DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 7 <-- 7 --> PDF |
NA PRAGU NOVOGA DOBA Šumarski list ponovo otvara svoje stranice. Stari borac javlja se na novu dužnost . oslobođenoj otadžbini. Prvu svoju misao Šumarski list upravlja narodno- oslobodilačkom pokretu i njegovom vođi Maršalu Titu. Današnja naša sloboda neprolazna je njihova zasluga. Gordi smo, što je u velikim historijskim, časovima naše narodno-oslobodilačke borbe i šuma časno izvršila svoj zadatak u službi toj borbi. Naša sloboda u posljednje četiri godine tražila je goleme žrtve i od naroda i od šume. Zacijeliti bolne rane, što ih je okupator nanesao narodu, zemlji i privredi, osposobiti narod, zemlju i privredu, da oni počnu živjeti i raditi punom snagomi životom, to je ogroman zadatak, pred kojim stoji naša današnja generacija. Da bi se dosegao taj cilj, potrebno je pokrenuti sve materijalne i sve umne snage, kojima raspolažemo. Tome velikome zadatku treba da se stavimo u službu mi predstavnici šumarske struke i lično i posredstvom našega stručnoga organa. Šumarski list treba da postane što tješnja veza između potrebazemlje na jednoj i nas radnika na polju šumarske privrede na drugoj strani. Šumarski list treba da postane ne samo udarnik već i rukovodilac u radu oko pokretanja i raspravljanja pitanja iz oblasti šumarske privrede. Da bi Šumarski list mogao udovoljiti velikim zadacima, pred kojima stoji narod, narodna vlast i šumarska privreda, potrebno je, da on prije svega, izgradisigurnu osno.vicu, sa koje će polaziti pristupajući tome radu. Ta je osnovica u ovome: sačuvati i izgrađivati krvlju stečene tekovine narodno-oslobodilačke borbe; obuhvatiti sve-pr oble me šumarstva i šumarske privrede u čitavoj njihovoj širini, u samoj suštini i posve realno; u zajednici sa narodnom vlasti sarađivati u rješavanju tih problema i zadataka; u svome radu nositi se mišlju jedinstva države i bratstva, naroda; unutar jedinstva države treba držati u vidu jedinstvo šumarske privredei tome jedinstvu podrediti regianalno gledanje; polaziti sa uvjerenjem, da šumarska privreda čini važnu čest opće narodne privrede i da po toj važnosti šumarska privreda pretstavlja osnovicu materijalnoga i duhovnoga života; polaziti s gledišta, da su šumarska privreda i struka uslovljena činjenicom, pokojoj biološki radovi s onima ekonomsko-tehničke prirode čine jednu nerazdjeljivu cjelinu, te da ih treba rukovoditi s jednoga mjesta i usmjeravati prema jednome krajnjemu cilju. Polazeći s ove široke idejne osnovice Šumarski list treba da priđe konkretnim zadacima. Prilaženje tim zadacima treba da se vrši prema njihovoj važnosti za život naroda i države. Na prvome mjestu treba da budu pitanja, koja se odnose na obnovu zemlj e. Obnova zemlje nije samo zacjeljivanje rana, što ih je našoj privredi nanio okupator. Dobrim svojim dijelom obnova zemlje jest i čest revolucije, koja je nikla iz idejnihpobuda, te iz borbe za boljim uslovima života. Obnova zemlje po svojoj prirodi rad, 1 |
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 8 <-- 8 --> PDF |
je hitan, tijesno vezan o životne interese sadašnjice. To je rad, koji se mora izvršiti smišljeno, no u kratkom vremenskom intervalu. Obnova se sastoji iz dvije česti radova. Prvo, treba uspostaviti ono, što je okupator poništio ili onesposobio. To znači, šumu treba osposobiti za njen redovni rad oko trajnog opskrbljivanja naroda i države materijalnim dobrima i zasiguratinjenu široku zaštitnu funkciju. Druga je čest zadatka: prilazeći tome cilju treba ukloniti ono što je staro, a ne valja, ili je samo polovično, dakle neupotrebljivo; no jedno i drugo samo u slučaju, ako se ono može zamijeniti boljim. No obnova