DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 3 <-- 3 --> PDF |
i/o ^v(J^^^ ŠUMARSKI LIST GODIŠTE 70. JANUAR-.JUNI GODINA 1946. Ing. BOGOMIL COP (Zagreb): NA NOVOM PUTU (Ha ffOBOM nyTn) Pred nama je godišnjica* pobjede naših naroda nad okupatorom i domaćim izdajicama. Za nas je to ujedno i smotra napora, uspjeha i neuspjeha našeg šumarstva u minuloj godini. Ta je godišnjica tim značajnija, što ymda u vrijeme, kad se po prvi put u našoj prošlosti šumarstvo našlo i>ovezano s narodom, s njegovom istinski demokratskom narodnom vlašću. Nije prošla ni puna godina dana, kako naše šumarstvo tražeći nove puteve u izmijenjenim uslovima, gomilajući iskustva, učeći se na greškama, lomi prepreke i kroči k boljoj budućnosti. Iskustva, koja smo kroz to vrijeme stekli, kao i iskustva iz bivše Jugoslavije bit će važan oslonac za daljnju izgradnju i organizaciju šumarstva u okviru naše narodne vlasti. 0 tome, kakve su bile perspektive razvoja šumarstva u bivšo j Ju goslaviji , najbolje govore gole činjenice. Pod pritiskom kapitalističke drvne industrije, šume su se nemilosrdno sjekle, bez obzira na potrajnost i narodne potrebe. Posljedica je, da je drvna glavnica šuma u Hrvatskoj od 1918. do 1941. pala za približno 35»/o. Stvarno je stanje, na žalost, još gore nego što se može izraziti tim poraznim procentom, jer su se posjekle najvrednije i najdostupnije šume, čije je iskorišćivanje tražilo male investicije, a osiguravalo velike profite, dok su velike površine naših šuma, zrelih za sje"cu, a udaljenih od komunikacija prepuštene propadanju. Zbog nesređenih ekonomskih prilika, teškog materijalnog stanja našeg seljaštva, razornog utjecaja privatne trgovine i špekulacije drvom, te zbog neorganiziranog snabdjevanja pučanstva i industrije drvom razmahale su se u bivšoj Jugoslaviji silne šumske štete i devastacija šuma. Usprkos velikim naporima i stručnom nastojanju oko pošumljivanja, uspjesi su bili slabi. U isto vrijeme, dok su se trošile velike svote 7a pošumljivanje Krša, u ostalim krajevima zemlje, nerazumnim sječama postojiećih šuma, vršena je devastacija i smanjivane šumske površine. Gospodarske osnove bile su manjkave ili ih uopće nije bilo. Nisu bili rijetki slučajevi, da su te osnove bile samo maska za opravdanje pretjeranih sječa i zahvatanja u osnovnu drvnu glavnicu. f Šumarstvo bivše Jugoslavije bilo je općenito zauzeto mjerama stručne naravi, gubilo se u administrativnom rješavanju problema, vršila se formalna kontrola i »hvatale sitne ribe«, dok se na krupne stvari ili nije imalo utjecaja ili se žmurećke prelazilo preko njih. U isto vrijeme, dok su Napisano početkom maja 1946. |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 4 <-- 4 --> PDF |
se šumarski stručnjaci pozivali na odgovornost radi jednog nepravilno uozuacenog i posječenog siabia, propuštalo se na drugoj strani, da se nemilice uništavaju najvrednije i najljepše hrastove sastojine. Dok se kod nižih činovnika tražila krajnja korektnost u službi, u vrhovima državnog aparata poprimila je korupcija goleme razmjere. Te činjenice ni u koliko nije mogla izmijeniti okolnost, što je veliki broj šumarskih stručnjaka dizao glas protiv nerazumnih sječa, protiv uništavanja narodnog dobra, protiv korupcije i zloupotreba. Kapitalistička drvna industrija s protunarodnim državnim aparatom bili su jači od svih stručnih uvjeravanja. To je dokaz, da se naše šumarstvo u prošlosti nije moglo spašavati adniinistrativno-stručnim mjerama, već je jedini izlaz bio: organizirana borba sa snagama napretka protiv temelja jednog dotrajalog društveno g sistema . Zato su potpuno neosnovana i nerealna »hvatanja onih, koji se — ijraveći poredbe s teškoćama, s kojima se danas šumarstvo bori — pozivaju na »zlatnu prošlost« šumarstva u bivšoj Jugoslaviji. Po protunarodnoj liniji, u koju je šumarstvo bilo ukopčano, po svojim posljo dicama i po