DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Pozivajući sve inženjere i tehničare, da najvećim poletom i požrtvovanjem nastoje izvršiti zadatke u obnovi i izgradnji, završavamo našom kongresnom parolom: »1 od tehničkog stvaralačkog rada zavisi pobjeda u obnovi naše zemlje!« Inženjeri i tehničari uložit će sve svoje snage u opće narodne napore za sretniju buaućnost Federativne Narodne liepublike Jugoslavije. Predsjednik. Centralnog kongresnog odbora ing. Mat te s u kraćem završnom govoru rezimirao je čitav rad kongresa, te se zahvalio prisutnima na učestvovanju u radu i time zaključio I. kongres inženjera i tehničara Jugoslavije. Sve obaveze, koje smo na kongresu preuzeli ua sebe, moramo izvršili, da ne ostane rezolucija kongresa samo lijepa fraza na papiru. Drugovi! Prionimo na posao, opravdajmo povjerenje, koje nam je dao nar od, povjerivši nam svoje najveće blago — svoje divne šume! S u m m a r y. Moments responsible for canvocation ©f the Ist Gongress of engineers in i^ederative National Kepublic Vugoslavia are discussed: (among others) system oX planned econoniy being generally adopted in Vugoslavia cliiefly accounto it, says Author. Congress is dpscribed, summary of conslusions and roconimendations given. Ing. TEODOR PELEŠ (Zagreb): POLA GODINE KADA ZEMALJSKOG ŠUMSKOG PODUZEĆA HRVATSKE (FIoji rona padoTu Pecny6iMKaHCKoro jiecHoro npeunpHHTMn XopBaTnn) Oslobođenje naše domovine zateklo je šumsku privredu u veoma teškim prilikama. Pred nju se stavio hitan i neodloživ zadatak, da u velikoj mjeri učestvuje u obnovi zemlje, naročito pri obnovi saobraćaja i naselja, zatim podizanju industrije tanina, celuloze i drvnih destilata i snabdjevanju stanovništva ogrjevom za narednu zimu. Potreba na šumskim proizvodima bila je daleko veća od predratne potrebe, a trenutne mogućnosti proizvodnje bile su više nego skromne. Nasuprot hitnoj potrebi od nekoliko milijuna kubnih metara raznih šumskih proizvoda, počevši od mosne grade, stupova, šipova i pragova do dužica i šimle, raspolagalo se jedino sa nepunih 100.000 kub. metara uglavnom ogrjevnog drva i trupaca, što je bilo izrađeno po šumakim manipulacijama različitih komandi područja i kotarskih narodnih odbora, ili je ostalo kao ostavština iz staro Jugoslavije, odnosno od okupatora i njegovih pomagača. ´ležište prvotnog organizacionog rada šumske privrede bilo je na nižim narodnim odborima, kojima su kao jezgra organizacije služile jedino već postojeće šumske manii)ulacije kotarskih narodnih odbora i komandi područja, te šumarski odjeli kotarskih i okružnih narodnih odbora. Masovnim radom omladine i odraslih, kako sela tako i gradova, u toku ljetnih mjeseci 1945. god. izrađena je znatna količina željezničkih pragova, mosne građe i ogrjevnog drva za podmirenje prvih potreba oslobođene zemlje. Mnogi kotarski narodni odbori, preuzevši šumske 13 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 16 <-- 16 --> PDF |
manipulacije od komandi područja, nisu samo organizovali izradbu drva u šumi, nego su piistupili obnovi i izgradnji novih postrojenja za izvoz iz šume (šumslvc manipulacije u Našicama, Okučanima, Novoselec-Križu, Daruvaru, Brestovcu, Đurmancu, Rujevcu, Majuru i dr.). Iako su prvi mjeseci slobodnog života dali vidne i osjetne uspjehe u drvnoj proizvodnji, ipak se uveliko osjetila potreba, da se prvobitna organizacija šumskih radova usavrši, liako bi se cijela proizvodnja postavila na izvjesnu sređenu plansku osnovu. Tako se došlo na ideju osnivanja jedinstvenog šumskog poduzeća za cijelu Hrvatsku. Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade Hrvatske već je u svome direktivnom dopisu od 25. jula 1945. predvidjelo osnivanje Zemaljskog šumskog poduzeća u cilju iskorišćivanja šuma u šumskoindustrijske svrhe. Već time je povelo računa o olakšanju kotarskih narodnih odbora, kojima bi ostala i nadalje briga oko snabdjevanja svojeg stanovništva na ogrjevnom i građevnom drvu. Većina okružnih narodnih odbora u šumovitim dijelovima Hrvatske organizirala je već u toku ljeta prošle godine, unutar svojih šumarskih odjela, otsjeke za režijske iskorišćivanje šuma, pa se osamostaljivanjem tih otsjeka pristupilo postepeno osnivanju podružnica Zemaljskog šumskog poduzeća u toku septembra. Prema tome početak rada Poduzeća može se računati početkom oktobra 1945. god. Poduzeće je već bilo formirano s centralom u Zagrebu i 11 podružnica (Sušak, Uelnice, Gosi>ić, Karlovac, Sisak, Zagreb, Bjelovar, Daruvar, Nova Gradiška, Vinkovci i Osijek), kada je 10. novembra 1945. godine donesena Predba o osnivanju Zemaljskog šumskog poduzeća Hrvatske. Tom je Uredbom određeno, da će Poduzeće na komercijalnoj osnovi liskorišćivati šumske proizvede u šumama na području Narodne republike Hrvatske, te iste prerađivati i prodavati u zemlji i inostranslvu. Poduzeću nije dat monopolistički karakter, te ono ne isključuje privatnu inicijativu u šumskoj privredi. Predbom je određeno, da u temeljnu glavnicu Poduzeća ulazi sav pokretni i nepokretni inventar, koji je svojina države, a koji je služio za režijsko iskorišćivanje šuma i kojim su rultovodili narodni odbori. Poduzeće preuzima u privremenu upravu i sav pokretni i nepokretni