treba da bude i duhovna. Ona treba da zahvati i nas same. Mi treba da se nosimo novim odnosima, punijim i sadržajnijim prema narodnoj državi, prema narodnoj vlasti i prema narodnoj šumi. Svaka obnova, doduše, traži nesrazmjerno velike žrtve. Istina, žrtve, što ih traži oružana revolucija, ne mogu se mjeriti redovnim mjerilom mirnodopskog života, no rad oko obnove mora biti smišljen i usmjeren. Budući da obnova obuhvata sve grane života i privrede, ona u oblasti šumarske privrede mora da teče usporedo s generalnim planom obnove zemlje. Otuda je razumljivo, da će radi održavanja te veze biti potrebno, da naš list ostane u trajnom dodiru i s onim stručnim organizacijama, koje će u svojim publikacijama razrađivati, raspravljati generalnu osnovu i jedinstvenost cilja obnove. Drugi važni zadatak, koji čeka našu struku, jest preorijentacija šu marske privrede u njenim osnovi ma i u njenim smjernicama rada. Prirodno je, da novi idejni principi, utvrđeni Ustavom, i tekovine narodno-oslobodilačke borbe, na kojima je izgrađena država, traže novo uređivanje narodne vlasti i usmjeravanje privrede. Ti radovi — za razliku od obnove — drže u vidu dugivremenski interval budućnosti. Od njih se traži, da budu planski dobro smišljenii da povezu interese sadašnjice i budućnosti, da jednako zasiguraju interese naroda i interese šume. Na i u tome radu potrebno je održati vezu s ostalim srodnim i bliskim granama narodne privrede. To su u prvome redu poljoprivreda, tehnika i industrija. Budući da taj rad nije hitne prirode, njegov će tempo moći da bude smiš- Ijeniji i mirniji, njegove će krajnje ciljeve biti lakše obuhvatiti, a zadatke lakše utvrditi nego kod obnove. No odgovornost za njegov uspjeh daleko je veća nego kod obnove. U ovoj će oblasti trebati da se održava trajna veza s narodnom vlašću, kako bi se dobio uvid u aktuelna pitanja. Narodna vlast, donoseći svoje odredbe, moći će se koristiti konzultativnom saradnjom Šumarskoga lista. U oblasti preorijentacije šumarske privrede naročito su važna ova osnovna pitanja: Treba prije svega utvrditi i osvijetliti stvarni posibilitet naših šuma, držeći pri tom u vidu vrijeme, kad će obnova biti okončana. Pri rješavanju togapitanja treba upotrijebiti dva instrumenta. Jedno, treba krajnjom štednjom smanjiti potrošnju drveta u našim šumama. To u cilju, da bi se naše buduće iskorišćivanje šuma trajno kretalo u granicama godišnjeg priraštaja. Što više prištedimo na domu, to ćemo veće drvne mase moći utrošiti za jačanje našega eksporta. Na drugojstrani, smišljenim mjerama uzgajanje i zaštite treba pridizati sposobnost produkcijenaših šuma odnosno šumskoga tla. Ne treba smetnuti s uma, da će razvoj naše poljoprivrede tražiti i trebati daljnje količine poljoprivrednog zemljišta.Naročito potreba mehaničkog obrađivanjaprostranih i suvislih površina mogla bi pokrenuti pitanje: u kom obimu na relativnom šumskom tlu Slavonije i Srijema treba održavati šumuf Ako bude pokrenuto to pitanje, otuda će sama po sebi još jače iskočiti kruta potreba, da se šume ne samo održavaju na apsolutno šumskom tlu, već da se kulturi šume privede i ono zemljište, koje sad nije pod šumom, a po prirodi je svoga tla sposobno samo za, gajenje šume. Pri tom ćemo naglašavati važnost šuma i njihovoga održavanja, te ukazivati na potrebu vertikalnog razvoja poljoprivrede (bolja obrada tla, melioracije, selekcija, đubrenje itd.). Na trećem je mjestu socijalna važnost šuma. Najaktuelnije pitanje u toj oblasti jest Krš. Samo šumarsko-tehničke mjere ne dostaju za rješavanje togapitanja. Ono može da se riješi samo onda, ako se uoči i uvaži široka socijalna priroda i značenje šuma na Kršu. Jednako je od važnosti razvijanje i uzgajanje smisla i osjećaja za zajedničko dobro, a naročito za šumu kao zajedničko dobro. U tom pogledu u nas 2 |