svojoj tendenciji razvitka, ta »zlatna prošlost« nije značila napredak, već upravo naglu degradaciju šumarstva. Nema sumnje, da jie šumarstvo srozano još dublje za vrijem e okupacije . Mnogobrojne čiste sječe i devastacijia šuma, koje nisu poštedile ni šumom oskudnu Dalmaciju, izručivanje šuma, bez obzira na potrajnost, na milost i nemilost okupatoru — kako je to na pr. bilo s^a šumama Gorskog Koiara i Like, koje su po t. zv. zagrebačkom sporazumu, n uz sudjelovanje nekih naših stručnjaka, predane na iskorišćavanje fašističkoj Italiji — ostat će kao sramotna uspomena, a ujedno oijomenii budućim pokoljenjima, kako se ne smije raditi. Sve je to imalo za posljedicu jedno teško naslijede, koje je oslobođenjem zemlje primila u šumarstvu naša narodna vlast. Dodamo li tome, da je broj šumarskog i lugarskog osoblja smanjen, da se znatan broj teško snalazi u uslovima organizacije narodne vlasti, da je naša zemlja ekonomski uništena, a domovi popaljeni, da smo ostali lišeni najosnovnijeg inventara, da su nam mnoge evidencije i gospodarske osnove spaljene, da su potrebe veće od prirasta naših šuma, da je jaz između naroda s jedne i šumarstva s druge strane još uvijek vrlo dubok, onda se očito vidi, da je zatečena situacija bila teža nego ikad u prošlosii našeg šumarstva. Potrebno je to naglasiti, da bi se shvatio znača j napora, koje je učinila i čini naša narodna vlast na obnovi šumarstva, a ujedno da bi se dobila perspektiva o njegovom b u- d u ć e m razvoju. Ta situacija nametnula nam je i rješavanje novih, kompliciranijih zadaća , i to u tempu, na kakav šumarstvo u priašlosti nije naviklo. Ostvarenje p r o i z v o d n o g plana za god. 1946., koji treba da obuhvati organizirano iskorišćivanje oko 4—5 miliona kubnih metara, a od čega direktno zavisi obnova naše zemlje, tim je teže, što su sredstva, s kojima raspolažemo u pogledu ljudi, materijala i stoke, oskudnija nego je to bilo prije. Zato je za izvršenje tog plana potreban maksimalan organizirani napor i potpuno lično angažiranje svih onih, koji rade u šumarstvu i na eksploataciji šuma. Usprkos činjenici, da su tokom prošlosti iskorišćene ogromne i najvrednije drvne mase, pa makar da su za to postojali potrebni uslovi, mi danas nemamo gotovo nikakovih upotrebljivijih podataka o onome, što imamo i čime raspolažemo u šumskom gospodarstvu. Tnventariza |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 5 <-- 5 --> PDF |
čij a naši h šuma , i to brza i postojećim prilikama prilagođena inventarizacija, to je jedan od bitnih uslova, da bi se prešlo na plansk o gospodarenje. Dosadanji rezultati ni iz daleka ne zadovoljavaju, pa je u tom pogledu potrebno naći metode rada, koje bi svakoj šumariji omogućile, da na tom važnom zadatku radi planski. Naše šume iskorišćivane su u prošlosti bez jednog smišljeno g plana . Korišćene su do ´temelja šume, koje su bile bliže komunikacijama i koje su odbacivale velike profite. Glavne drvne mase, zrele za sječu, danas su daleko od komunikaci.jia. Mi ih moramo privesti potrošnji i z g 1- a d n j o m šumskih puteva i željeznica. Bez brzog i planskog otvaranja tih šuma nemoguće je dia se osigura izvršenje proizvodnog plana u budućnosti. Problem šuanski h šteta , naslijeđen iz prošlosti, tišti nas još uvijek kao teška mora. Treba stoga da pronađemo način, kako će-mo organizirati praviln u opskrb u pučanstva drvom, naročito onih krajeva, gdje drva ima premalo:, kako ćemo racionalizirati potrošnju drva u svako-m i najzabitnijem domaćinstvu, bilo planskom štednjom ili zamjenora drva za druge proizvode, te s tim u vezi razmahati odgovarajuću i Simišljenu propagandu boreći se uporno protiv jednostranih i štetnih shvaćanja, da se problem šumskih šteta može riješiti sankcijama. Bez najaktivnijeg zalaganja i povezivanja tih pitanja u jednu cjelinu ne može biti uspješne borbe protiv šumskih šteta. Na p o š u m 