DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Dr. MILAN ANIÜ (Zagreb):


POJAVA ZLATOKRAJA I GUBARA U OKOLICI ZAGREBA


(EUPROCTIS CHRYSORRHOEA L. AND LYMANTRIA DISPAR L. IN OAK FORESTS IN THE


SURROUNDINGS OF ZAGREB)


U jeseni 1945. opaženi su u užoj i široj okolici Zagreba u većoj količini zapreci
zlatokraj a (Euproctis chrysorrhoea L.) kao i legla gubar a (Lymantria di-
spar L.). Ta okolnost daje nam poticaja, da povedemo ozbiljnijeg računa o tim
važnim štetočinama naših hrastovih šuma.


Posljednja obilnija pojava gubara bila je u ovome kraju oko 1930. g. (Šumarski
list, 1930. g. str. 384.). S gubarom pojavili su se onda u nešto većoj mjeri zlatokraj
i četnjak (Cnethocampa processiomea L.) Od onda četnjak nije zapažen, a zlatoikraj
rijetko. Gubara je bilo svake godine ponešto ovdje ondje, i to kako u šumama tako
i u voćnjacima.


U obilnijoj mjeri primijećen je zlatokraj minule jeseni na hrastovima u čitavoj
zagrebačkoj okolici. Na Krešimirovom trgu u Zagrebu, gdje ima par manjih
hrastovih stabala, bilo je na njima par stotina zapredaka. I drugdje na području
j u okolišu Zagreba vidjelo se mnogo takovih zapredaka. Tako je primijećen zlatokraj
na hrastovima u okolici Podsuseda, Šestina, Gračana, Remeta, Sesveta, Šašinovca,
Božjakovine, Dugog Sela i dr. Obilje zapredaka primijećeno je napose na
rubnim stablima fakultetske šume Dubrave, koja se nalazi kod sela Kobiljaka uz
glavnu drž. cestu između Sesveta i Dugog Sela.


Prema primljenim obavijestima pojavio se ove godine zlatokraj i inače u većoj
mjeri kod nas. Vidjeli smo ga u varaždinskom kraju, a javljeno nam je, da ga
ima obilnije na području Siska, Gradiške i Vinkovaca.


Zapredak zlatokraja. Nacrtala C. Tng. L. Schmidt , (194.>).


Prema tomo za očekivati je, da će ovaj štetnik naredne vegetacione periode
proizvesti krupne štete u našim hrastovim šumama. To je tim prije za očekivati,
što je zima vrlo blaga, tako da će gusjenice po svoj prilici bez ikakove štete prezimjeti.


Donosimo ovu obavijest u želji, da upozorimo na opasnost, koja nas u ovom
pogledu očekuje. Ujedno donosimo mali potsjetnik iz života tog važnog hrastovog
štetnika.


68




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Leptiri zlatokraj a pojavljuju se u drugoj polovici lipnja i prvoj polovici
srpnja. Oni su bijelih krila. Prsni im je dio bijel, zadak žućkasto-smeđ i odebljao.
Ženski leptiri mnogo su veći od muških. Ženka snese na donjoj strani lista oko
200—300 jajašaca. Odloži ih u hrpici, koju pokrije vuničastom tvari. Već u drugoj
polovici srpnja izvaljuju se gusjenice i ´zgrizaju međužilni dio lista, te se zapre
daju u velika gusjenična gnijezda ili zapretke, koje izgrade na vrhu grana zapredenjem
lišća, Zapredanje traje kroz kolovoz, rujan i veći dio listopada. Koncem
listopada pa kroz studeni i dalje do uključivo ožujka gusjenice proborave u gusjeničnim
zaprecima. Zimske gusjenice dugačke su oko 5 mm, a poznamo ih lako po
tome, što imaju na 3. i 4. segmentu po jedan čuperak smeđih čekinjastih dlaka,
U travnju izlaze gusjenice iz zapredaka i brste mlado lišće i cvjetne pupove.
Brštenje traje do konca svibnja. Odrasla je gusjenica do 4 cm duga, tamnosmeđa,
sivkasto-dlakava, s dvije leđne crvenkaste pruge, pokraj kojih teče na svakoj
strani po jedna bočna bijela pruga. Na 9., 10. i 11. ili samo na dva posljednja
segmenta imaju po jednu izrazito crvenu bradavicu, koja nije dlakava. Ako je
vrijeme povoljno, gusjenice se već koncem svibnja, a inače u toku prve polovine
lipnja zakukulje među lišćem ili na zemlji. Slijedi zatim u drugoj polovici lipnja
pojava leptira.


Zlatokraj je vrlo opasan štetnik, jer gusjenice brštenjem ogole hrastovu krošnju.
Ponovno potjeralo lišće redovno stradava od pepelniee (Microsphaera
(piercina). Te štete dovode do sušenja stabala. Mjere obrane teško su provedive.
Zlatokraj najuspješnije možemo suzbijati rezanjem i spaljivanjem grančica sa zaprecima
ili spaljivanjem zapredaka plamenom iz bakalja na dugim motkama. Međutim,
taj se posao ne može provoditi u prostranim šumama. Njega se može obaviti,
ako se radi o manjem broju stabala i ako su ona niža. Među mjerama suzbijanja
preporuča se osim rezanja i spaljivanja zapredaka i slijedeće: a) Uništavanje
jajnih legala u drugoj polovici lipnja i prvoj polovici srpnja; b) Sakupljanje i
gnječenje gusjenica u mjesecu svibnju, kad se one za lošeg vremena i prilikom
presvlačenja u masama sakupljaju na granama; c) Sakupljanje i uništavanje kukuljica
u prvoj polovici lipnja,