inventar bivših imovnih općina, koji je služio za režijsko iskorišćivanje šuma, i to do konačnog rješenja pravnih odnosa imovnih općina. Poslovanje Poduzeća ne iicdleži Zakonu o državnom računovodstvu. Sa čistim dobitkom raspolaže Ministar ijoljoprivrede i šumarstva u sporazumu sa Ministrom financija Narodne vlade Hrvatske. Poduzećem upravlja upravni odbor od pet lica, od kojih Irojicu delegira Ministar poljoprivrede i šumarstva, a po jednog Ministar financija i Ministar trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske. Nadzorni odbor sastoji se od tri člana, od kojih po jednog delegira Ministar poljoprivrede i šumarstva. Ministar financija i Ministar trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske. Budući da su i u drugim narodnim republikama prilike i zadaci šumske privrede bili veoma slični prilikama u Hrvatskoj, to se i tamo već u toku prvih mjeseci po oslobotlenju pristupilo osnivanju slii&nih zemaljskih šumskih poduzeća. U Bosni je osnovan u prvi mah UDŠIP (Uprava državnih šumsko-indrustijskih prcduzeća), koji je nešto kasnije uključen u ŠIPAD. U Sloveniji je osnovano poduzeće LES kao VI. odjel Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. U Srbiji je osnovan GLUDŠIP, sada ZUDŠIPS (Zemaljska uprava državnih šumsko-industrijskih preduzoća Srbije), a U |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 17 <-- 17 --> PDF |
u Makedoniji FEŠUMA. Sva su ta poduzeća pod rukovodstvom i kontrolom dotičnog zemaljskog ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Međutim bitna je razlika među njima u tome, š´io nije svuda primijenjen spora zu m od 3. VII. 1945. god., koji je postignut između saveznih ministara šumarstva i industrije, a po kome sporazumu sva mehaničk a pre rada drva pripada u nadležnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, dok kemijska prerada drva pripada u djelokrug Ministarstva industrije . Po načelima iz toga sporazuma ostva- rena je organizacija šumske privrede u potpunosti jedino u Narodnoj republici Bosni i Hercegovini, s manjim izuzecima u Sloveniji, samo djelomično u Srbiji, a na području Narodne republike Hrvatske sporazum do danas nije priveden u djelo. Kadi toga Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske vrši samo izrad u šumskih proizvoda u šum i i njihov izvo z do javni h saobraćajnih sredstava, dok sva daljnja mehanička i kemijska prerada pripada još uvijek u nadležnost Ministar- J^ ^ /l´^Sij stva industrije, koje je ovaj posao organizovalo putem državnih poduzeća: SINI) (Slavonska industrija drva). GOFIilD (Goransko-primorska indu^ 9V7 strija drva). Lička industrija drva, Našička d. d., Drach d. d., Gutmann Belišće d. d. Zemaljsko šumsko poduzeće Hrvatske (ZEŠUMPOH) o r g a n i z o van o je na slijedeći način: Rukovodstvo Poduzeća pripada uprav -. n o m odbor u od pet lica, koji iz svoje sredine izabire ravnatelja poduzeća i prenaša na njega dio svoga poslovanja. Poduzeće se sastoji od centrale, podružnica i šumskih manipulacija. Centrala se nalazi u Zagrebu. Njen rad organizovan je putem tajništva i četiri odjela; proizvodnog, nabavnog, financijskog i kontrolnog. Proizvodn i odjel obuhvaća ove otsjeke, odnosno referade: 1. Proizvodnja oblog drva, željezničkih pragova i skretničke grade; 2. Proizvodnja ogrjevnog, taninskog i celuloznog drva, cijepanog drva i drvnog ugljena; 3. Proizvodnja sporednih šumskih proizvoda; 4. Transport i vozni park; 5. Građevinski radovi; 6. Kalkulacije; 7. Statistika, Nabavn i odjel obuhvaća referade: 1. Strojevi, alat i željezni materijal; 2. Pogonska goriva i maziva; 3. Ljudska i stočna hrana; 4. Odjeća i obuća; 5. Ekonomat; 0. Knjigovodstvo i administracija; 7. Magazin. Financijsk i odjel obuhvaća referade: 1. Knjigovodstvo; 2. Bla gajna i likvidatura; 3. Kevizija. Svršetkom 1945. g. likvidirane su podružnice u Zagrebu, Delnicama i Daruvaru radi racionalnijeg iskorišćenja kadrova i smanjenja upravnih troškova. Sada Poduzeće posluje putem 8 podružnica j 43 mani pulacije , i to: 1. Podružnica Suša k sa´šumskim manipulacijama: Senj, Novi, Sv. Juraj, Delnice, Gerovo, Lokve, Mrkopalj i Ogulin; 2. Po družnica Gospi ć sa šumskim manipulacijama: Gospić, Perušić, Oto čac, Brinje i Vrhovine; 3. Podružnica Karlova c sa šumskim manipu lacijama: Đurmauoc, Vojnić i Modruš^Plaški; 4. Podružnica Sisa k sa šumskim manipulacijama: Lekenik, Popovača, Dubica, Glina, Majur i liujevac; 5. Podružnica Bjelova r sa šumskim manipulacijama: Bje lovar, Pitomaca, Virovitica, Brestovac i Novoselec-Križ; 6. Podružnica Nov a Gradišk a sa šumskim manipulacijama: Godinjak, Velika, Pleternica, Okušani, Novska, Lipovljani i Daruvar; 7. Podružnica Vin kovc i sa šumskim manipulacijama: Vinkovci, Oriovac, Andrijevci, 15 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Spačva i Vrbanja; 8. Podružnica Osije k sa šumskim manipulacijima: Orahovica, Našice, Slatina i Baranja. Organizacija podružnic a slična je organizaciji Centrale. Rukovodstvo u podružnici pripada isključivo´ upravitelju podružnice. U radu ga pomažu prvenstveno zamjenik i tajnik. Organizacija šumskih manipulacija izvršena je različito prema opsegu njihova rada. Pored šefa manipulacije i administratora