DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Nadzorni odbor: 1) Ing. Nikola Sepie, 2) Ing. Adolf Weiller, 3) Ing. Ante P a v 1 i ć, svi iz Zagreba. Zamjenici nadzornog odbora: 1) Ing. Đuro Šokčević , Zagreb, 2) Ing. Vjenceslav Badošević, Zagreb. Časni sud: 1) Ing. Drago Andrašić, 2) Ing. Ante D u i ć, 3) Ing. Dragutin Radim i r, 4) Ing. Dane Hranilović 5) Ing. Mirko Medaković, svi iz Zagreba. Zamjenici časnog suda: 1) Ing. Roko Kovačevi ć, Zagreb, 2) Ing. Luka Šnajder. Urednik Šumarskog lista: Dr. ing. Milan A n i ć, Zagreb, zamjenik urednika: Dr. ing. Zlatko Vajda. Nakon toga predsjedatelj se zahvaljuje na pažnji svih prisutnih i zaključuje prijepodnevno zasjedanje skupštine. Poslijepodnevno zasjedanje Povjerenik otvara poslijepodnevno zasjedanje skupštine u 16,20 sati i moli izabranog predsjednika prof. Dra. Đ. N e n a d i ć a, da zauzme svoje mjesto. Predsjednik prof. Dr. D. N e n a d i e održao je slijedeći pozdravni govor: »Drugovi, kolege I Primajući Vašim povjerenjem čast predsjednika »Hrvatskog šumarskog društva«, na svom prvom koraku smatram se dužnim, da Vam se od srca zahvalim na tom povjerenju. Nastojat ću, koliko će mi to moje snage dopuštati, da to povjerenje svojim radom i opravdam. Ujedno Vas molim, da me u mom radu potpomognete. »Hrvatsko šumarsko društvo« stupa u novu epohu narodnog života u Federativnoj Državi Jugoslaviji, u kojoj naše šume i šumsko gospodarstvo zauzimlju naročit položaj. Prije nego prijeđemo na daljnji rad, dozvolite mi, drugovi, da Vam upravim nekoliko riječi. Prošli smo kroz teški i krvavi rat. Prohujale su 4 godine ljute borbe i teške kušnje. Kruti neprijatelj upregao je sve sile, da nas slomi, razdvoji i nametne svoju vlast. Upregao je i sve svoje sile, da nam otme našu lijepu domovinu. Dakako, da su ga kod toga privlačile naše šumovite planine i prostrani lugovi. Digao se narod, a digla se i sva naša priroda, da stane na put naumljenom bezakonju i nepravdi. Našom malom, ali hrabrom narodu pružila je ruku majka priroda — naše gore i šume. Šuma se i opet pokazala čuvaricom naše narodne slobode, kako je i u prošlosti bila. Iz šume je pukla prva puška osvetnica. Šuma i puška bile su dva motiva — dva simbola već u prvim časovima narodne borbe za slobodu. Oluja narodne obrane rodila se u šumi, a tu je oluju razmahao nadčovječnom snagom prvoborac Tito. Ona je prohujala preko naših sela, gradova i polja, preko čitave zemlje Jugoslavije. Put spasa vodio je u šumu! Na čelu sa svojim prvoborcima organizirao se narod u šumi na otpor. Iz šume se branilo i napadalo. Šume su bile jedino sigurno zaklonište za slabe žene, nejaku djecu i iznemogle starce, koji su — ostavši bez ognjišta i krova nad glavom — spašavali u okrilju šume gole ži 79 vote od ubojnih bomba iz »Štuka« aparata i oštrog ustaškog noža. U narodno-oslobodilačkoj borbi šume su odigrale svoju historijsku ulogu, jer su najviše pridonijele spašavanju naroda od potpune propasti. Šume ´Like i Gorskog Kotara, Banije i Korduna, Zagorja i Slavonije, Bosne i Hercegovine bile su neosvojive prirodne tvrđave, a pojedina stabla bila su nerazorivi bunker i siguran zaklon hrabrim borcima za narodnu slobodu. Odmah u početku krvave borbe protiv mrskih okupatora: Nijemaca i Talijana, kao i pomagača — ustaša, tražio je narod utočište u šumama. Sa svih strana pronosio se jedan glas: »Puške se vati, šuma ti mati«! Šuma je spojila u svome okrilju sve one, kojima je bila na srcu rodna gruda. Povezala je u jednu borbenu zajednicu i Srbe i Hrvate, i katolike i pravoslavce. Našli su se na istoj liniji svi oni, koje je tuđin svojom lukavom politikom nastojao — protežirajući sad jednog sad drugog — zavaditi i razdvojiti. U velikoj našoj narodnoj oslobodilačkoj borbi dali su svoj dostojan prilog i naši drugovi šumari. Mnogi naši članovi posegoše s oružjem u ruci u borbu protiv krvoločnog napadača i izložiše svoje mlade živote smrtnoj opasnosti. Na drugoj strani mnogi su se opet članovi primili pozadinske borbe rastačući >~ temelja neprijateljske snage. Ovih nekoliko riječi usmjerujem u prvom redu uspomeni dragih naših pokojnika, koji uzidaše svoje kosti u čvrste temelje naše nove otadžbine. Mislim kod toga na one narodne heroje — šumare, koji izgubiše isvoje živote u otvorenoj borbi s krutim neprijateljem, kao i na one kolege, koji na pravdi Boga poginuše od ustaškog noža, ili izgubiše na drugi način živote. S tim u vezi predlažem, drugovi, da ustanemo i jednom minutom šutnje, da se, sjetimo naših dragih pokojnika, te im time iskažerno naše poštivanje. (Šutnja). Neka je velika hvala i našim, kako prisutnim tako i otsutnim borcima, koji su puškom u ruci, boreći se u partizanskim redovima, doprinijeli stvaranju naše domovine. Neka je velika naša hvala i svim onim drugovima i kolegama, koji su svoji m radom u pozadini pomogli n a rodno- oslobodilačku borbu. Ostvareni su ideali, za kojima su težili naši narodi. A sada potrebno je, da se, drugovi i kolege, primimo što zdušnije posla oko izgrađivanja naše opustošene domovine. Čekaju nas veliki radovi na polju našeg šumskog gospodarstva. Šume naše moraju biti izvor dobara potrebnih za dizanje našeg malog čovjeka. One ne smiju biti poprište utakmica za sakupljanje kapitala domaćih bogataša i tuđina. Ne smije biti ni jednog kutića naše krvlju natopljene zemlje, koji ne će biti razumno iskorišćen. Čekaju nas važni poslovi |