U okolici Zagreba primijećena su u jeseni 1945. u većoj mjeri i gubarev a
legla. Pobliže smo tu pojavu motrili u fakultetskoj šumi Dubravi kod sela Kobiljaka.
Šumu čini kitnjak i grab, a sastoji se iz srednjodobnih visokih i 20—30godišnjih
izdanačkih sastojina. Pojava gubarevih legla porasla je u toj šumi, a
također i u susjednim šumicama, prema stanju posljednjih godina bar za peterostruko.
Prošlih desetak godina moglo se svake godine naći u visokim sastojinama
na površini od 1 jutra po nekoliko (oko 5) legla, a ove godine povisio se taj broj
i do 30. U izdanačkoj šumi moglo se prije na površini od 1 jutra naći 7—8 legala,
a ove godine nađeno ih je i do 50. TJ izdanačkoj šumi ima ih redovno više nego u
visokoj, jer je u njoj svjetlije i toplije.


Povećana pojava gubara primijećena je i inače u okolici Zagreba. Vidjeli smo
ga u većoj količini nego inače u šumama kod sela Šašinovca, te Sesveta, kao i u
Maksimiru. Prema primljenim obavijestima primijećen je gubar u većem opsegu
i u slavonskim šumama. U okolici Zagreba primijećen je u većoj mjeri i u voćnjacima.
S obzirom na to za predvidjeti je, da će se gubar naredne godine proširiti
i prouzročiti dosta štete u našim hrastovim šumama.


Ovom prilikom potsjećamo na razvojni tok gubara. Leptiri se pojavljuju u


drugoj polovici kolovoza. Mužjaci imaju sivo-smeđa prednja krila s tamnim po


prečnim prugama i tamno-smeđim resama na rubu, a stražnja su im krila smeđa


s tamnim i svjetlo-resastim rubom. Na srednjoj poprečnoj mrlji prednjih krila muš


kog i ženskog leptira nalazi se manja, ali značajna tamna mrlja u obliku slova V.


Zadak je smeđe boje, debeo, valjkast, dlakav i zaobljen na kraju. Muški lepiiri


mnogo su manji od ženskih. Ženke odlažu jaja na koru debla i debljih grana.


Obično ih odlažu u donjoj česti debla. Na jednom kupu odlože 200—800, prosječno


oko 400—500 jajašca i pokriju ih gustom vunicom. Čini se, da ženka odlaže jaja


samo noću. Oko polovice travnja izvaljuju se gusjenice i često ispredu u blizini


legla zapredak, gdje mogu da prožive 2—3 tjedna, tj. dok šuma prolista. Koncem


travnja gusjenice počinju brstiti. Do drugog presvlačenja zadržavaju se više ili


manje u skupinama, a nakon toga živu samostalno. Samo za lošeg vremena skup


ljaju se i u masama sklanjaju na donjoj strani grane. Brštenje i presvlačenje


traje do konca travnja, pa kroz svibanj, lipanj i srpanj. Ako ponestane hrane po


činju se gusjenice zakukuljivati već koncem srpnja, a inače početkom kolovoza.


69




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 76     <-- 76 -->        PDF

Zakukuljuju se u pukotine kore ili medu lišćem. Obično je zajedno po više desetina
kukuljica. Posve razvijena gubarova gusjenica duga je do 5 em. Pozna se lako
po tome, što joj po hrptu teku 3 uzdužne žućkaste pruge, te što na prvih 5 segmenata
ima po jedan par plavih, a na ostalim segmentima po jedan par crvenili
bradavica. Bradavice su dlakave. Glava je gusjenice smeđa i ima 2 veće crne pjege.


Gubar je vrlo velik štetočina naših hrastika. Prouzrokuje velike štete brštenjem
lišća i razgoljivanjem krošanja. Ponovno lišće i ovdje stradava redovno od
Pepelnice. Kao posljedica slijedi sušenje. Od gubara su pretrpjele naše šume za
posljednje velike invazije vrlo krupne štete. Potrebno je stoga posvetiti pravovremeno
pozornost toj opasnosti, te pristupiti mjerama suzbijanja, koliko god će
to mogućnosti dopuštati.


Suzbijanje gubara sastoji se u prvom redu u premazivanju jajnih legla za vrijeme
zimskih mjeseci. Taj posao treba obaviti svakako do konca ožujka, Legla se
premazuju drvnim katranom razrijeđenim u petroleju, posebnim ljepilima ili specijalnim
tekućim preparatima. Struganje legala ne koristi. Kod manjih pojava potrebno
je, da lugarsko osoblje prilikom vršenja čuvarske službe pognječi legla,
koja opazi. Od konca travnja pa do konca srpnja, tj. za vrijeme brštenja, potrebno
je gnječiti gusjenice. Najuspješnije je to činiti za vrijeme njihova sakupljanja, tj.
za prvih presvlačenja ili lošijeg vremena. Među mjere suzbijanja pripada i gnječenje
kukuljica početkom kolovoza.


Molimo drugove šumare, da obrate pozornost spomenutim štetočinama, kao i
da nas obavijeste o svojim opažanjima n tome pogledu.


Summary: The author draws attention to a greater phenomenon of Euproctis chrysorrhoea and
Lymantria dispar in the oak forests in the 1´ar and near surroundings of Zagreb occuring in
autumn 1945., as well as to the damage which is to he expected in connection with it.


/