DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Znamo, da grab spada među one vrste, koje dobro podnose zasjenu^ ali i to, da je u tom pogledu slabiji od bukve. Njegove biljčice već u prvim godinama trebaju dosta svjetla, dok bukva u prvim godinama traži umjereno svjetlo. Nadalje, grab često rodi, skoro svake godine, i sjeme mu vjetar na daleko raznese, pa njegove biljke nalazimo i tamo, gdje u blizini nema starijeg grabovog stabla. Bukva rijetko rodi i zasijava samo najbližu okolinu, u glavnom samo prostor pod krošnjom. Grab ima i to svojstvo, da mnoge njegove biljčice u zasjeni izdrže više godina, a da se uopće dalje ne razvi.jaju, pa ih jedva možemo opaziti, ali čim se privede dosta svjetla, kao da se probude, bujno se dalje razvijaju. Baš navedena svojstva graba imadu za posljedicu, da u jačim progalama, prije nego li se naselio bukov pomladak, često naglo izbije grab, koji priječi naseljavanje bukve. Iz navedenoga lako je stvoriti zaključak glede postupka kod provedbe oplodne sječe u onim bukvicima, gdje prijeti pogibelj od graba. Nastojat ćemo, ida se privede toliko svjetlai, kod kojeg mo-že bukva da se razvija, a grab ne. To se može najbolje postići opisanim načinom oplodne sječe. Kod njega se osigurava veća zasjena nego koid šablonskog načina. Ovakovom sječom ćemo grab zaustaviti u razvoju i pogodovati bukvi. Svakako će se i uz ovakav način sječe naći dovoljno grabova pomlatka, no taj će imati sporednu ulogu, a takova mu i pripada. Nema dvojbe, da se na opisani način može sječa provesti samo u onom slučaju, ksd su u staroj sastojini zastupani razni debljinski stepeni, kao što je to obično u starim nenjegovanim sastojinama bukve. Međutim, i u takvim starim sastojinama ima manjih ili većih skupina stabala bez tanjih debljinskih stepeni, odnosno i bez potstojnih stabala, jer su ta šumskom štetom ili inače nestala iz sastojine. NaroiJito je to slučaj u sastojinama, gdje je u prošlosti vršeno prorjeđivanje. Znamo da su kod prorjeda bila u prvom redu uklanjana potstojna i jako stiješnjena stabalca i manja stabla, a baš ta bi znatnim dijelom trebali kod naše oplodne sječe radi zaštite pomlatka. Prema tome stoji, da takav rpd u prorjedama nije nikako u skladu s našim radom u oplodnoj sječi, pa bi prema tome, uz ovakav rad, opisani način oplodne sječe ostao u budućnosti neprovediv, ili bi jedva gdje mogao doći do ozbiljne primjene, zbog čega bi mu se mogla osporavati i važnost. , Osjećamo prema tome. da svakako mora postojati veza u radu oko njege sastojina sve do njihove zrelosti s onim radom, kojim se konačno iskorišćuje uzgojena sastojina, odnosno veza između prorjeda i oplodne sjdče. Odmah ćemo izjaviti, da prorjede, kako su se vršile ili se često vrše kod nas, ne odgovaraju današnjem stanovištu nauke. O tome smo već iznijeli mišljenje u Šumarskom listu od god. 1937. br. 10, pa upućujemo čitatelia na odnosni članak. Način prorjede, koji zagovaramo, štedi potstojna i stiješnjena stabla, dok se prorjedni materijal traži u glavnom medu jačim stablima pogodujući u^djek onima, koja će dati vrednije sortimente. Iz toga slijedi, da će jedan dio tanjih stabala ostati i za konačno iskorišćivanje sastojine. Tz potstojne i stiješnjene sastojine vadi se samo ono, što obamire ili inače smeta. Ovaj dio sastojine služi i kao rezerva za sluieaj kakve nepogode, koja bi zadesila koije stablo iz dominantnog dijela, a naročito i stalno dobro dolazi za što potpunije iskorišćenje svjetla, koje kod visokih prorjeda prolazi između krošanja glavnih stabala, radi čega će r^aravski mnoga stabla između stiješnjenih tokom dugog niza godina pre- M |