DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 46 <-- 46 --> PDF |
I Prof. Dr. ANDRIJA PET RAČIĆ (Zagreb): BAGREMOVI KOLOSJECI (LES PEUPLEMENTS D´ECHALAS DU BOBINIER) Dobro nam je poznata gospodarska važnost bagremovih šuma. Bagremovina je vrlo dobra kao građa, tvorivo i ogrijev. I šumsko-uzgojne osebine bagrema vrlo su velike. On dobro uspijeva i na mršavim pjeskovitim tlima, koja nisu podesna za uzgajanje važnijeg drveća, osim bora. Bagrem dosta dobro podnosi sušu i ne trpi od posebnih prirodnih šteta. Lako se i s dobrim uspjehom prima. Brzo raste. Njegovi panjevi tjeraju snažne izdanke, radi čega se većinom uzgaja u niskim šumama. Bagrem je sjevernoameričkog podrijetla. U evropskim, napose u francuskim šumama počeo se upotrebljavati iza god. 1S00. Nešto se jače proširio istom svršetkom 19. stoljeća. Na ovom širenju prema Istoku Evrope počeo se već oko 1820. upotrebljavati u Mađarskoj za pošumljenje pjeskulja. U većoj mjeri došao je ondje do upotrebe tek oko god. 1880. Interesantno je mišljenje Rumunja Drač e a-e, da je bagrem unesen u Rumunjsku preko Balkana, a ne preko Mađarske. Tumači se to rumunjskim nazivom bagrema »salcam«, a jednakim se imenom naziva bagrem u Turskoj, Bugarskoj i Macedoniji. Zapravo je to turska riječ, koja znači grozd (salcmac), a označuje drvo, koje cvate u grozdovima. Uza sve svoje dobre osebine bagremu se u šumskom gospodarstvu Hrvatske još pred kojih 60 godina nije pridavala gotovo nikakova pozornost. Tek godine 1899. izašli su u Šumarskom listu prvi članci o podizanju bagremovih sastojina i o važnosti bagremova drva u obrtu i gospodarstvu (Belamarić, str. 463; Fuksa, str. 453.) — Od tog doba uzgojeno je kod nas mnogo bagremovih šumica. U Šumarskom listu za god. 1915. (str. 113.) napisao je ing. Josip Grünwal d opširan članak o uzgajanju bagremovih šuma, u kojem se nalaze i skrižaljke prihoda niskih bagremovih šuma, sastavljenih po šumsko-uređajnom uredu kneza K o b u r g a u Mađarskoj, te prihodna skrižaljka za bagremove šume grada Subotice. Inače se o uzgajanju bagrema nije pisalo u Šumarskom listu. Od važnije strane literature spominjemo slijedeće knjige o bagremu: 1) E. Vadas : Die Monographie der Robinie, Selmecbanya, 1914. 2) G. V a u 1 o t: Le Robinier Faux-Acacia, Baris, 1914. 3) M. D. Dracea : Beiträge zur Kenntnis der Robinie in Rumenien, Bucuresti, 1926. Bagremove se niske šume ponajviše uzgajaju kao kolosjeci, tj. šumice za proizvodnju vinogradarskog kolja. Kod nas su bagremom pošumljene velike površine Deliblatskih i Đurđevačkih pijesaka, gdje on radi rahlosti tla vrlo dobro uspijeva. Dosta je podignuto bagremovih šuma i šumica i na ostalim rahlijim tlima, a nađe se i po koji mali gajić i na boljem krševitom tlu. Izvan Jugoslavije ima danas bagremovih šuma tamo, gdje mu klima odgovara, tj. gdje su blage klime bez jakih proljetnih mrazova i bez ranog snijega u jesen, te gdje raste vinova loza i pitomi kesten. Na glasu su vrlo lijepe bagremove šume na prostranim pjeskuljama susjedne Mađarske i Rumunjske. II hladnijim predjelima, gdje rano u jesen padne snijeg, dok bagrem još nije odbacio lišće, stradavaju mu stabla od snjegoloma. Tako je, na