1 j i V a n j e naših ogoljelih površina gledalo se u prošlosti kao na problem, koji se može riješiti čisto stručnim mjerama. Zato su i rezultati bili takvi, da su se naše goleti uvećavale umjesto da se smanjuju. U vezi toga potrebna je potpuna preorijentacija u načinu rada na pošumljivanju i dužnost je šumarstva, da se u rješavanju tog pitanja, koristeći dosadanje značajne uspjehe putem masovnog dobrovoljnog rada, osloni potpuno na saradnju i pomoć narodnih vlasti. masovnih organizacija i čitavog naroda. Kod toga treba voditi naročito brigu, da se u krajevima, gdje vlada velika oskudica na ogrjevu, unašaju vrste drva, koje će nam svojim brzi m prirašćivanjem što prije osigurati potrebne drvne mase. Iskorišćivanju sporednih šuniskih proizvoda poklanjalo se premalo pažnje. Ogromne količine ljekovitog bilja, gljiva i šumskih plodova svake godine propadaju, ma da bi njihovo organizovano skupljanje značilo velik doprinos za našu privredu i blagostanje naroda. Šumarstvo, a prije svega stručnjaci na terenu, morat će ozbiljno razmisliti i praktički poraditi na tom, kako da putem organizovanja zadruga i zauzimanjem masovnih organizacija i takve šumske proizvode osiguraju za našu privredu. Glad za zemljom sve ozbiljnije postavlja pred nas zahtjev za smanjivanje šumskih površina na relativnom šumsko M tl u u Posavini i Podravini. S obzirom na to, da je proizvodna snaga naših šuma i sada manja nego što se stvarno siječe, rješenju, tog pitanja treba pristupiti s jednim smišljenim planom, kako za našu zemlju ne bi nastale suvišne štete. Šumarski stručnjaci na terenu treba da taj problem dobro prouče i izrade planove, kako će buduće izgubljene površine na relativnom šumskom tlu na vrijeme nadoknaditi organiziranim pošumljivanjem golih površina u brdskim predjelima. Evidencija o i) r o i^ v o d n j i i raspodjeli šumskih proizvoda još je uvijek manjkava i bez pravog sistema. Mi još ni iz daleka nismo načeli pitanje, koliko proizvodi i troši privatni i zadružni sektor, |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 6 <-- 6 --> PDF |
a trebat će još mnogo rada, da se iz državnog sektora dobiju pouzdani podaci. Na nama je, da to organizujemo što prije, kako bi budući plan imao što realniju osnovu. U svim privrednim granama više se govori o sniženju proizvodnih troškova, o sniženju cijena proizvodima, nego u šumarstvu. To je pitanje za nas oa prvorazrednog značenja, ne samo zato, što se time pojettinjuje živioit, nego i zbog toga, što ćemo samo uz snižene proizvodne troškove biti sposobni da drvnim proizvoaima konkuriramo na medunalodnom tržištu. Bez najozbiljnijeg studija i praktičnog nastojanja u prvome redu šumarskih stručnjaka o tome, kako; ćemo podići intenzitet gospodarenja i povećati proizvodnju ne samo po količini već i iio kvaliteti, ne će biti na tom polju uspjeha. Šumarstvo danas neobično teško tišti problem niže g stručno g kadra . U nekim okruzima imamo svega isU^/o lugara s lugarskim ispitom. Uakako, da to ima loš odraz na oavijianje struenili poslova na terenu, a 1 materijalne štete raui toga su znatne, i´red nama je jedna od najprečih zadaća, da u interesu siužbe šio prije izdignemo dobar lugarski Kadar. Otvorene jednogoaišnje lugarske ŠKode u Jjeinicama i Vinkovcima 1 predviđeni lugarski Kursevi ne ct» biti uostatni, aa bi se u kratko vrijedne likvidirala slabost tog kadra. Zato je od prijeke potrebe, da upravitelji šumarija putem predavanja i kdnferencija, ličnog zauzimanja i stalnog kontakta poduzmu sve, da se kadar lugara što više izdigne. Nema sumnje, da su zadaci , koji se danas postavljajn pred šumarstvo, daleko ozbiljniji i teži nego što su bili ikad u prošlosti. No usprkos oskudici na si´edstvima i stručnom osoblju danas postoje uslovi da se ti zadaci ispune. To je moguće iz razloga, jer je iz osnova izmijenjena struktura države, odnos prema iiarbdnoj imovini, prema