nalazi se obično po nekoliko manipulanata, knjigovođa i blagajnik. Šumske željeznice i mehaničke radione nalaze se direktno pod upravom šumskih manipulacija, a automobilske garaže s radionama pod upravom Centrale i podružnica. Brojno stanje i razmještaj kadrova vidi se iz tabele br. 1. Tabela br. 1. Razno Osoblje Knjigostručno i na trans Šumarski Manipu vođe i adminiportu i u Ukupno t inženjeri lanti blagajnici strativno radioosoblje nama Centrala 8 6 23 — 7 II 44 Podružnice 16 25 60 4 30 II 125 Manipulacije 27 15 74 113 75 1 804 Ukupno 1 51 46 147 117 112 I II 473 Ako se ima u vidu, da Zemaljsko šumsko poduzeće svojom organizacijom obuhvaća skoro cijelu teritoriju Narodne republike Hrvatske, da proizvodni plan iznosi V^ cjelokupne proizvodnje šumskih proizvoda (osim proizvodnje za lokalnu poifcrošnju), uvidit će se, da je brojno stanje kadrova veoma skromno. Od 16 šumarskih inženjera, koji se nalaze u podružnicama, raspoređena su po 2 u 6 podružnica, u podružnici Sušak ,3 i u podružnici Osijek 1. Ovakva raspodjela bit će jasnija, ako se pogleda na grafikon br. 1, koji jjrikazuje odnos veličine proizvodnih planova pojedinih podružnica. Od 27 šumarskih inženjera na manipulacijama raspoređeni su po 1 na 25 manipulacija i samo 2 na manipulaciji Rujevac. Na 17 manipulacija dužnost šelova vrše manipulanti. Kako sama organizacija poduzeća, tako i brojno stanje uposlenog osoblja odgovara, sa manjim izuzecima, stvarnim^ potrebama, s obzirom na zadatke, koje Poduzeće ima da izvrši tokom ove godine. Sadašnja organizacija lako bi se prilagodila kako proširenju, tako i sužavanju djelokruga rada Poduzeća osnivanjem novih odjela, podružnica i maniijulacija, odnosno njihovim djelonučnim likvidiranjem. Da je ovakva organizacija Zemaljskog šumskog poduzeća svrsishodna, vidi se i po tome, što su šumska poduzeća u drugim federalnim jedinicama ili slično organizovana ili upravo nastoje, da se tako organizuju. Sličnu orgaiuizaciju ima Državno šumsko-industrijsko poduzeće LES, čija je centrala još uvijek samo VI. odjel Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade Slovenije. Pod upravom Centrale LES-a, koja broji 80 namještenika, nalazi se 10 državnih šumskih uprava (prije 22), a pod ovima 50 uprava šumskih manipulacija, te 240 državnih i 1300 privatnih U |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 19 <-- 19 --> PDF |
uprava pilanskih pogona. Naprotiv ZUDŠIPS u Srbiji nema srednje instance, nego Centrala u Beogradu (s 24 šumarska inženjera) neposredno ruliovodi s 18 državnih šumskih poduzeća (šumskih manipulacija). ŠIPAL) u Bosni također stoji pred reorganizacijom od strogo centralizovanog poduzeća bez srednje instance u decentralizovano poduzeće sa srednjim instancama, kao što je i ZEŠUMPOH. Osoblje je Poduzeća razvrstano prema Uredbi o regulisanju nadnica i plaća radnika i namještenika u državno-privrednim i ijrivatnim poduzećima, privatnim ustanovania i organizacijama. Ravnatelj Poduzeća razvrstan je kao opći rukovodilac u grupu IV/2, šefovi odjela u Centrali i upravitelji podružnica kao posebni rukovodioci u grupu IV/1, a ostalo stručno osoblje u grupe III/3—III/l, već prema tome, da, li spada u samostalne rukovodioce, više ili niže pomoćnike. Pomoćno osoblje i pripravnici razvrstani su unutar I i II grupe. Paušaliranje putnih troškova stručnog osoblja podružnica i manipulacija regulisano je Pravilnikom o paušaliranju na temelju čl. 13 spomenute Uredbe o regulisanju nadnica i plaća. Za unutrašnje poslovanje u Poduzeću. izrađeni su pravilnici za računsko-financijsko poslovanje, te za upravu i poslovanje podružnica i manipulacija. Šumski su radovi na cijelom podruieju Narodne republike Hrvatske uslijed višegodišnjeg ratovanja bili skoro potpuno dezorgainizovani. Velika većina šumskih radnika učestvovala je u narodno-cslobodilačkoj borbi i doprinijela velike žrtve. Obnova zemlje, prvenstveno vlastitih domova, zadržavala je brže sakupljanje preostalih šumskih radnika oko novoosnovanih šumskih manipulacija. Sve do druge polovice januara o. g. osjećala se znatna oskudica radne snage skoro na svim manipulacijama. Razlog je slabom odazivanju šumskih radnika ležao velikim dijelom i u njihovoj oskudici na odjeći i obući, zatim na općem pomanjkanju šumskog alata, kao i nesređenom pitanju prehrane šumskih radnika. Poduzeće je učinilo velike napore da ukloni ove osnovne teškoće, pa se brojno stanje radnika stalno popravljalo. Koncem prošle godine u Poduzeću je bilo zaposleno blizu 5.000 šumskih radnika, a koncem marta ove godine njihov je broj prešao 14.000. Sam sastav radne snage također je u toku ovih 6 mjeseci pretrpio osjetne izmjene. U prvim mjesecima velika je većina radnika regrutovana iz sela i gradova od ljudi, koji se nisu prije bavili šumskim radovima. Oni su dolazili na rad bilo organizovani u radne brigade, bilo u partijama ili pojedinačno´. Radni efekat bio je u to vrijeme u prosjeku vrlo nizak i kretao se za ogrjevno drvo od 1 do 2 prm za jedan radni dan. U posljednje vrijeme znatno je porastao broj pravih šumskih rL:dnika, iako većinom omladine, pa se dnevni učinak rada u prosjeku skoro udvostručio. Naravno, da je učinak starih iskusnih radnika specijalista za izradu određenih vrsta drva i šumskih sortimenata, koji su kao odliični šumski radnici bili poznati i davno prije rata, nesrazmjerno veći cd sadanjeg srednjeg dnevnog učinka, te je velika šteta, što je brojno stanje tih radnika i suviše maleno da zadovolji potrebe naše šumske privrede. Oni imaju da posluže kao jezgro za stvaranje stalnog kadra kvalifikovanih šumskih radnika, jer su samo takvi u stanju da podignu i unaprijede našu drvnu privredu do potrebne visine. Pored domaće radne snage bio je na šumskim radovima uposlen od samoga oslobođenja i znatan broj njemačkih ratnih zarobljenika. Bilo je čak predviđeno, da će njihovo brojno stanje iznositi oko 10.000, te bi na taj način oni poslužili kao glavna radna snaga u šumskoj privredi. 