DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 79 <-- 79 --> PDF |
radničkim pokretom i s toga puta u svom radu nije nikada silazio. Već početkom 1942. jedva je umakao ustaškim rukama, prebacivši se u Gorski Kotar. Tu je živio koti svojih prijatelja i znanaca. Kapitulacijom Italije pridružio se aktivno Narodno-oslobodilačkom pokretu. Odmah je bio pozvan u ZAVNOH, gdje je bio zadužen kao prvi rukovodilac na organiziranju šumarske službe na oslobođenom području. U svojstvu rukovodioca šumarstva u ZAVNOH-u putuje on mnogo po Gorskom Kotaru, Baniji, Lici i Dalmaciji.. Njegove su zasluge na organizaciji šumarske struke u oslobođenim krajevima vrlo velike. U Delnicama vršio je pokojni Ton e neko vrijeme dužnost komesara. Na to mjesto postavljen je od Komande vojnog područja. No ubrzo vratio se opet na polje šumarstva. Oslobođenjem cijele zemlje dolazi drug To n e odmah u Zagreb, gdje je vršio dužnost prvog rukovodioca za šumarstvo Hrvatske, dužnost pročelnika za Šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. On je prvi utirao puteve boljoj organizaciji našeg šumarstva u okviru narodne vlasti na području Federalne Hrvatske. Smrću Ing. T one S e d m a k a izgubili smo jednog od najboljih drugova i saradnika. Stalno nam je pred očima njegov blagi lik, njegov ugodni i prijatni nastup, toplo njegovo drugarstvo i prijateljstvo, te žarka njegova ljubav za svoj narod i svoju struku. Dobri naš drug Toli e ostat će nain u neizbrisivoj uspomeni. Dig. A. Duić SAOPĆENJA O 22-GODIŠNJIC1 OPSTANKA ŠUMSKOG VRTA POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG FAKULTETA U ZAGREBU G. 1945, navršile su 22 godine opstajanja Šumskog vrta Zavoda za uzgajanje šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Vrt se nalazi na području Fakultetskog dobra u Maksimiru, a smješten je uz glavnu cestu, što vodi prema Sesvetama. Zaprema površinu od 2.6 ha. Pokraj Šumskog vrta podigao je 1929. god. Zavod za uzgajanje šuma zajedno sa Zavodom za bilinogojstvo zgradu, u kojoj je smješten čuvar vrta i uredske prostorije. U službenim prostorijama nalazi se vrlo lijepa zbirk´a raznog alata, naprava i strojeva, koji se upotrebljavaju u šumskim rasadnicima ili se u stručnoj književnosti za tu svrhu preporučuju. U Šumskom vrtu podignuta je kućica za spremanje alata, pokrivala i drugih pomogala, te jedan veći i jedan manji staklenik, kao i dva betonirana đubrišta, te bazeni za vodu, a uveden je i vodovod. Šumski vrt služi u prvom redu kao nastavni objekt za slušače šumarstva, te za izvođenje raznih pokusa iz područja uzgajanja biljaka. Biljke, koje se usporedo s time uzgoje u vrtu. ustupaju se za potrebe u šumama Fakultetskog dobra Maksimir, kao i zn potrebe drugih šumovlasnika. Za prvih godina opstajanja proizvedeno je u Šumskom vrtu veoma mnogo biljaka, koje su upotrebljene za pošumljivanje. Kasnijih go dina razvitkom šumskih vrtova kod pojedinih ravnateljstava šuma, odnosno šumarija . popustilo je zanimanje za šumske sadnica te je vrt proširio svoju´ djelatnost u pravcu uzgajanja biljaka za ukrasne nasade. U vrtu su izvedeni mnogi pokusi iz područja uzgajanja biljaka U njem je uzgojen i d e n d r o 1 o š k i a r b o t e r u ni, koji je važno pomagalo za slušače šumarstva. U arboretumu je zastupano 200 vrsta domaćeg i stranog drveća i grmlja. II njeni ima 1060 štabalaea i grmića (od golosjemenjača 46 vrsta sa 360 i od kritosjemenjača 154 vrste sa .700 stabalaca i grmića). U vrtu je uzgojena i oveća skupina sredozemskog i drugog osjetljivog drveća i grmlja, koja također služi kao nastavni objekt za slušače šumarstva. To se bilje preko zime sprema u staklenike. U toj skupini ima 56 vrsta sa kojih 300 stabalaca i grmića. Od početka školske godine 1923./24. do uključivo 1944./45. izdano je iz vrta: 1) biljaka za pošuml.jivanje: a) četinjača: 9 vrsta sa . 580.000 kom b) listača: 26 vrsta ´ sa . . 2,440.000 „ 3,020000 kom 2) stabalaca i grmova za nasade: a) četinjača: 40 vrsta sa , 11.150 kom b) listača: 49 vnsta sa . . 6.210 „ 17.360 kom Sveukupno 3,037.360 kom U svrhu pošuml.nvan.ja izdano je najviše biljaka od bagrema (1,850.896), crnog bora (284.780), smreke (224.420), običnog jasena (201.863), američkog jasena (133.050), nizinskog brijesta (127.508), običnog bora (68 660) i hrasta lužnjaka (50.000). Od stabalaca i grmova za nasade izdano je najviše od Thuja-vrsta (3.044), Picea-vrsta (2.965), Chamaecyparis-vrsta (1.700), Acer-vrsta (1.793), Pinus-vrsta (1.631), Platanus orientalis (895), .luniperus-vrsta (750), Tilia-vrsta (750), Hibiscus syriaxjus (400), Larix-vrsta (350) i Aesculus-vrsta (350). . . Vrt nije podesan za uzgoj biljaka, koje ne podnose nešto mokrije i vlažnije tlo. Zato se u njemu ne mogu uspješno uzgajati biljke pitomog kestena, jela, nekih tuja, pačempresa, šimšira i dr. Nepovoljna mu je strana u tome, što je okružen poljodjelskim usjevima, odakle se u vrt lako naseljuje poljski korov i miševi. Zima 1939./40. uništila je mnoštvo stabalaca od Cryptoineria japonica, Sequoia gigantea, Lihocedrus decurrens, Thuja orientalis, Chamaecyparis Lawsoniana, Abies-vrsta i dr. I druge biljke te su zime dosta loše prošle, jer je vrijeme bilo nepovoljno ne samo radi niske temperature nego i radi golonirazice. U drugoj polovici mjeseca studenog 1989. bilo je 6, a u prosincu 22 dana s minimalnom temperaturom ispod 0° (od —0,3 do —28,0"). Snijega nije bilo osim posljednja 4 dana (sniježni pokrov 5—6 cm). Minimalna temperatura svih dana siječnja 1940. bila je ispod 0° (prosjek min. temp. —12,9"), a sniježni pokrov 73 |