DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ralna obaveza, da se pobrinemo, kako taj materijal ne bi ostao zabačen, sporedan ili izgubljen. Mi smo ga dužni sakupiti i sačuvati za poznija vremena. Molimo stoga drugove šumare i sve ljubitelje naših šuma, da bi nas pomogli u ovome nastojanju. Dakako, da je ovdje potreban što žurniji rad, kako bi se na vrijeme stiglo doći u posjed odnosnog materijala. U vezi s time potrebno je prikupiti fotografije iz borbe po našim šumama, fotografije opustošenih i uništenih šuma, šumskih kutura, rasadnika i parkova, fotografije uuištenih šumskih građevina (šu marija, lugarnica, šumskih kuća, mostova, šum skih željeznica i puteva), fotografije o oštećenim prirodnim spomenicima, fotografije šumara palih u uarođno-oslobodilačkoj borbi i đr. Potrebni bi nam bili prijepisi važnijih i značajnih akata iz područja šumskog gospodarenja za vrijeme rata, kao i objekti, iz kojih bi se vidjela primjena drva u minuloj narodno oslobodilačkoj borbi. Odnosni materijal molimo slati na uredništvo Šumarskog lista ili na upravu Hrvatskog šumarskog društva, V´ukotinovićeva ul. 2. OBA VIJEST U vezi sa zaključkom sjednice Upravnog odbora Hrv. šumarskog društva od 13. IX. 1945. saopćujemo, da je Ekl ing. Božidar obavio štampanje separata svojih članaka: »Uzdužna i poprečna drenaža« i »Aproksimativno ođređi- IZ ŠUMARSKE van.je promjera drenskihteni«, koji su kao člancipredani u tisak i složeni Hrv. šum. društva kao izdavača Šum. lista. Uprava KNJIŽEVNOSTI Uredništvo cijevi računskim puŠumarskog lista bili za NDH., bez znanja SAVREMENA RAZMATRANJA TEMELJNIH ŠUMSKO-UREDAJNIH PROBLEMA Izdavanjem knjige Gustava Baadera: Forsteinrichtung als nachhaltige Betriebsführung u. Betriebsplanung (I. D. Sauerlanders Verlag Frankfurt a. M., 1942.) — obogatila se šumaska stručna literatura na području uređivanja šuma novim naučnim djelom, koje je po svojim temeljnim principima osobito značajno. Pisac uzimlje misao potrajnosti kao polaznu točku svih razmatranja i svih zaključaka na polju uređivanja šuma ističući kod toga, da se svi šumsko-uređivački radovi moraju temeljiti na potrajnosti Pošto je potrajnost zaista snažna poluga, koja šumskom gospodarenju osigurava temelje i neprekinutu djelatnost, biti će korisno, da se opširnije upoznamo sa piščevim idejama o potrajnosti i njezinoj primjeni u savremenom šumskom gospodarstvu. I ako je načelo potrajnosti u šumskom gospodarstvu davno poznato, ipak se u današnjem šumskom gospodarstvu ne uzimlje u obzir i ne primjenjuje na onaj način i u onoj mjeri, kako bi to obzirom na njegovu važnost i mogućnost odlučnog utjecaja na sigurnost racionalnog šumskog gospodarenja, trebalo biti. Pisac je u svojim razlaganjima i zaključcima nastojao, da spoji načela i zahtjeve potrajnog gospodarenja sa savremenim napretkom šumskog gospodarstva osnovanog na prirodnim temeljima i na dubokom poznavanju ekologije i biologije šume. Knjiga, koja obuhvaća preko 300 stranica, razdijeljena je u 3 glavna dijela. Mi ćemo ovdje neke odlomke iz tog djela — za koje držimo, da su zanimljivi i važni — opširnije prikazati, kako bi i oni čitaoci Šumarskog lista, koji do njeg ne mogu doći, bili također donekle Upućeni u njegov sadržaj. U uvodu pisac ističe, da se princip potrajnosti priznao, u svojim pretpostavkama, već u početku stvaranja šumarske znanosti, temeljnim zakonom šumskog gospodarstva. Ispočetka su prevladavale misli uređivanja, dok su biološko-prirodne podloge, koje potrajnost uključuje, bile potisnute u pozadinu. Prevagnulo je prostorno i vremensko uređivanje, dok je proizvodnja najvećeg prirasta bila sporedna. Uređivanje šuma ima samo jednu zadaću, a ta je, da se vodi šumsko gospodarstvo i stvara gospodarska osnova isključivo u službi ideje gospođarstvenosti, kao i u duhu potrajnosti. Šumsko gospodarstvo samo je onda potrajno, ako proizvodnja i iskorišćavanje zadovoljavaju zahtjevima potrajnosti. Ideja potrajnosti obuhvaća proizvodnju „ i iskorišćava.nje gotovo u jednu duhovnu cjelinu. Stoga moramo gospodarstvo u budućnosti tako voditi i iskorišćivanje tako usavršiti, da više proizvodimo i proizvodnju tako oblikujemo. da uzmognemo više iskorišćivati, nego danas. Pisac ističe, da je šumarska politika priznala načelo potrajnosti u šumi — iz narođnogospodarstvenih razloga — još prije 130 god i pa. Načelu potrajnosti prijeti teška opasnost od pokrića potreba, koje zbog narođno-gospođarskih i etičkih razloga moraju imati prednost pred težnjom za dobitkom. Pokriće potrebe ograničen o je mogućnošću i sposobnošću prirodne djelatnosti šume, te samo narodn a n uzd a može opravdati, da se pokriće potrebe pretpostavi potrajnosti. Da se omogući potrajnost gospodarenja potrebno je, da i cijene drveta budu pravedno određene. Gdje to nije, mora doći do pretjeranih sječa, do snižavanja drvnih zaliha i umanjenja proizvodne sposobnosti šume. U prvom dijelu pisac raspravlja o načelu potrajnosti i o preduvjetima .koji su potrebni, da se potrajnost postigne. Sta stanovišta načela potrajnosti ima uređivanje šuma dvije zadaće: 1. urediti proizvodnju t. j . nastojati postići što veći prirast i šumu prostorno urediti; 2. urediti prihode t. j . ustanoviti onu visinu drvne zalihe, koja će odgovarati potrajnostigospodarstvu, te uspostaviti takovu strukturu drvne zalihe, koja će odgovarati potrebama potrajnosti i gospodarstva. Potrajno reguliranje proizvodnje osigurava potrebe budućnosti, dok potrajno reguliranje prihoda osigurava potrebe sadašnjosti. Svaki zahvat u šumu ne smije imati samo cilj gospodarenja i iskorišćivanja ,već on mora imati ujedno i stanovito, u smislu proizvodnje određeno, gospodarsko-tehničko značenje. Razlažući poja . p o t r a j n o s t i pisac utvrđuje, da je potrajnost drvnih prihoda na 90 |