17 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Međutim, od oktobra prošle godine njihovo se brojnđ stanje kredo stalno oko 2.500, što upravo odgovara mogućnosti njihovog uposlenja s obzirom na njihovu upotrebljivost za šumske radove. Sada se nalaze na radu kod podružnica: Sisak, Osijek, Bjelovar, Vinkovci, Nova Gradiška i Karlovac. Dnevni učinak rada zarobljenika bio je u početku naročito slab i kretao se od 0,5—0,8 prm ogrjevnog drva. Boljom organizacijom rada, pojačanjem discipline i poboljšanjem snabdjevanja iTspjelo se dnevni učinak zarobljenika podići na 1,5—2,0 prm ogrjevnog drva dnevno. Prehrana šumskih radnika činila je u toku minule polovice godine najveću poteškoću pri organizaciji šumskih radova. Oskudica hrane prouzrokovana ratnim pustošenjem i sušnom godinom osjećala se naročito kod šumskih radnika, koji i onako potječu iz siromašnih krajeva. Radi toga većina radnika bila je upućena na prehranu puteni poduzeća. Kako su skoro sve živežne namirnice racionirane, snabdjevanje radnika obavljalo se prošle godine skoro isključivo putem Državnog opskrbnog poduzeća (DOPH). LJ ovoj je godini situacija prehrane znatno popravljena dodjelom velikog kontigenta ljudske i stočne hrane iz Vojvodine. Jiaspodjela hrane vrši se prema tri tabele. Za šumske radnike na izradi i privlačenju do izvoznih puteva daje se hrana iz kontigenta Izvanredne uprave za snabdjevanje u dnevnim količinama od 800 g kukuruza, 40 g masti ili ulja, 80 g slanine, 120 g pasulja, oljuštenog ječma ili graška, 120 g krumpira i 20 g soli, pod uslovom da se dnevno ostvari slijedeći dnevni učinak, koji se ujedno smatra kao nezvaniena norma za šumske radove: 1) S j e č a i i z r a d a: a) Trupci svih vrstab) Rudno drvo i kotarska grada . . . c) Telefonski stupovi i pilotid) Željeznički pragovi: 2,30—^2,60 m . . e) Tesana gradaf) Ogrjevno i taninsko drvog) Celulozno drvo (guljeno) ... . h) Hrastova dužicai) Bukova dužicaj) Jelova dužicak) Vađenje panjeva ....... .1) Drvni ugljen2)Sanjkanjeiprivlačenje : a) Trupci svih vrstab) Rudno drvo i kotarska građa .. . c) Telefonski stupovi i pilotid) Željeznički pragovi: 2,30—2,60 m . . e) Tesana građaf) Ogrjevno i taninsko drvog) Celulozno drvo 3,0 ru´´ 2,5 m" 3,0 m´´ 5 kom 1,0 m^ 3,0 prm 2,0 prm 6,0 akova 80 kom 120 kom 1,0 m^ 3,33 kg 5,0 m´* 4,0 m´ 4,0 m´ 60 kom 5,0 m^ 8,0 prm 10,0 prm 3) Utovar u vagone šumske željeznice: a) Trupci svih vrsta 5,0 m^ b) Rudno drvo i kotarska građa .. . 4,0 m´´ c) Telefonski stupovi i piloti 5,0 m^ d) Željeznički pragovi: 2,30—2,60 m . . 60 kom e) Tesana grada 5,0 m^ f) Ogrjevno i taninsko drvo 20,0 prm g) Celulozno drvo 25,0 prm 18 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Za sve ostale radnike (na doznaci, premjeru, sortiranju, uzdržavanju željezničkih pruga i puteva i t. d.) daje se hrana i to dnevno po 450 g kruha, 100 g brašna, 200 g mesa, 150 g variva, 20 g masnoće, 10 g soli i 3 g šećera. Poduzeće nabavlja hranu bilo na raišun kontigenta Vojvodine, bilo putem DOPH-a, uz maksimirane cijene, te je ustupa šumskim radnicima jedino uz dodatak efektivnih režijskih troškova prijevoza i manipulacije. Do konca marta nabavljeno je i uglavnom raspodijeljeno: masti, slanine, ulja, bakalara, mesa, konzervi, paprike, luka, kave, šećera, germe, tjestenine, brašna, kaše, kukuruza, pšenice, oljuštenog ječma, dvopeka, graha, graška i krumpira za ukupnu sumu od 7,199.178 Din. Poduzeće je također nabavilo za potrebe radništva duhana, šibica i raznog kuhinjskog pribora u vrijednosti od 402.980 Din. Naročito se velika oskudica osjećala na stočnoj hrani. Budući da se još uvijek velik dio izvoza iz šume obavlja sprežnom vučom, to je pitanje stočne hrane za uspjeh rada od najveće važnosti. Poduzeće je uspjelo da kupi sijena, slame, kukuruzovine, zobi i kukuruza u vrijednosti od 4,127.965 Din,, čime se uspjelo koliko toliko prehraniti vozno blago zaposleno na šumskim radovima. Za pojedine krajeve, naročito za Hrvatsko Primorje, Liku i Gorski Kotar, prehrana vučne stoke putem ZEŠUMPOH- a bila je od izvanrednog značaja, jer bi se bez njegove intervencije brojno stanje stoke svelo na minimum. Za šumsko radnike bila je od velikog značaja nabavka odjeće i obuće puitem poduzeća. Nabavljeno je i rasprodano radnicima, djelomično sa a djelomično bez tekstilnih jedinica, desetina hiljada gaća, košulja, hlača, prsluka, kaputa, majica, šoferskih bluza, zimskih odijela, kaputa, bundi i vunenih