pr., na jednoj čistini jugozapadne padine Medvednice, u nadmorskoj visini od 700 m zasađen bagrem pred kojih 15 god. Stabla su danas većinom kvrgava i grbava, jer su im vrhovi bili često prelomljeni od ranog jesenskog snijega. U Glasniku za šumske pokuse br. 4 iz god. 1935. objelodanjena su istraživanja, koja vrši Zavod za uzgajanje šuma na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu o trajanju izdanačke snage panjića u bagremovim kolosjecima, te o njihovom drvnom prihodu. Istraživanja se vrše na jednoj pokusnoj plohi na sjevernom rubu Maksimira. U svrhu navedenih pokusa uzgojena je u Maksimiru posve nova bagremova sastojina. Zimi god. 1923/24. posječena je manja hrastova sastojina, a u proljeće 1924. zasađene su na toj površini bagremove prikraćene biljke. Ploha se nalazi na brežuljkastom terenu na oko 160 m nadmorske visine. Podlogu čini svježe pjeskovito- ilovasto tlo srednjeg boniteta. Na hrptu pokusne plohe tlo je nešto slabije, a u udolici nešto bolje, pa je prema tome i prirast bagremovih stabalaca u udolici nešto bolji nego na hrptu. 40 |
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 47 <-- 47 --> PDF |
U ovom članku želimo donijeti srednje podatke o drvnom prihodu ovog bagremovog kolosjeka, dobivenom sječom u god. 1934. i 1939., jer su oni za praksu od posebnog značenja, napose za kolosjeke, koji rastu na sličnom staništu kao ovaj u Maksimiru. Rezultati sječa s obzirom na kolje Bro j kolaca . Za praksu je svakako važno znati, koliko se vinogradskog´ kolja može izraditi na 1 ha´ petogodišnjeg bagremovog kolosjeka. Dakako, da to ovisi o broju stabalaca, koja su sposobna za kolje i od dimenzija kolaca, koje su običajne u nekom kraju. Broj stabalaca ovisi o gustoći sastojine, a ova opet o broju panjeva i o broju izbojaka na pojedinom panju. Pokusna ploha maksimi rskog kolosjeka pošumljena je sadnjom biljaka u razmacima od 1,40 m. Takovom sadnjom podignut je najveći broj naših bragremovih kolosjeka. Najobičnije dužine vinogradskog kolja iznose u zagrebačkoj okolici oko 2,50 m., a debljina u sredini dužine ca 3—5 cm. Tanjem kolju daje se u ovom kraju prednost radi toga, što se kod zabijanja kolja u zemlju manje ozljeđuje korijen trsa, te što je s tankim koljem lakše raditi. U 5-godišnjem bagremovom kolosjeku u Maksimiru iznosio je broj stabalaca, koja dolaze u obzir za izradu kolja , na 1 ha oko 5.000—5.500 komada. Oko 2.300—3.000 izbojaka tanji su od 3 cm u prsnom promjeru i nisu sposobni za kolje. Najveća visina stabalaca iznosila je kod sječe u drugoj ophodnji (1934.) 11 m., a kod sječe u trećoj ophodnji (1939) 12.50 m. Najdeblja stabalca kod ..... u drugoj ophodnji imala su prsni promjer 10,4 cm, a kod sječe u trećoj ophodnji 11,0 cm. Da se dobiju podaci o količini izrađenog kolja, prigodom sječe nakon druge i nakon treće ophodnje izrađivalo se kolje odmah u šumi i izbrajalo. Izradu su vršili seljaci vinogradari. Rezultat je bio slijedeći: Na 1 ha srednje dobrog tla, u dobro obrasloj sastojini izrađeno je prosječno 6.660 kom. kolaca naprijed navedenih dimenzija. Na boljem tlu proizvede se, radi bržeg rasta i bržeg prirodnog prorjeđivanja sastojine, manji broj