DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 16     <-- 16 -->        PDF

manipulacije od komandi područja, nisu samo organizovali izradbu drva
u šumi, nego su piistupili obnovi i izgradnji novih postrojenja za izvoz iz
šume (šumslvc manipulacije u Našicama, Okučanima, Novoselec-Križu,
Daruvaru, Brestovcu, Đurmancu, Rujevcu, Majuru i dr.).


Iako su prvi mjeseci slobodnog života dali vidne i osjetne uspjehe u
drvnoj proizvodnji, ipak se uveliko osjetila potreba, da se prvobitna organizacija
šumskih radova usavrši, liako bi se cijela proizvodnja postavila
na izvjesnu sređenu plansku osnovu. Tako se došlo na ideju osnivanja jedinstvenog
šumskog poduzeća za cijelu Hrvatsku.


Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade Hrvatske već
je u svome direktivnom dopisu od 25. jula 1945. predvidjelo osnivanje
Zemaljskog šumskog poduzeća u cilju iskorišćivanja šuma u šumskoindustrijske
svrhe. Već time je povelo računa o olakšanju kotarskih narodnih
odbora, kojima bi ostala i nadalje briga oko snabdjevanja svojeg
stanovništva na ogrjevnom i građevnom drvu. Većina okružnih narodnih
odbora u šumovitim dijelovima Hrvatske organizirala je već u toku ljeta
prošle godine, unutar svojih šumarskih odjela, otsjeke za režijske iskorišćivanje
šuma, pa se osamostaljivanjem tih otsjeka pristupilo postepeno
osnivanju podružnica Zemaljskog šumskog poduzeća u toku septembra.
Prema tome početak rada Poduzeća može se računati početkom oktobra
1945. god. Poduzeće je već bilo formirano s centralom u Zagrebu i 11 podružnica
(Sušak, Uelnice, Gosi>ić, Karlovac, Sisak, Zagreb, Bjelovar, Daruvar,
Nova Gradiška, Vinkovci i Osijek), kada je 10. novembra 1945. godine
donesena Predba o osnivanju Zemaljskog šumskog poduzeća
Hrvatske.


Tom je Uredbom određeno, da će Poduzeće na komercijalnoj osnovi
liskorišćivati šumske proizvede u šumama na području Narodne republike
Hrvatske, te iste prerađivati i prodavati u zemlji i inostranslvu. Poduzeću
nije dat monopolistički karakter, te ono ne isključuje privatnu inicijativu
u šumskoj privredi. Predbom je određeno, da u temeljnu glavnicu Poduzeća
ulazi sav pokretni i nepokretni inventar, koji je svojina države, a
koji je služio za režijsko iskorišćivanje šuma i kojim su rultovodili narodni
odbori. Poduzeće preuzima u privremenu upravu i sav pokretni i
nepokretni inventar bivših imovnih općina, koji je služio za režijsko iskorišćivanje
šuma, i to do konačnog rješenja pravnih odnosa imovnih općina.
Poslovanje Poduzeća ne iicdleži Zakonu o državnom računovodstvu. Sa
čistim dobitkom raspolaže Ministar ijoljoprivrede i šumarstva u sporazumu
sa Ministrom financija Narodne vlade Hrvatske. Poduzećem
upravlja upravni odbor od pet lica, od kojih Irojicu delegira Ministar
poljoprivrede i šumarstva, a po jednog Ministar financija i Ministar trgovine
i opskrbe Narodne vlade Hrvatske. Nadzorni odbor sastoji se od tri
člana, od kojih po jednog delegira Ministar poljoprivrede i šumarstva.
Ministar financija i Ministar trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske.


Budući da su i u drugim narodnim republikama prilike i zadaci šumske
privrede bili veoma slični prilikama u Hrvatskoj, to se i tamo već u
toku prvih mjeseci po oslobotlenju pristupilo osnivanju slii&nih zemaljskih
šumskih poduzeća. U Bosni je osnovan u prvi mah UDŠIP (Uprava državnih
šumsko-indrustijskih prcduzeća), koji je nešto kasnije uključen u
ŠIPAD. U Sloveniji je osnovano poduzeće LES kao VI. odjel Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva. U Srbiji je osnovan GLUDŠIP, sada ZUDŠIPS
(Zemaljska uprava državnih šumsko-industrijskih preduzoća Srbije), a


U