pokrivača za ukupnu vrijednost od 3,844.388 Din. Obuće je na bavljeno preko 10.000 pari uz ukupnu vrijednost od 5,857.572 Din. Poduzeće je uložilo u nabavku šumskog alata 2,327.359 Din., jer je stanje alata liilo veoma slabo. Naročito se oskudijevalo na američkim pilanama, bradviljima i turpijama. Alat se zadržava kao inventar šumskih manipulacija, cl prodaje šumskim radnicima, u koliko oni to žele, i ako se na poslu zadržavaju duže vremena. Poduzeće je nastojalo, da što prije dođe do vlastitog voznog parka, kako bi uspjelo, da izvoz iz šume i prijevoz do javnih saobraćajnih sredstava izvrši u određenim rokovima i sa što manje troška, Uspjelo je osposobiti 26 uskotračnih šumskih lokomo´tiva, preko 300 šumskih vagoneta i nabaviti preko 50 kamiona prosječne nosivosti od 3 t. Također je nabavljeno blizu 400 kom mula. Uza sve to vozni je park nedovoljan po broju, a ne zadovoljava ni po kvaliteti. Potrebno bi bilo još najmanje 10 lokomotiva, 200 šumskih vagoneta, 100 kamiona i traktora, te nekoliko stotina konja, odnosno mula. Izvoz drvnog materijala iz šume nije dostigao potrebnu visinu, ne samo radi nedovoljno raspoloživog voznog parka, nego i radi vrlo slabog, a mjestimično nikakvog saonika tokom protekle zime. Proizvodi poduzeća izvoze se iz šuma spregama, kamionima, traktorima i šumskim željeznicama, a prijevoz do centara potrošnje vrši se uglavnom željezničkim saobraćajem, zatim šlepovima po Dunavu, Savi, Dravi i Kupi, brodovima duž Hrvatskog Primorja i kamionima. Prijevoz željezničkim saobraćajem bio je prošle godine znatno otežavan velikom oskudicom vagona i njihovim neredovitim dostavljanjem. E-iječni saobraćaj na Savi bio je ograničen radi mina zaostalih u srednjem toku rijeke 19 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 22 <-- 22 --> PDF |
sve do konca prošle godine, a na Dravi je još uvijek smetnja riječnom saobraćaju porušeni željeznički most u Osijeku. Također je znatnu smetnju predstavljala nestašica riječnih šlepova, jer se — kao što je poznato — većina našeg riječnog voznog parka nalazi u rukama saveznika u gornjem toku Dunava. Morski saobraćaj, koji se vrši uglavnom iz naših manipulacija duž Hrvatskog Primorja za Sušak i Rijeku, također oskudijeva brodovima i velika je potreba za jednim vlastitim, manjim brodićem na ovom sektoru. Narodne vlasti pristupile su već sredinom prošle godine maksimirauju prodajnih cijena gotovih šumskih proizvoda. Tako je Ministarstvo trgovine i opskrbe Narodne vlade Hrvatske u kolovozu 1945. maksimiralo cijenu ogrjevnog drVa bukve, graba i cera l/ll klase s 310 Din. po prm. Savezni ured za cijene odredio je tu cijenu sa 340 Din., što važi još i danas. Nadležni uredi za cijene odredili su cijene i ostalih šumskih proizvoda. (Jijena drva na panju određena je cjenikom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva broj 8246 od 21. Xii. 1945. Poduzeću ostaje prema tome točno određena gornja i donja granica, unutar kojih mora izaći sa cjelokupnim proizvodnim troškovima. Uuduci da su ove dvije granice nepovoljno određene s gledišta današnjih troškova šumske proizvodnje, nastao bi za Poduzeće gubitak od preko 200 milijuna dinara, kad bi izvršilo svoj proizvodni zadatak za ovu godinu plaćajući šumsku taksu po određenom cjeniku, te proizvodne troškove po maksimiranim troškovima izrade i izvoza, a prodavajući svoje proizvode po maksimiranim cijenama. Budući da Savezni ured za cijene još nije donio izmjene maksimiranih cijena većine šumskih sortimenata, to je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Narodne republike Hrvatske odlučilo, da se šumska taksa može plaćati i po cijenama iz odobrenih kalkulacija, u slučajevima, za koje Poduzeće zatraži. Porast cijena šumskih proizvoda prema stanju iz godine 1939. približno je jednak za većinu sortimenata. Međutim nastao je znatan nesrazmjer u odnosu troškova izrade i troškova izvoza. Porast sprežnih nadnica nesrazmjerno je veći od porasta ostalih nadnica, tako da umjesto predratnog odnosa 1 : 4 između ljudske i sprežne nadnice imamo danas čak odnos 1 : 20. Naročito su visoke kirijaške akordne stavke u Grorskom Kotaru, čemu je đoprinesla pojava mnogih kupaca ogrjevno^ drva iz Zagreba tokom prošle zime. Svi se šumski radovi plaćaju akordno, a prema maksimiranim cijenama za sječu, izradbu i izvoz šumskih proizvoda. S obzirom na poboljšanje usloiva rada, bolje snabdjevanje živežnim namirnicama i aiatoni, te veću uvježbanost radnika, pristupilo se reviziji normi za izradu i izvoz šumskih proizvoda, pa se očekuje izvjesno smanjenje akorđnih stavaka, a time i pojefimjenje gotovih šumskih proizvoda. U toku prošle jeseni i zime pojavio se cijeii niz interesenata za šumske radove u vlastitoj režiji. Pod pritiskom velike oskudice ogrjeva narodne su vlasti dale u izradu mnoge manje sječine pojedinim uličnim i mijesnjm odborima, seljačkim zadrugama, sindikalnim podružnicama pojedinih ustanova, garnizonima Jugoslavenske armije, neposredno ili posredno putem zastupnika. Radi ovakve raznovrsnosti sudionika u proizvodnji, te njihove nestručnosti i užurbanosti, došlo je do znatnih poremećenja cijena za izradu i izvoz šumskih proizvoda. Od strane raznih proizvođača ogrjevnog drva plaćene su znatno više cijene od maksimiranih, dok se Zemaljsko šumsko poduzeće striktno pridržavalo maksimiranih cijena. 