DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Teoretsko razjašnjenje ovoga postupka bilo bi slijedeće: Prema Eaoultovo m
zakonu2) o tlaku pare otapala iznad razređenih otopina izlazi, da će tlak vodene
pare, a prema tome i relativne vlažnosti okolišnog zraka iznad površine neke solne
otopine biti niži od tlaka pare iznad površine čiste vode, i to tim niži što je veća
koncentracija otopine. Tako je na pr. pokusom nađeno za zasićenu otopinu kuhinjske
soli u vodi, da tlak vodene pare iznad otopine iznosi približno samo 75°/o od
tlaka pare iznad otopine čiste vode iste temperature. Zasitimo li stoga površinski
sloj neke vlažne gredice solnom otopinom, prodirat će vlaga iz sredine gredice, u
kojoj nema soli, prema površini kao mjestu nižega tlaka pare. Sredina bloka će se
dakle sve više sušiti, dok će površinski
sloj ostajati i dalje vlažan. Ovo putovanje
vlage iiz unutrašnjosti gredice ići će sve
dotle, dok i u sredini gredice ne bude poi
i stignut isti tlak pare od 75°/o, koji vlada


ha i


i / / u nasoljenom površinskom sloju, što znači
/ mpt "*&7. S Aa a, / do nekih 15—16°/o vlage. Želimo li sušenje


j


Ci nastaviti na još niži sadržaj vlage, treba
s i / najprije sniziti rel. vlagu vanjskog zraka 1 l . /
j
\ na ispod 75°/c, što će prouzročiti isti pad
-—— pS - — na mpt. tlaka i u naseljenom površinskom sloju, zY kao i tome odgovarajuće isušivanje vanj


i


^ "


."
."
**


i skog sloja, te povećanje koncentracije
i i solne otopine u njemu. Posljedica toga je


\ i


^ ´ L#1 1 nastavak gibanja vlage iz unutrašnjeg


20 ^ ]~~foo?


dijela gredice prema površini, sve do časa


´re/. v/ažnos/ zraka


izjednačenja tlakova pare. Koliki će biti
sadržaj vlage u površinskom sloju, im


SI. 2. Dijagram higroskop. ravnoteže


pregniranom sa kuhinjskom soli, te u
unutrašnjem dijelu gredice, i to kod odre


đene rel. vlage vanjskog zraka, pokazuje nam pregledno dijagram na si. 2. Kod
75% rel. vlage imat će na pr. površinski sloj oko 27°/o vlage, dok će unutrašnji dio
moći da se isuši na nekih 15—16% vlage. Vidi se dakle, da će na koncu sušenja
površinski sloj uvijek biti vlažniji od unutrašnjih slojeva, koji će prema tome nastojati
da se i stegnu više. Posljedica toga stezanja jest opterećenje površinskog
sloja na tlak, a unutrašnjeg dijela na vlak, dakle baš obrnuto onome, što imamo
kod običnog sušenja, tako da do pucanja površine ne bi ni dolazilo. TJ stvari nastoji
se po mogućnosti izbjegavati ovo tlačno naprezanje površinskog sloja tako,
da se pomoću sniženja rel. vlage vanjskog zraka proizvede nešto brže sušenje i stezanje
površine i na taj način izbalansira ova naprezanja.


Što se tiče razdiobe vlage unutar


c: bloka za vrijeme namakanja u solnoj oto1
1
pini, interesantno je spomenuti slijedeće:
Nakon nekog vremena od početka nama


i


% v/a

kanja sol je prodrla u dovoljnoj koncentraciji
do određene dubine ispod površine,
tako da nastupi življe sušenje unutrašnje
česti, što se može konstatirati i na opadanju
težine. Sadržaj vlage opada počevši
od same površine prema unutrašnjem
rubu slane zone; a odatle prema centru
raste normalno kao kod običnog zračnog


SI. 3. Razdioba vlage od površine prema


sušenja (SI. 3.). Drži li se drvo predugo u


sredini kod kem. načina sušenja
solnoj kupki, primat će površina više vode
nego li se izvlači iz sredine, tako da drvo nakon prvog sušenja na težini postaje ponovno
sve teže. Tada ga treba izvaditi iz kupke i nastaviti sušenjem na zraku, odnosno
u sušioni. Takova neobična razdioba vlage s minimumom negdje ispod površine
uzrokuje i izvjesna lokalna vlačna naprezanja, pogotovo u graničnom sloju
između solju zasićene površine i vlažne sredine.


-) Taj zakon glasi: In plp´ == i.n/N, gdje znače: n količinu otopljene soli u molima, N količinu
otapala (na pr. vode) u molima, p tlak pare otapala nad površinom čiste tekućine, p´ tlak
pare otapala nad površinom otopine, i broj između 1 i 2 prema van t´ Hoff u.


Točnije vrijednosti daje ovaj zakon općenito samo za razređene otopine s malom količinom
otopljene tvari.


64