kolaca, koji su međutim deblji i teži od kolaca proizvedenih na lošijem tlu. U duže vremena rabljenim kolosjecima kod 5-godišnje ophodnje dobije se manje kolaca od naprijed navedenog broja, jer se sa starošću kolosjeka umanji broj panjeva. Drvn a mas a kolja . Svakako je vrijedno znati, kolika je drvna masa kolja posječenog na jedinici površine (1 ha) 5-godišnjeg kolosjeka. Prosjek težine svih kolaca dobivenih na jednom hektaru u godinama 1934. i 1939. bio je 35.954 kg. Ksilometriranjem ustanovljeno je, da 1 prm sirovog bagremovog kolja važe 500 kg i da zaprema volumen od 578,61 dm3. Prema tome težini svih kolaca na jednom hektaru od 35.954 kg. odgovara drvna masa od 42 m3 ili 76—80 prm. Želimo li izračunati cijenu kolja na panju ili u izrađenom stanju, možemo se poslužiti cijenom ogrijevnog drva, možda od hrastovine, koja nam je redovno dobro poznata. Rezultati sječa s obzirom na pritke Nakon izrade kolja ostanu na sječmi stabalca, koja nisu sposobna za kolje, jer su ili odviše neravna ili pretanka. Nadalje ostanu vrhovi stabalaca, a i pojedini deblji komadi, dugi 1—1,5 m, koji iz bilo kojeg razloga nisu ušli u kolje. Sve je to drvo izrađeno u pritke, koje služe kao trklje za grah, kao potpornji za lucnjeve u vinogradima, ili kao potpornji za rajčice u vrtovima. Obična je dužina pritaka 1,5—2 m., a debljina u sredini dužine oko 2,25 cm. Ovakovih je pritaka izrađeno na 1 ha oko 6.290 kom., a vagale su 9.615 kg, Ksilometriranjem ustanovljeno je, da 323,5 kg pritaak ima volumen od 417,96 dm3, što za ukupnu težinu pritaka na 1 ha od 9.615 kg. odgovara masi od 12.41 m/ ili oko 30 prm. Ukupna masa kolja i pritaka iznosi dakle na 1 ha 54,44 m3 ili 106—110 prm. Rezultati sječa s obzirom na sitnu granjevinu (šiblje) Nakon izradbe kolja i pritaka ostane na sječmi sitna granjevina uz nešto kratkih i debljih komada, koji nisu ušli u pritke. Granjevina se obično ostavi da na dotičnoj površini strune. Ona služi kao odlično sredstvo za đubrenje šuma. U blizini naselja pokupe, međutim okolišni žitelji tu granjevinu, koja im služi za loženje odnosno za podizanje ograda. |
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Na 1 ha ostaje oko 11.016 kg sitne granjevine. Da se točno ustanovi drvna masa granjevine, obavljeno je 10 ksilometrijskih izmjera. Na temelju tih ustanovljeno je, da 112,67 kg sitnog granja sadrži 130 dm3. Prema tome 11.016 kg granja sa 1 ha površine ima ukupno 12,70 m3. Da tu kubnu sadržinu pretvorimo u pro stornu mjeru, poslužili smo se slijedećim podacima. Za ksilometriranje granjevine upotrebljeno je 10 žicom povezanih svježnjića dugih 1 m. Svežnjići složeni u prostornu mjeru činili su točno 1 prm, a vagali su u svemu 112,67 kg. Ukupnoj težini sve sitne granjevine na 1 ha od 11016 kg odgovara prema tome okruglo 98 prm (11.016 :112,67). Redukcioni faktor za preračunavanje kubne mjere u prostornu za takovo sitno granje iznosi 0,13 (0,13 m3 = 1 prm). Prema tomu drvna masa šiblja na 1 ha iznosi 12,70 m3. Ukupni prihod bagremovih kolosjeka Na temelju naprijed navedenih podataka proizvedena je u 5-godišnjem bagremovom kolosjeku na površini od 1 ha slijedeća drvna masa (prosječno prema podacima