20 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Tabela Dr. 2. p odružnice: 1 1 (8 ´3 > >> SORTIMENTl » J4 0 ´S. » M Kn « a o 0 u. C/5 i4 ta a o ZO o > furnir i X X X I. kl. X X 1 X X X X hrastovi II. kl. X X 1X X X >. III. kl. X X 1X X X X za prag. X X 1X X X X za Ijušt. X X X X 1X X X X I. kl. X X X X 1X X X X bukovi Trupci II. kl. X X X X 1 X X X za prag. X X 1X X X X furnir X 1 X X jasenovi I. kl. X X X X II. kl. X X X X L kl. X X X X X brestovi II. kl. X X X X X I. kl. X X X topolovi II. kl. smrekovii jel. za piljenje x^_x x^ X X X borovi — X X Piloti m´ jelovi — X X X hrastovi — X X X X X Telefonski stupovi crnogononi — X X X X hrastovo — X X X X X brestovo — X X X X X Rudaičko drvo bukovo X X X X X X X X ornogoriono — X X X jasenova — X X X X Kolarska građa brestova — X X X x^ Vinograd, kolje — XSeljačka građa Ostalo — X X X X X jelova — X X Tesana građa skretnička — X X X X X hrastovi — X X X X X X Željeznički pragovi bukovi — X X X X X X X X bukovo i I/II. kl. X X X X X X X X grabovo III. kl. X X X X X X X X hrastovo ILI. kl. X X X X X X I/II. kl. X X X X X Ogrjevno drvo brestovo III. kl. X X X X X .I/II. kl. X X X X jasenovo III. kl. X X X X razno III. kl. X X X 1 X bukove — X X X X X X X X Tehničke cjepanice hrastove — X X X X X X jasenove X X X hrastova X X — X X X Dug a bukova — X X X X X X X jelova — X X hrastovo — X X X X X X Taningko drvo kestenovo — X X crnogorično — X X X Celulozno drvo topolovo — X X X Drvni ugljen — — X X X X X X X X |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Naročito je visoko plaćan izvoz drveta iz šume, opravdavajući to svojom hitnom potrebom na ogrjevnom drvu. Pred kontrolom narodnih vlasti oni su visoke prodajne cijene pravdali manipulativnim trovškovima, koje su imali pravo da dodaju povrh maksimiranih cijena. Nered u pogledu cijena stvarao se također i visokim plaćanjem troškova izrade i izvoza na području drugih federalnih jedinica. Okružni narodni odbor u Srijemu plaćao je obaranje i izradu za 20 Din. iznad maksimirane cijene, a uz to još je bilo radniku zagarantovano da može kupiti kod Okružnog narodnog odbora kukuruzu po maksimiranoj cijeni u količini do SOVo zarađenog novca. Teškoća je za ZEŠUMPOH bila još i u tome, što su gotovo sve isporuke bile veoma hitne, a naročito grada za mostove, tako da su kirijaši lili u položaju da postavljaju neumjerene zahtjeve. Na području Fužina tražili su kirijaši za izvoz jednog kubika tehničkog drva na udaljenost od 5 kilometara 300 Din i 10 kila zobi po maksimiranoj cijeni, pri čemu bi dnevna zarada po jednoj sprezi iznosila 1.500 dinara, i 50 kila zobi uz maksimiranu cijenu. Opća ofenziva protiv šverca urodila je i na području šumske privrede dobrim plodom. Srazmjerno niske stavke maksimiranih cijena gotove robe prisilili su cijeli niz doskorašnjih proizvođača ogrjevnog drva da odustanu od daljeg rađa, te je njihovim odlaskom znatno poboljšano stanje cijena za izradu i izvoz. Dakako, da bi nepravilno bilo, kao što se to ponekad čini, stvarati zaključke o rentabilnosti šumskog poslovanja samo na bazi izrade pojedinih sortimenata, ili pak na bazi rada pojedinih šumskih manipulacija. Analiziranjem troškovnih vrijednosti svih sortimenata, koje Poduzeće izrađuje, došlo se do zaključka, da postoji čitav niz sortimenata, koji su prema sadašnjim cijenama šumske takse i maksimiranim cijenama gotove robe s jedne i troškova izrade s druge strane negativni, kao n. pr. hrastovi trupci III. kl., bukovi, jelovi i tanji brestovi pilanski trupci, ogrjevno drvo i dr. Ovo je tim važnije za interese Poduzeća, u koliko je proizvodnja ovakvih sortimenata veća od proizvodnje sortimenata, koji su po novčanom učinku pozitivni. Naravno, da Poduzeće kao cjelina može da podnese izradu i negativnih sortimenata, ali samo do izvjesne mjere, koju je lako računski ustanoviti pri sređenom poslovnom knjigovodstvu. Na poticaj Ministarstva industrije naša pilanska poduzeća nadoplaćuju ZEŠUMPOH-u po 150 Din za kubni metar hrastovih trupaca III. klase, radi skupog izvoza. Proizvodnja unutar Poduzeća prikazana je u tabeli br. 2. i grafikonima br. ]., 2. i 3. Poduzeće je do.sada izrađivalo na području pojedinih podružnica sortimente, koji su obilježeni u tabeli br. 2 znakom X. U grafikonu broj 1. prikazan je odnos proizvodnog plana po podružnicama, ostvarenje proizvodnog plana u prva 3 mjeseca ove godine, te ukupna proizvodnja u godini 1945 zajedno sa zatečenim zalihama. Maksimalni proizvodni zadatak ima Podružnica Sušak. Ako se on označi sa 100, tada se proizvodni zadaci ostalih podružnica odnose prema njemu kako slijedi: Sisak 82«/o, Gradiška 82»/(v, Vinkovci 680/0, Bjelovar QlVo, Gospić 59´´/o, Karlovac 43*´/o i Osijek IT^/o. Odnos proizvodnog zadatka Podružnice Sušak prema cjelokupnom zadatku poduzeća iznosi IS^/o. Prošlogodišnja proizvodnja, zajedno sa zatečenim zalihama, iznosi samo 27´´/o od proizvodnog zadatka za o. g., dok je i)roizvodnja već u prva 3 mjeseca o. g. dostigla SH^/o godišnjeg proizvodnog zadatka. Uzevši, da je "^tromjesečna proizvodnja podružnice Vinkovci 100, imamo slijedeće 22 ´ |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 25 <-- 25 --> PDF |