šumi. iVtjesto protunarodnog državnog aparata mi imamo danas naš u narodn u vlast , koja odražava potrebe širokih narodnih slojeva; mjesto anarhične kapitalističke privrede mi sve više prelazimo na plansko gospodarenje. Naše šume ne mogu biti više objekat privatne pljačke pojedinaca, one su namijenjene da služe općim narodnim potrebama. iNema sumnje, da će te osnovne promjene u materijalnim odnosima izvršiti silan utjeca j i na promjenu odnosa naroda prema šumi, na promjenu prežiVjeiih slivaćanja. Za razliku od stanja u bivšoj Jugioisiaviji naš narod i narodna vlast postaju životno zainteresirani na opstanku i unapređenju šumarstva, iz stanja netrpeljivosti oni se pretvaraju u najboljeg prijatelja i zaštitnika šume. Da bi u potpunosti izvršili navedene zadatke, nama su iznad svega potrebni ljudi , koji će ne samo shvatiti suštinu promjena u vlasti 1 ekonomskim odnosima, sto su se u nas zbili, nego koji će imati volje, poleta, sposobnosti i smjelosti da se založe potpuno na njihovom i z v r- Senju. Nama su potrebni ljudi, koji će svemu tome radu dati život, koji će znati da se suadu u kompliciranim i teškim uslovima današnjice, koji će znati upotrebiti metode rada i naći organizacione forme, pomoću kojih ćemo praktično i brzo riješiti sve zadatke, koji budu pred nas postavljeni. Drug Kardel j kaže: »Mi hoćemo imati u upravnom aparatu države, i to u svim njegovim granama, ljude, koji misle svo.iom glavom, koji razvijaju inicijativu, koji rade stvaralački i misle o svom posln težeći stalno za tim da ga poboljšaju, kako bi na taj način pomogli svoime narodu i njegovim nadljudskim naporima da obnovi svoju zemlju i da osigura sretan život narodnim masama. Mi tražimo od službenika da gle |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 7 <-- 7 --> PDF |
daju na državu kaioi na svoju kuću u koioj i aktivno i inici´^ativno rade na njenom usavršavanju isto kao što svijestan čovjek radi za svoj dom.> Da li će naši zadaci biti dobro i u cijelosti izvršeni, ovisit će to n velikom´ dijelu od našeg stručnog šumarskog i lugarskog osoblja. Ovom I)ri]ikom moramo i^rimijetiti, da je naš stručni anarat u velikoj mjeri pun starih navika i shvaćanja, često bez dovoljno in´ciiative i be7, razvi jenog osjećaja lične odgovornosti, u većini slučajeva sklon da radi po šablonama, koje su važile za sasma druge okolnosti, da rješava zadatke kancelarijski, a ne praktičnim i ličnim zalaganjem. Ima još uviiek ljudi. koji u našoj narodnoj vlasti ne shvaćaju ono bitno, ne vide, da je upravo narodna vlast onaj faktor, koji može da preobrazi šumarstvo, te da je u njenom krilu, t. j . uz aktivnu pomoć narodne vlasti i čitavog naroda ledino mosuć zaista stručan rad i istinski napredak našeff šumarstval. Mnogi naši stručnjaci nemaiu isprsivan sud o stvaralačkoj moći našeg naroda, te puštaju iz vida činjenicu, da ie naš narod, koji je u borbi protiv okupatora oreanizovano rješavao najteže gospodrrske probleme, sposoban da organizuje mirnu izgradnju, da unapređuje š^m-irstvo. Ne smijemo zaboraviti, da je samo narod u oružanoj borbi protiv t´ašizmo spasio naše šume od posvemašnjeg uništenja po okupatoru. Mi imamo iz narodno-oslobođilačke borbe i poslijeratne izgradnje stotine divnih primiera besprimjernog zalaganj a naših narod a kako u borbi tako i u radu. Od toga ima ne mali broj r´^´inijera, adie ie narod pružio ogromnu pomoć obnovi šumarstva. "Rezultati, koji su tokom prvomajskog takmičonia postignuti na pošumljivaniu u Tstri. Dalmaciii, okrugu Osijek, Brod i Bielovar najbolje govore, kako ´treba rješavati šumarske probleme. Kao nikad prije u prošlosti, ma sovnim dobrovoljnim radom, bez ikakvih troškova, posađeno je nekoliko milijuna biljaka, a u nekim okruzima. gdie su se šumarski stručnjaci znali dobro povezati s narodom, dobrovoljni rad pretvorio se u pravi sistem masovnog rada na pošumljivanju