DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 47 <-- 47 --> PDF |
U ovom članku želimo donijeti srednje podatke o drvnom prihodu ovog bagremovog kolosjeka, dobivenom sječom u god. 1934. i 1939., jer su oni za praksu od posebnog značenja, napose za kolosjeke, koji rastu na sličnom staništu kao ovaj u Maksimiru. Rezultati sječa s obzirom na kolje Bro j kolaca . Za praksu je svakako važno znati, koliko se vinogradskog´ kolja može izraditi na 1 ha´ petogodišnjeg bagremovog kolosjeka. Dakako, da to ovisi o broju stabalaca, koja su sposobna za kolje i od dimenzija kolaca, koje su običajne u nekom kraju. Broj stabalaca ovisi o gustoći sastojine, a ova opet o broju panjeva i o broju izbojaka na pojedinom panju. Pokusna ploha maksimi rskog kolosjeka pošumljena je sadnjom biljaka u razmacima od 1,40 m. Takovom sadnjom podignut je najveći broj naših bragremovih kolosjeka. Najobičnije dužine vinogradskog kolja iznose u zagrebačkoj okolici oko 2,50 m., a debljina u sredini dužine ca 3—5 cm. Tanjem kolju daje se u ovom kraju prednost radi toga, što se kod zabijanja kolja u zemlju manje ozljeđuje korijen trsa, te što je s tankim koljem lakše raditi. U 5-godišnjem bagremovom kolosjeku u Maksimiru iznosio je broj stabalaca, koja dolaze u obzir za izradu kolja , na 1 ha oko 5.000—5.500 komada. Oko 2.300—3.000 izbojaka tanji su od 3 cm u prsnom promjeru i nisu sposobni za kolje. Najveća visina stabalaca iznosila je kod sječe u drugoj ophodnji (1934.) 11 m., a kod sječe u trećoj ophodnji (1939) 12.50 m. Najdeblja stabalca kod ..... u drugoj ophodnji imala su prsni promjer 10,4 cm, a kod sječe u trećoj ophodnji 11,0 cm. Da se dobiju podaci o količini izrađenog kolja, prigodom sječe nakon druge i nakon treće ophodnje izrađivalo se kolje odmah u šumi i izbrajalo. Izradu su vršili seljaci vinogradari. Rezultat je bio slijedeći: Na 1 ha srednje dobrog tla, u dobro obrasloj sastojini izrađeno je prosječno 6.660 kom. kolaca naprijed navedenih dimenzija. Na boljem tlu proizvede se, radi bržeg rasta i bržeg prirodnog prorjeđivanja sastojine, manji broj kolaca, koji su međutim deblji i teži od kolaca proizvedenih na lošijem tlu. U duže vremena rabljenim kolosjecima kod 5-godišnje ophodnje dobije se manje kolaca od naprijed navedenog broja, jer se sa starošću kolosjeka umanji broj panjeva. Drvn a mas a kolja . Svakako je vrijedno znati, kolika je drvna masa kolja posječenog na jedinici površine (1 ha) 5-godišnjeg kolosjeka. Prosjek težine svih kolaca dobivenih na jednom hektaru u godinama 1934. i 1939. bio je 35.954 kg. Ksilometriranjem ustanovljeno je, da 1 prm sirovog bagremovog kolja važe 500 kg i da zaprema volumen od 578,61 dm3. Prema tome težini svih kolaca na jednom hektaru od 35.954 kg. odgovara drvna masa od 42 m3 ili 76—80 prm. Želimo li izračunati cijenu kolja na panju ili u izrađenom stanju, možemo se poslužiti cijenom ogrijevnog drva, možda od hrastovine, koja nam je redovno dobro poznata. Rezultati sječa s obzirom na pritke Nakon izrade kolja ostanu na sječmi stabalca, koja nisu sposobna za kolje, jer su ili odviše neravna ili pretanka. Nadalje ostanu vrhovi stabalaca, a i pojedini deblji komadi, dugi 1—1,5 m, koji iz bilo kojeg razloga nisu ušli u kolje. Sve je to drvo izrađeno u pritke, koje služe kao trklje za grah, kao potpornji za lucnjeve u vinogradima, ili kao potpornji za rajčice u vrtovima. Obična je dužina pritaka 1,5—2 m., a debljina u sredini dužine oko 2,25 cm. Ovakovih je pritaka izrađeno na 1 ha oko 6.290 kom., a vagale su 9.615 kg, Ksilometriranjem ustanovljeno je, da 323,5 kg pritaak ima volumen od 417,96 dm3, što za ukupnu težinu pritaka na 1 ha od 9.615 kg. odgovara masi od 12.41 m/ ili oko 30 prm. Ukupna masa kolja i pritaka iznosi dakle na 1 ha 54,44 m3 ili 106—110 prm. Rezultati sječa s obzirom na sitnu granjevinu (šiblje) Nakon izradbe kolja i pritaka ostane na sječmi sitna granjevina uz nešto kratkih i debljih komada, koji nisu ušli u pritke. Granjevina se obično ostavi da na dotičnoj površini strune. Ona služi kao odlično sredstvo za đubrenje šuma. U blizini naselja pokupe, međutim okolišni žitelji tu granjevinu, koja im služi za loženje odnosno za podizanje ograda. |