odnose tromjesečnih proizvodnja po podružnicama: Osijek 84´´/o, Nova Gradiška 76´´´´o, Ujelovar SG´/o, Sisak SG^/o, Sušak 53*/n, Karlovac Sl^/o i Gospić 9´´/o. Gral´ikon br. ]. 0/TVADENJE PDOIZl/ODNOG PLANA ZA 1946 coo. PO PODQUZNICAMA 10 000-r 0 10 000« 0 0 31 Xir. 141^5 1^ U odnosu na vlastiti proizvodni zadatak, podružnice su u slijedećim odnosima svojom tromjesečnom proizvodnjom: Osijek 209*´/o, Vinkovci 63»/o, Bjelovar STVo, Gradiška 37Vo, Karlovac 31»/o, Sisak 27»/o, Sušak 23 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 26 <-- 26 --> PDF |
23´´/o, Gospić 21"!´). Upadljiv je relativni uspjeh Podružnice Osijek, koji je i apsolutno uzevši velik, jer je proizvodni zadatak bio odmjeren prije nego su uzete u obzir sječine u baranjskim šumama. Podružnica Vinkovci postigla je uspjeli blagodareći, pored ostalog, relativno suhoj zimi, te joj Grafikon br. 2. i«Mai^ IS t\M. rEBRU sjedine nisu bilo pod vodom. Podružnice Sušak i Gospić najslabije su radi velikog i dugotrajnog snijega. Kretanje mjesečne proizvodnje po podružnicama prikazano je u grafikonu broj 2., počevši od 15. XI. 1945, od kada se redoviti podnose 15-dnevni 2i |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 27 <-- 27 --> PDF |
izvještaji. Podružnica Vinkovci jjrednjači proizvodnjom kroz svih 5 mjeseci, zahvaljujući dobrom rukovodstvu, dovoljnom broju iskusnog stručnog kadra i povoljnim uslovima rada (suha zima, dovoljan broj mjesnih radnika i sprega, koji je nadopunjen radnom snagom iz Bosne, relativno manja oskudica stočne hrane i i. d.). Porast proizvodnje te podružnice najveći je u februaru, kad je ona snosila najveći teret proizvodnje ogrjevnog ^ Grafikon br. 3. mum PPoizvoDNjA im.mim PODUZEĆA MKVAI/KL - :5ooc ^ c drva i pragova. Najbliže toj podružnici jest Podružnica Osijek, koja radi na području, gdje do oslobođenja nije radio državni sektor, te pored toga, što je cijeli kadar struičnog osoblja podružnice sastavljen tek nakon osnivanja iste i što su opće prilike rada u nekoliko nepovoljnije (^/s rada u brdskim šumama, pomanjkanje radne snage, rad šumskih manipulacija Veleobrtnog d. d. Belišće), ipak prednjači ispred ostalih 6 podružnica, bla 25 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 28 <-- 28 --> PDF |
godareći svestranoj pomoći narodne vlasti i dobrom rukovodstvu. Podružnica Nova Gradiška nije u toku decembra, januara, pa ni februara o. g. proizvodila, koliko se opravdano očekivalo, nego podiže proizvodnju naglo tek u martu, nakon sređivanja pitanja stručnog kadra. Podružnica Bjelovar najveći napor proizvodnje pokazuje u februaru, kad je u jiroizvodnji oblovinc ravna s Podružnicom Vinkove;, a slabija je samo od Podružnice Sušak, u i)roizvodnji pragova ravna s Podružnicom Novom Gradiškom i Osijekom, a u proizvodnji ogrjeva slabija je samo od Podružnica Vinkovci i Osijek. Podružnica Sisak jak uspon proizvodnje postiže, a isto i Podružnica Nova Gradiška, tek u martu, iz sličnih razloga. Pro- Tabela br. 3. Zaliha Izvezeno Ukupna ProizStanje Za´liha na stovai otprem zaliha vodnja zaliha u šumi ri šti ma ljeno u na 28.11. u martu 81. III. 31. III. 31. III martu 1946. 1946. 1946. 1946. 1946. 1946. Trupci 66»/„ 34»/„ ioo7„ 66% 10% 240/ Euduo drvo 46»/„ 54% 100»/„ 75% 18"/„ ´ /o Telefonski stupovi 72«/o ^&"/o 100"/; 67% 27»/„ 67o Željeznički pragovi 48»/„ 627„ ioo7„ 59% 85% 67o Skretnička građa 40»/, ]007„ 607o 477´o 407o i^7o Eazna građa 30»/o 100% 50% 26% 24% 707o Ogrjevno drvo B67o 44»/„ ioo7„ S07„ 97o 11% Taninsko drvo 55»/„ 4o«/„ ioo7„ 78% 10% 12% Celulozno drvo 70"/o 807a 1007, 62% i7o 37% Drvni ugalj 79»/„ 217o 100% B57o io7„ 35% D k u p n o : 57«/„ 43% lOC/o 76% io7o 147o izvodnja Podružnice Sušak u decembru vrlo je dobra, ali u januaru nazaduje uslijed snijega, a u toku februara i marta, iako se podiže, ipak pada na 4. i 5. mjesto u redoslijedu podružnica. Međutim, ovo nije greška Podružnice, jer ona ima pred sobom ljetnu sječu četinača. Podružnica Karlovac uspjela je da podigne proizvodnju u februaru,-a Podružnica Gospić tek u martu, i to radi raznih teškoća, prvenstveno zbog pomanjkanja radne snage i nepravovremene konsignacije. U grafikonu br. 3. prikazan je porast ukupne proizvodnje Poduzeća od 15. novembra 1945. do 31. marta 1946. godine. Nagli porast proizvodnje javlja se već u februaru, i to kao odraz sređenijih organizacionih prilika i kao rezultat višemjesečnih napora Poduzc^ća, da se poboljšaju opći uslovi rada dobrom organizacijom prehrane, te snabdjevanjein radnika alatom, odjećom i obućom. Budući da je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva dozvolilo u izvjesnim slučajevima ove godine ljetnu sječu, to će 26 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Poduzeće dočekati ijesen vjerojatno sa preko Vs izvršenog proizvodnog plana. U sva tri grafikona prikazana je samo izrada šumskih proizvoda, dok se iz njih ne vidi, kako stoji sa izvozom izrađenih proizvoda iz šume, što je, naravno, veoma važno i što sačinjava dobar dio poslovanja Podu zeća. U tabeli broj 3. prikazani su percentualni odnosi rasporeda proiz