DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 99 <-- 99 --> PDF |
Važnost idealne drvne zalihe leži u usporedbi sa z biljnom zalihom, ali ta usporedba vrijedi samo u slučaju, da se i Zfbiljna drvna zaliha ustanovi na osnovu podataka istih prihodnin tabela po kojima je izračunata i idealna drvna zaliha. Kasčlanjenje drvne zalihe u jednako staroj visokoj šumi uvjetovano je odnošajem dobnih razreda. Pri tom je udio pojedinih dobnih razreda u drvnoj zalihi važniji od površine, koju ti razredi zapremaju. Iako u prebornoj šumi idealna drvna zaliha nema ono značenje, kaje ima u jednako staroj visokoj šumi, ipak je stav i veličina drvne zalihe za stanje ravnoteže u njoj od odlučne važnosti. Premalene zalihe znače, da su šume previše iskorišćivane i iscrpljene, dok prevelike zalihe djeluju nepovoljno na prirast. Idealna se zaliha ovdje pronalazi iskustvom . U prebornoj je šumi bonitet drvne zalihe izražen raspodjelom drvne zalihe na debljinske razrede, a ne visinom zalihe. Kasčlanjenje drvne zalihe u nejednako staroj prebornoj šumi ne vrši se po dobnim razredima, već prema promjeru, broju stabala, kružnoj plotu i masi. i Prema Flury-u, karakterizira jednako staru visoku šumu proizvodnja građevnog drveta, a prebornu šumu proizvodnja drveta za pileuje ili uzgoj debelih stabala. 1 na slabijoj se stoj bini može u prebornoj šumi procentualno pro izvesti isto toliko, ili više, debelih stabala, nego na najboljem snirekovom staništu, jednako stare visoke šume. U trećem dijel u knjige opisuje pisac načela i metode sastavljanja potrajne gospodar stvene osnove. Uređivanju šuma je zadaća uspostaviti red u šumskom gospodarstvu. Pod tim redom misli pisac smišljenu zajedničku suradnju svih ten* uičkih radova kod proizvodnje i kod iskorišći vanja. Potrajao gospodarenje obuhvaća dva glavna područja šunisko-gospođarske djelat nosti: A) uređenje proizvodnje i B) uređenje prihoda. Potrajno uređenje proizvodnje ima ipak ove dvije zadaće: 1. stvoriti šumsko-uzgojnu osnovu, 2. uspostaviti prostorni red. Po piscu pripada uređivanju šuma tehničko vođenje i upravljanje gospodarstva, a uzgajanju šuma sloboda u izvršavanju. Položaj uzgajanja šuma u području uređivanja određuje on ovako: 1. sve odluke o osnovi proizvodnje, kod kojih se moraju uzeti u obzir ne samo šumskouzgojni, već mnogostrani razlozi, moraju se, u duhu uvjeta potrajnosti, donijeti po uređivanju šuma; 2. uređivanje šuma se ne smije gubiti u pojedinostima, ono ne treba nadoniještavati godišnje prijedloge sječa i ogojne osnove, a niti propisivati način njihova izvršavanja; 3. ne može se zamisliti protivuriječnost izmedu zahtjeva uzgajanja šuma, koji se temelje na prirodnim zakonima i uređivanja šuma, kada se iskustvom stečene upute uređivanja šuma podčinjavaju zahtjevima, sa kojima je povezana proizvodna osnova; 4. zahtjevi potrajnosti su ovi: obvezatnost njegovanja prirasta, te nastojanje za njegovim povećanjem. U gospodarenju po sječi nama pridolazi uz to uspostava dobrog prostornog reda, jer je to preduvjet neporemećene proizvodnje i sigurnosti gospodarstva; 5. uređivanje šuma, kao čuvar ideje potrajnosti, već u načelu nije protivno uzgajanju šuma, već je njegov najpouzdaniji pomoćnik; G. uređivanju šuma je dužnost, da u gospodarstvu dovede do izražaja načelo tehničko g shvaćanja , jer uzgajanjem šuma vladaju samo prirodna i biološka mišljenja. Kod sastava šumsko-uzgojne osnove ima se, uzevši u obzir gospodarske potrebe budućih vremena, postaviti stanoviti šumsko-uzgojni tehnički cilj, koji će obuhvatiti: 1. izbor uzgojnog tipa šume (jednako stara visoka šuma, preborna šuma, šuma sa oplodnom sječom, niska šuma i t. d.); 2. izbor vrste "drveća i udio pojedine vrste u smjesi, što ne spada samo u nadležnost uzgajanja šuma, već i u šumarsku politiku, gospodarstvo i zaštitu šuma; 3. postaviti prosječnu debljinu stabala, koja ima biti ciljem uzgoja, te s time ujedno odrediti srednje vrijeme proizvodnje, visinu drvne zalihe, učešće sortimenata, te rasčlanjen.je i strukturu zalihe. Iz postavljenog cilja proizlaze i gospodarske zadaće, koje se imaju izvršiti, a to su: 4. osnivanje sastojina, 5. njega sastojina, 6. uspostava prostornog reda, 7. mjere za zaštitu i 8. njega tla. Kod izrade općenitih šumsko-uzgojnih uputstava u svrhu sastava šumsko-uzgojne osnove potrebno je držati se ovih smjernica: a) općenita šumsko-uzgojna uputstva moraju se temeljiti na ekološkim prilikama, koje su dane stojbinom; b) šumsko-uzgojne odredbe moraju biti izrađene na strogoj stvarnosti i znanstvenosti; c) pošto istraživanja na području uzgajanja šuma stalno i dalje teku, to su i šumsko-uzgojna pravila ograničene važnosti, pa je dužnost, da se periodički preispitaju; d) šumsko-uzgojna pravila ne smiju se zato upotrebiti, da u praksi zavladaju takova naučna mišljenja i pogledi, koji nisu iskušani, te znanošću i iskustvom dovoljno utvrđeni. Preporni se pogledi imaju objasniti istraživanjem, a ne praksom; e) šumsko-uzgojna pravila ne smiju zamjenjivati uzgajanje šuma. Ona se moraju ograničiti samo na ono temeljno. Šumsko uzgojne osnove vezane su na metode uređenja prihoda, koje se pak temelje na prirastu i drvnoj zalihi. Cilj šumsko-uzgojne osnove jest proizvodnju uskladiti «a gospodarskim ciljem, te ju — uz iskorišćenje svih stojbinskih sila — podići po količini i kakvoći, na najvišu mjeru. Put tome cilju vodi preko šumsko-uzgojne tehnike u podmlađivanju i njegi sastojina. Tu ne može biti norma, kao kod postupaka sa mrtvom tvari; postupci se nemogu ograničiti propisima, već mora postojati sloboda izvođenja i povjerenja u osobu koja izvodi. Postavljanje cilja za bližu budućnost važnije je, od onog, za dalju budućnost. Među bliske ciljeve spadaju sve zadaće osnivanja i njege sastojina. Prije prela za na sastav šumsko-uzgojnih osnova za pojedine sastojine, ima se, osim oblika sječi ne, urediti još i slijedeće: .. izabrati vrste drveća, odnosno smjese vrsta drveća, koje odgovaraju staništu i cilju gospodarenja; ! |