goleti. No masovni rad nije pokazno pozitivne rezultate samo na nošumljivanin. On se s uspjehom koristi na gradnii i popravku šumskih rnitova. sieči i iznošenju drva, na čišćeniu i prorjedivanju šuma, te na suzbijaniu šumskih šteta. Prošle jeseni masovni rpd na sieči i iznošenju drva uvelike je olakšao opskrbu naših gradova drvom. U nekim krajevima. f?dje su prije rata šumske štete bile redovita pojava, zauzimanjem naroda sada sn one potpuno likvidirane. Iskoristiti svu ogromnu pomoć, koju nam može dati narod, a bez koje zapravo nema uspjeha u našem radu, ne možemo, a da prethodno ne likvidiramo stara shvaćanja i stari način rada, te preorijenti ram o naše stručno osoblje u prave narodne ljude, koji će živjeti i aktivno sarađivati ne samo na čisto šumarskim, već na svakom problemu svog mjesta, ali koji će prije svega biti organizatori i inicijatori masovnog rada na unapređenju šumarstva. Bez toga bi šumar i dalje ostao narodu tud, a piosljedice takvog stava odražavale bi se nepovoljno na šumi. Kakve su zadaće Šumarskog lista u ovoj situaciji? Razumije se, da one ne mogu-biti izvan zadataka, koji su postavljeni pred šumarstvo uopće. Za Šumarski list nema i ne može titi važnije i stručnije zadaće nego što je rad na uklapanju šumarstva u obnovu naše zemlje. |
| ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 8 <-- 8 --> PDF |
u prošlosti Šumarski list bio je suviše odvojen od stvarnosti, nije u pravoj mjeri odražavao probleme terena i svakidanjeg praktičnog rada, bavio se uglavnom teoretskim raspravama i suzio svoje djelovanje na jedan uži, akademski krug saradnika. Umjesto da mobiliše što širi krug saradnika, on je svojim načinom prilaženja pojedinim pitanjima, izborom tema, svojim teoretiziranjem sve više sužavao sektor svog djelovanja. U novoj situaciji, s izmijenjenim društvenim sistemom i ekonomskim odnosima, s novom organizacijom narodne vlasti i privrede stari način rada Šumarskog lista ne bi mogao zadovolji´ti. Novi zadaci, koji se danas postavljaju pred šumarstvo, nameću nužno i nov način rješavanja pro-blema. Težište svog rada Šumarski list treba da-prebaci na praktična pitanja šumarstva, te da na rješavanju svakodnevnih naoko sitnih, ali za unapređivanje privrede veoma važnih zadataka mobiliše ne samo naše šumarske inženjere nego i ljude iz naroda, koji svojim ugledom, zalaganjem i iskustvom mogu pomoći unapređenju šumarstva. Šumarski list treba da se u današnjim uslovima najozbiljniie pozabavi praktičnim pitanjima iz područja organizacije i racionalizacije proizvodnje i raspodjele, eskploatacije i potrošnje drva, pošumljivanja i inventarizacije šuma, suzbijanja šumskih šteta i bolesti drvlja, propagande šumarstva, stručne nastave i uopće odgoja novih kadrova. Crpeći iskustva iz ])raktičnog života svake i naiudaljeniie šumarije, on treba da bude inicijator za pronalaženje novih metoda rada i raznašač postignutih iskus´tava iz jednog kraja u drugi. Ukazujući na praktične primjere svakodnevne prakse, iznoseći uspjehe, neuspjehe i greške u našem radu, on treba da u novom duhu preodgaja nas stručni kadar, da ga nau´H praktično raditi i koristiti pomoć narodnih masa za unapređivanje šumarstva. Teška je i odgovorna dužnost, koja se danas postavlja pred Šumarski list. Dakako, da je za njeno izvršivanje bezuvjetn o potrebno sve srdno zauzimanje i p o m o ć svih naših stručnjaka. Uspješno ispunjenje te dužnosti značit će ne samo najveći prilog obnovi zemlje nego i važan prilog afirmaciji našeg šumarstva. Coj{ep>KaHMe: Aerop noBopMT o TeiHfleHiUHiH paaBMTMa .necoBOflCTBa BO epeMH dbiBUJero npoTHBHapoiiHO´ro pe>KMiMa, o TH^ejibix o6cTOHTe.ibCTBax, KOTOObie sacrajia Hap. Pen. XpiBaTCKa nocjie 0CB0C)0)KfleiHHH CTpaHbi, o Ba>KHeHUiHX ´«aaMax npeflCTOHinnx necoaoACTBy B nacjoamee Bpe.MH H O Mepax, KOTopbic Hy>KH.o 6bi;io´ 6bi npeflnpHHffTb c qe;ibio BbinojiHeHHH 3THX aaflaM. |