vodnja za mjesec mart ove godine za cijelo Poduzeće. U toku marta ove godine proizvodnja Poduzeća veća je nego u toku prošlih mjeseci. Ogrjevnog dirva proizvedenjo je u martu 241.282 prm, že ljezničkih pragova 120.217 komada, trupaca 46.810 m% taninskog drveta 38.270 prm i t. d. Uzevši zalihu izrađenih šumskih proizvoda koncem februara i cjelokupnu proizvodnju u toku marta sa 100"/o, date su u gornjoj tabeli percentualne vrijednosti, koje pokazuju, koliko je od kojeg sortimenta ostalo neizveženo u šumi, koliko je izvezeno na stovarište, te koliko je u itoku marta otpremljeno sa stovarišta. Iz tabele se vidi, da je proizvodnja uglja u odnosu na zalihe koncem februara bila veoma malena tokom marta (21*´/o), dok je najpovoljniji odnos rudnog drva (54"/o) i pragova (52°/o). Od ukupne raspoložive količine relativno najviše se nalazi neizveženo u šumi ogrjevnog drva (SO^/o), zatim taninskog drva (TS´/o), a najmanje skretničke građe (47´´/o). Na stovarištima, baš obratno, ima najviše skretničke građe (40"/o), jer je uprava državnih željeznica obustavila preuzimanje skretničke građe radi pomanjkanja skretnica. Upada u oiBi relativno velik postotak pragova na stovarištu (35°/o). što je također rezultat sporog preuzimanja od strane potrošača. Na skladištu ima relativno najmanje celuloznog drveta (l´/o). U toku marta otpremljeno je sa skladišta relativno najviše celuloznog, drveta (ST´/a), zatim drvnog ualja (´SS^´/o), a najmanje telefonskih stupova i željezničkih pragova (po G´/o). Cjelokupna raspoloživa zaliha koncem marta nalazi se sa 76´´/o neizvežena u šumi, sa lO´/o na skladištima, a tek je 14´´/o izdano potrošačima. Prema tome u toku nastupajućih ljetnih mieseei potrebno je izvozu drvnih sortimenata iz šume posvetiti veliku pažnju. Distribuciju proizvoda Poduzeća vrši više nadležnih ustanova. Savezno Ministarstvo trgovine i snabdjevanja putem Izvanredne uprave za snabdievanje vrši raspodjelu tesane građe četinača, cjepane građe svih vrsti drveta, kotarske građe tvrdih listača, duge oblovine, ogrjevnog drva i cjelokupne piliene građe osim piljenih željezničkih pragova. Sve os^tale produkte raspodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva FNRJ, izravno ili putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade Hrvatske. Trupci se dodijeljuju prema dispoziciji Ministarstva industrije Narodne republike Hrvatske, a rudno drvo prema dispoziciji Glavne uprave sjeverno-hrvatskih rudnika i ugljenika. Kreditiranje Poduzeća izvršeno je u prvi mah putem Ministarstva financija Narodne republike Hrvatske, a potom se prešlo na bankovni kredit kod Industrijske banke. Radi nedovoljnog kreditiranja Poduzeće je bilo prisiljeno da se zaduži u znatnim iznosima kod svih okružnih narodnih odbora, na čijim područjima radi. Isplatu svojih dugovanja za šumsku taksu Poduzeće će izvršiti, laim se riješi pitanje povećanja kredita za obrtni kapital i ubrza naplata isporučenih proizvoda.. Za Poduzeće je od velike važnosti i odobrenje investicionog zajma za izgradnju 64 km šumskih željezničkih pruga i 38 km šumskih puteva, što 27 |
ŠUMARSKI LIST 1-6/1946 str. 30 <-- 30 --> PDF |
je neophodan preduslov za mogućnost šumske proizvodnje u slijedećim godinama u ovogodišnjim razmjerama. Poduzeću je pao u dio častan zadatak, da zastupa državni sektor u našoj šumskoj privredi. Blagodareći naporima radne klase i u ovoj privrednoj grani savladat će se sve prepreke, koje stoje na putu pravilnog razvoja i produktivnog rada u interesu radnog naroda. Poboljšanjem rada sindikalnih organizacija, širokim ostvarivanjem takmičenja, te uvođenjem racionalnijih metoda rada ostvarit će se ne samo dovoljna proizvodnja, nego istovremeno i pojeftinjenje šumskih proizvoda, poboljšat će se radni uslovi, iskorijeniti birokratizam i uvesti svestrana kontrola rađa. Prvih 6 mjeseci rada Zemaljskog šumskog poduzeća, uza sve svoje nedostatke i manjkavosti, dokazalo je, da je državni sektor u našoj šumskoj privredi isiiunio u velikom dijelu očekivanja, koja su se ođ njega očekivala. Dokazao je to na radost svih dobronamjernih, a na bijes i žalost svih onih, koji ne mogu da se pomire mišlju, da je šumska privreda u našoj novoj zajednici prestala biti izvor ličnog bogaćenja. CoffepjKanne. B crapofi KDrocjraBHM jrecnaH npOMbiui.ieHOCTb čbi.ia Jx66h\^ePl KpynHoro KanHTajia. OcBo6o)KiHeHHe icrpajHbi sacrajio 9Ty npoMbiuiJieHOCTb decno pHflOMHOM. J(jlH BOCCTaHOBJieHMH rOCVAapCTBeHIHOrO X03HHCTBa CTpaHe CiblJIH HyKHhl ćonbmue KOJTHMecTOa ;ieoHbix npoflyKTOB. HapoiflHbie KOMHTeTbi (mecTHbie ooBeTbi) cpa3y npHHHJTMiCb opraHHsaBbiBaTb jiecnyKi npoMbiLUJieHocTb, eine BO Bpema BoeHHbix ^eHcTBMpi. KorAa iKe noHBMJiaicb B03MiO>K;HocTb 06´eAHHHTb rocyAap- CTBeHHbiii ceKTop no iFTeoHOiMy AeAy, yqBpe>KAeiHo Pecny6.iHKaHCKoe jiecHoe npeflnpHflTiHe XopBaTHH, KOTopoe y)Ke pačoTaeT noA roAa. npeAnpMHTMe o6yxBaTbFBaer qejiyio TepHTopHio HapcAHofi Pecnyd.iH´KH XopBaTMn H HMcer 8 (paiman c 45 MaHMnyji5jqH5iMH. B «eM padoraer inoHVM 500 cjiya14500 pa6oMHX. npoAVKUHH npeAnpHHTOH poojia oneMb ducTpbiM TCMnoM, KaK 3T(0 BHAHO H3 rpa({)HKOHOB, HO OHa eu\e HeAOCTaroMHa AAH yAOB;ieTBopeHHH Bcex HapoAHOxo3JiHCTBeHHbix Hy»;A crpaHbi. 28 |