nakon druge i treće ophodnje): Tabela br. 1. PKOIZVEDENO ZA 5 GOD. PEOSJECNO GOD. (il a ete produit): (ensemble pour 5 ans): (en moyenne par an): 1. Vinogradskog kolja (des echalas): 5000-6500 kom. 42.00 m3 35.954 kg 8.40 m3 7.191 kg 2. Pritaka (des rames): 6300 „ 12.44 „ 9.615 „ 2.49 „ 1.923 „ 3. Sitnog granja (des ramilles): 12.70 „ 11.016 „ 2.54 , 2.203 „ Ukupno; — 67.14 „ 56.585 „ 13.43 „ 11.217 „ Svakako je to velika proizvodnja, pa i u onom slučaju, ako se upotrijebi same vinogradsko kolje i pritke. Napominjemo, da je vaganje kola natovarenih koljem, pritkama i granjem obavljeno na fakultetskoj mosnoj vagi u Maksimiru, a ksilometriranje je izvršeno 6 dana nakon sječe. Na završetku ovog članka moramo spomenuti navode M. D. Drač e a-e u naprijed spomenutoj njegovoj knjizi (str. 32—33), da vrijednost bagremova kolja ovisi uvelike o debljini stabala, iz kojih je kolje izrađeno. Drač e a ne dijeli mišljenje Beauverie-a (Le Bois, Paris, 1905), da je i bjelika bagremovih tankih t. j . okruglih, kolaca vrlo trajna. Nasuprot, kolci dobiveni od stabalaca iz kolosjeka sa 4—6 godišnjom ophodnjom dosta su kratkotrajni (3—5 god.). Oni imaju vrlo mali postotak srži (oko 30°/o), a bjelika na dijelu kolca u zemlji trune brzo, te se tako kolje mora svake godine prikraćivati. Debljina srži nešto je veća kod stabalaca, koja su rasla u potištenom stanju nešto starije sastojine, ili kod stabalaca, koja su rasla polako, tj. na slabijem tlu, nego kod debljih dobro raslih stabalaca. Zato se D r a c e a zalaže, da se bagremovo kolje izrađuje samo cijepanjem starijih i debljih stabalaca, uzgojenih u ophodnji od oko 15 god., jer takovo kolje ima daleko veći postotak srži, koja je osim toga veoma trajna. Primjera radi spominje se, da bagremovi trupčići od 6 m duljine, ako im je srednji promjer s korom :> 5 cm, imaju prosječno 27% srži 10 » » » 45% » 15 » » » 57°/o » 20 » » » 66% » 25 » » » 71% » 30 » » » 74% » Ako se uzme u obzir razmjerno daleko veća drvna masa, koja se postigne kod viših ophodnja na jedinici površine, te veća sposobnost za kolje starijih stabalaca 42 |
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 49 <-- 49 --> PDF |
nego mlađih, onda se vidi velika prednost gospodarenja u bagrenicima s dužom ophodnjom. Međutim, na pojedinim staništima, napose ako se radi o boljim tlima, dolazi s povišenom ophodnjom u obzir pogoršanje tla. Pod rijetkim krošnjama starijih bagremovih kolosjeka često se pojavljuje obilan korov. Na pijescima u kontinentalni joj klimi nema u tom smjeru veće opasnosti. Na koncu spomenut ćemo, da se u pazinskom kotaru u Istri, gdje također .ima nešto bagremovih šumica, prema obavijesti od Ing. 0. Piškorić a sijeku te šumice u dvogodišnjoj ophodnji. Svakako je ta ophodnja odviše preniska ne samo s obzirom na to, što je dobiveni ogrijevni materijal posve sitan, nego i radi manjeg prihoda, jer se sječa vrši, kad je prirast u najvećem porastu. Resume. Le robinier sur le terrain sablonno-argileux, de bonte moyeime, dans les environs de Zagreb, exploite en des rotations de cinque ans, ä . occasion de la coupe deuxieme et tvoi sieme a fourni des produits selon la tabelle No 1. 43 |