DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 78     <-- 78 -->        PDF

U stranim šumarskim časopisima objavio je
Prof. Levakovi ć slijedeće radnje:


1. Über die Berechnung des mittleren Bestandesalters.
(Forstwissenschaftl. Centralblatt, 1918.
Str. 81.-102.);
2. Über einige Probleme in der forst, Zuwachsprozentslehre.
(Centralblatt für das gesamte
Forstweisen, 1923., str. 209.—238.);
3. Über zwei neuerdings aufgetauchte dendrometrische
Fragen (Forstwissenschaftl. Centralblatt,
1926., str. 791,-798.);
4. Einiges aus der Zuwachstheorie (Forstw.
Centralblatt, 1927., str. 555.—560., recenzija);
5. Über den bei der Bestandeskubirung zu befürchtenden
mittleren Fehler (Lesovodska Misl,
1937., br. 2., 3. i 4.).
Da upotpunimo pregled naučnih radova Le vakovićevih,
spominjemo i slijedeće radove:


1. Zakon o prenošenju pogrešaka u novom
svjetlu. (Godišnjak Kr. Sveučilišta u Zagrebu,
1929, str. 753.—772.);
2. Jedna nova jednadžba rastenja (Spomenica
Viukovačke gimnazije povodom 150 godišnjice
njenog osnutka, Osijek, 1930., str. 120.—130.).
U naprijed navedenim radovima iznesao je
pisac više novih pogleda na pojedina pitanja iz
dendrometrije. Svi ti radovi vrlo su vrijedan
prilog daljnjoj naučnoj izgradnji ove discipline.


Prof. Levaković posvetio je cio svoj
život radu i nauci. Njegov naučni rad poznat je
i u inozemsitvu. Ceško-slovenska Akademie Zemedekska
u Pragu imenovala ga je već god.
1926. svojim dopisnim članom. Spominjemo usput,
da je prof. Levaković i u privatnom
životu uzor poštenjak i odličan sudrug svojim
najbližim suradnicima.


Profesor Levaković rodio se u Rokovci
ma kraj Vinkovaca 31. I. 1885. Gimnaziju je
svršio u Vinkovcima. Nakon svršene srednje
škole upisao se na Šumarsku akademiju u Zagrebu,
koju je apsolvirao 1907. Nakon 2-godišnjeg
rada u praksi kod Gradiške imovne opći


ne, Valpovačkog vlastelinstva i Brodske imovne
opeme šalje ga predpostavljena vlast na
teorijsko usavršavanje u struci na Visoku školu
za kulturu tla u Beču. Tamo je položio sva
tri državna ispita i strogi doktorski ispit (20.


VI. 1913.). Doktorska mu disertacija obraduje
temu: »Vergleichende Untersuchungen
über die Zuwachsleistnngen
der Eiche, E is c h e und U 1 . e«, koja je
u prevedenom izvatku tiskana 1913. u Šumarskom
listu. Levaković je prvi Hrvat, koji
je na spomenutoj visokoj školi stekao diplomu
doktora kulture tla.
Nakon povratka u domovinu nastavlja L cvakovi
ć svoju službu kao kotarski šumar
kod Brodske imovne općine od 1913.—1916.
U jesen 1916. postavljen je Levakovi ć
suplentom, a kasnije sveučilišnim učiteljem,
odnosno profesorom na Šumarskoj akademiji u
Zagrebu. Kada je 1919. otvoren Poljoprivrednošumanski
fakultet na Sveučilištu u Zagrebu,
imenovan je ponajprije suplentom, a već 1920.
javnim redovitim profesorom iz Dendrometrije,
u kom svojstvu i danas služi.


Školske godine 1921.-2. obnašao jo prof. Levakovi
ć čast dekana, a 1922.-3. prodekana
Poljoprivredno - šumarskog fakulteta. Godine
1936. boravio je kao gost predavač na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu u Sofiji, gdje
je održao nekoliko predavanja iz dendrometrije.


Vrijednom našem u z o r - d r u g u i
prijatelju najljepše su čestitke o
njegovoj šestdeset-godišnjici uspjesi,
koje je postigao is v o j i . n a p
r i j e d navedenim rado .. Koriste


ći ovu priliku vruća nam je želja,
da ga zdravlje i u buduće obilno
posluži, te da i dalje poradi na
korist šumarske znanosti i na čast
P o 1 j o p r i v r e d n o - š u . a r s k o g fakulteta
Zagrebačkog sveučilišta!


Prof. Dr. A. Petračić


f Ing. ANTE (TONE) SEDMAK


Dijeli nas nekoliko mjeseci od smrti ing.
Ante-Tone Sedmaka, načelnika Ministarstva
poljoprivrede i šumarstva Narodne vlade
Hrvatske. Uspomena na njega uvijek je
živa medu svima nama, koji smo ga bolje poznavali.
Naše je šumarstvo u njemu izgubilo
jednog od prvih svojih stručnjaka, a mi nje-


Ing. Ante Sedmak


govi kolege i saradnici milog i dragog nam
druga. Izgubili smo ga baš u času, kad je Narodna
vlast utirala nove puteve na polju šumarstva,
kad je naše šumarstvo i šumarsku
službu trebalo organizirati tako, da dobra šume
budu dobra naroda i ničija više. Upravo u tom
času podli neprijatelj ugrabio je život našeg
T one.


Zemaljsko šumsko poduzeće kao onaj faktor,
koji si je postavio za zadatak, da uvede pravi
rod u području iskorišćivanja naših šuma, te
važne privredne grane našeg narodnog gospodarstva,
osnovano je baš na inicijativu pokojnog
ing. Tone Sedmaka, On je bio predviđen
i za prvog ravnatelja Zemaljskog šumskog
poduzeća Hrvatske. I upravo, kad se nalazio u
Delnicama, na poslu oko formiranja podružnice,
ubijen je od podlog neprijatelja. Sudbina
je htjela, da pogine baš u Gorskom Kotaru, u
kraju, koji je biser našeg šumarstva, gdje je
pokojni Ton e najviše radio za svoj narodgdje je bio najviše voljen.


Tone Sedmak rodio se 1910. godine. Potječe
iz radničke familije. Gimnaziju je svršio
u Karlovcu, a Poljopri vredno-šumarski fakultet
na Sveučilištu u Zagrebu. Okupacija naše zemlje
po talijanskim i njemačkim fašistima zatekla
je druga Ton u u Zagrebu. Još za vrijeme
svog studentskog života povezao se on ..


72