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 9 <-- 9 --> PDF |
ima još mnogo da se uradi. Tu će trebati ostvariti živu saradnju šumarskih i prosvjetnih radnika. ´ .*,, / problem uprave šuma stoji pred teškim zadacima. Reforma uprave diktovana je ideološkim osnovima nove države, nacionalizacijom šuma i novim formiranjem narodne vlasti. Za službu uprave šuma treba osigurati primjereno velik i sposoban kadar šumarskih stručnjaka. Sa time u vezi jest i pitanje šumarske nastave. Šumarska nastava treba da uzgaja stručnjake, kakove treba narodna vlast. Ü interesu čuvanja šuma, treba dići nivo znanja i učvrstiti autoritet narodnih čuvara šuma. Naučnom radu treba otvoriti što šire mogućnosti. No taj rad treba da bude što tješnje povezan sa stvarnim potrebama i zadacima šumarske privrede. Na trećem mjestu po svojoj važnosti jest konkretni i praktički rad na terenu, koji se kreće oko rješavanja pitanja obnove i nove orijentacije šumarske privrede. Važnost ovoga rada jasno je uočljiva, ako se uvaži, da je iznošenje rezultata tog rada u Šumarskom listu potrebno, kako bi se na taj način moglinjima koristiti i svi oni, koji rade u sličnim prilikama ili s istim ciljem. Sa gledišta Šumarskog lista, a naročito s gledišta njegovih čitalaca, važnijeje tretiranje ovih praktičnih pitanja nego raspravljanje općih načelnih i teorijskihstručnih pitanja, koje nemaju neposredne veze s obnovom i preorijentacijom. Zbog toga, ćemo praktičnim pitanjima davati prednost pred načelnima. Praktična pitanja od važnosti su još i zato, što ona predstavljaju neposrednidodir sa širokim narodnim masama i njihovim potrebama, a te potrebe čine osnov čitavog narodnog ekonomskog života. Najzad, ova praktična pitanja od važnosti su, jer narodne mase vrlo osjetno reaguju na suštinu i na način njihovog rješavanja. Radove naučnog ili posve teorijskog karaktera, ne ćemo donositi, jer oni treba da, uđu u periodičke publikacije, koje služe nauci. No vodit ćemo računa, o n a učnim radovima, koji su od praktične važnosti. Staleškim pitanjima Šumarski list manje će se baviti. To iz razloga, jerje rješavanje staleških pitanja preneseno u dužnost i kompetenciju nadležnih sindikalnih organizacija. U tom načinu gledanja odrazuje se i vrijednost tih naših organizacija. Danas su sindikalne organizacije postale govornice i branič staleških interesa, za koje je nekada Šumarski list trošio mnogo vremena i prostora. Šumarski list pažljivo će pratiti domaću i stranu — u prvome redu rusku i drugu slavensku — stručnu literaturu, koja je od praktičnoga, značenja. Nastojat ćemo da nastavimo nit, koju je prekinula cenzura prije dvadesetak godina, t. j . pokušat ćemo da provedemo zamjenu Šumarskog lista za. r.uske stručne listove, kao što je to ona nekad bila uspostavljena. Šumarski list donosit će kratke vijesti, informacije i bilješke o pitanjima iz područja šumarske privrede i najbližih srodnih oblasti, koje bi mogle biti od interesa za čitaoca. * Radosni smo, što je Šumarski list, kao stručni organ s tradicijom od nemalo 70 godina, mogao da stane na prag novoga doba ponesen novim duhom i novim poletom. Nastojat ćemo, da Šumarski list predano posluži potrebama naroda i narodne vlasti. U želji, da oko Šumarskog lista okupimo što više sa radnika, i u želji, da Šumarski list stavimo u službu što brže obnove i što uspješnijeg izgrađivanja budućnosti naše šumarske privrede, a po njoj i sretne budućnosti, jedinstva i bratstva naših naroda, upravljamo ovaj poziv na saradnju svima drugovima šumarima iz sviju federalnih jedinica. Radni od b o . 3 |