutim dijelom drva. Nastalu ranu treba premazati voskom. Ličinku možemo uništiti i guranjem žice u hodnik. "U junu i julu treba tresti odrasle kukce s drveća, naročito s onog, koje je već izbušeno. Prirodni su neprijatelji topolove strizibube žune i osa Xorides cornutus Rtzb. Drugi je 2aiačajan štetnik na topoli topolova staklokrilka. To je leptir iz porodice staklokrilaca (Sesiidae). Njena gusjenica buši hod- Iiike poput ličinke topolove strizibube. Leptir se razlikuje od ostalih staklokrilaca po znatno kraćem sisalu i snažnom tijelu. Dugačak je do 17 mm, a raširena krila mjere do 45 mm. Krila su mu bez Ijuštica i prozirna su poput stakla (samo se kod mladih leptira nalaze na prednjim krilima razbacane Ijuštice). Glava i zadak leptira žuti su poput limuna (prvi i četvrti članak zatka, kao i stražnji rubovi ostalih članaka su modro-crni ili smede-crni). Rijetki su primjerci leptira, koji imaju posve crni zadak. Ticala su crna, prema unutra rđasto-smeđa; kod mužjaka imaju na svakom članku kratki listioasti nastavak. Prsa su crna i imaju sa svake strane po jednu žutu i uglastu mrlju. Rubovi su krila, te žilice i Ijuštice mladih leptira rdasto-smeđe boje. Noge su crne i imaju smeđe dlake. Gusjenica je topolove staklokrilke smeđe-bijele boje s nejasnom smeđom prugom na leđima i orijetkim dlakama na čitavom tijelu. Mrlja na nadvratnom štitu kao i zadnji članak zatka nešto su tamnije-smedi. Glava je velika, tvrdo hitinizirana i crno-smeda. Na njoj je 6 očiju poredanih u polukrug, te kratka ticala od 2 članka. Prvi članak prsiju je četverouglat i zamjetljivo veći i tvrdi od ostalih. Gusjenica je s leđne strane malo zaobljena, na trbušnoj posve plosnata, ima 16 nogu, a duga je 35—50 mm. I topolova staklokrilka napada sve vrste topola, naročito crnu topolu i trepetljiku. Napada i vrbe. Rijetko oštećuje druge listače (lipu, brezu, jasen). Od njenih gusjenica stradava drveće u parkovima, drvoredima i rasadnicima, a naročito onda, kad se pojavljuje zajedno s topolovoim strizibubom. Leptiri su tromi i lete kod nas u junu i julu. Pare,se samo noiću. Ženke odlažu na pridanak, ili gomjiu čest korijenja pojedinačno oko 1200—1800 jaja. Jaja su vrlo sitna (oko 0,75 mm), duguljasta i tamno smede-crvena. Kod odlaganja jaja ženka se postavi na podlogu glavom prema gore, krilima pritisne malo zadak i iz leglice ispušta jedno po jedno jaje. Rjeđe odbacuje jaja u lijetu. Ako ženka odlaže jaja u zemlju, onda to čini tako da leglicu uvuče u zemlju jedan cm duboko i jaja ostavi na gornjoj česti korijena. Zato možemo ulazne rupe od gusjenice često naći jiod zemljom u dubini od 1 cm. Nakon 4 tjedna izađu gusjenice, probuše koru i pod njom žderu staničje. Nakon prezimljenja buše od aprila do septembra drvo korijena ili pridanka debla. Prezimljuju drugi puta i žderu do aprila, a onda se zakukulje. Prije zakukuljenja gusjenice dobro očiste ulaz u hodnik, te koncem aprila i početkom maja treće godine načine od grizotine ili čestica zemlje kokon (kukuljičnu komoricu). tirade ga na početku hodnika ili u gornjem sloju zemlje neposreidno u blizini korijena. Tamno-smeda kukuljica duga je oko 25 mm. Članci zatka, izuzev prvi, imaju bodlje li 2 50 |