DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Ing. ZLATKO TURKALJ (Ogulin):


ŠUMAR KAO LOVAC


(JleCHMK KBK OKOTHMK)


A N^^ ´ Ima ih mnogo u zelenoj stnici, koji su samo šumari, a koji ne znaju
\ ^ visoku eitieku vrijednost lova; koji ga ne poznaju, jer za njega ne osjećaju,
´^ već ga se dapače i odriču.


Mi im ne zaviđamo. Za šumara, koji je lovac, šuma je jedinstvena
organska cjelina, u kojoj su biljni i životinjski svijet međusobno nerazdvojno
povezani. Šumar-lovac ne samo da osjeća tu organsku povezanost,
nego on odatle crpe pomoć u svladavanju poteškoća, koje se pojavljuju
kod pojedinih prirodnih procesa u šumskom gospodarenju. Šuma je
životna zajednica, u kojoj učestvuje i bilje i životinje. Šuma i divljač spadaju
prema tome zajedno. Dijeljenje biljnog od živoitinjskog svijeta u prirodi
se uopće ne može provesti. Poznato je, da mnoge životinjske vrste
donose posjedniku šume znatne koristi. Dosljedno tome ne treba domaćoj
divljači osporavati njezino mjesto u šumi. Umješnost šumara-gospodara
sastoji se u tome, da u ovome pogledu nade izravnanje suprotnih
interesa. Danas, kada se principi šumskog i poljskog gospodarenja visoko
cijene, mora se više nego ikada na to misliti, da se brojno stanje divljači
od vremena do vremena prilagodi pretežnim zahtjevima poljskog odnosno
šumskog gospodarenja. Treba dakle brojno stanje divljači prilagoditi šumsko-
uzgojnim prilikama, ali pri tome ne puštati iz vida trajnu korist, koju
nam daje ili može davati šumska divljač. Ovu će zadaću šumar jedva
moći da riješi, ako nema u sebi ljubavi i prema šumi i prema divljači.
Onaj je tek umjetnik u šumi, koji ovo dvoje sa dubokim razumijevanjem
i sretnom rukom znade da dovodi u sklad.


Lov je i inače za šumara cd velike važnosti. Lov je za njega u većini
slučajeva nepresušni izvor mladosti i pokretnosti. Odatle šumar-lovac crpe
zadovoljstvo i veselje za zvanje. Lov ga vuče u šumu i onda, kada po potrebi
službe njegova prisutnost u šumi nije potrebna.


Pogreške i štete prijašnjeg šablonskog šumskog gospodarenja jednakodobnim
sastojinama sazorile su u spoznaji, da se bez njege šumskog tla
ne mogu trajn o postizavati visoki prihodi. Gdje to prilike dozvoljavaju,
najbolja je mješovita šuma. Nejednakost u dobi i raznovrsnost prikladnog
drveća povoljno djeluju na održavanje i popravljanje produktivne snage
tla. Dakako da takve ume pružaju isitodobno najbolje uvjete za život
našoj divljači (papkarima). Štete su od divljači kod takvog gospodarenja
manje nego kod šablonskog gospodarenja jednakodobnih i čistih sastojina.


U prvom je redu preborn a šum a gospodarski oblik, koji na istoj
površini ujedinjuje sve debljinske razrede drveća u jednu životnu zajednicu.
Ona istodobno pruža divljači izdašnu pašu i dobru zaštitu. Ondje
kola život u svim slojevima šume. Tu buja život i višeg i nižeg bilja,
kao i krupnijih i sitnijih životinja. U prebornoj se šumi osjeća naša plemenita
divljač vrlo dobro. Ona izbjegava jednakodobno guštike, koji
doduše pružaju dobar zaklon, ali nikakvu dnevnu pašu. Interesantno je,
da to vrijedi i za visoku pernatu divljač, osobito za velikog tetrijeba. U
tetrepskim staništima u Velikoj Kapeli, gdje je šumar proveo intenzivniju
sječu unutar jačih debljinskih razreda, dakle i sječu stabala, koja su slu


i6 . ´