DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Iz gornjih napomena izvadam za sada slijedeće: 1.) Treba na fakultetu odlučiti (odijeliti) studij osnovnih od studija stručnih predmeta. Bez položenih osnovnih ne bi se smio dozvoliti studij stručnih predmeta, odnosno bez položenog t. zv. I. diplomskog ispita upis u II. godište studija, ili bar bez izvjesnog broja predmeta iz I. diplomskog ispita upis u III. semestar. Opseg osnovnih predmeta mora biti takav, da ga slušači solidnim studijem i radom kroz godinu dana mogu svladati. 2.) Treba obezbijediti siromašnim, a darovitim slušačima nesmetano studiranje i osigurati im materijalni opstanak. Stadij šumarstva traži čitavo g čovjeka. Ne može se studirati šumarstvo i biti namješten, a ne može se ni studirati i gladovati. Mogu se dijeliti stipendij e najpotrebnijima i ponajboljima, ali još bolje rješenje je uvađanje što većeg broja plaćenih demonstratorskih mjesta na samom fakultetu. Demonstrator je bolji dak, koji je pokazao volju za predmet, pa pomaže kod predavanja i održavanja vježbi. Dakle on ne prima novčanu nagradu posve bez protuusluge, kao što je u glavnom prima stipendista, već vrši određena omanju funkciju, sat-dva pomaže kod nastave, saživljuje se s radom u zavodu, pomalo ide putem specijalizacije. Koliko bi na pr. korisno bilo, da ovakovih nekoliko demonstratora ima, recimo, stolica za entomologiju, za fitopatologiju, geodeziju, ´ strojarstvo, šum.-kemijsku tehnologiju, a da o uže stručnim šumarskim predmetima i ne govorim! Od gdjekojeg demonstratora uzgojio bi se vremenom pomalo stručnjak specijalista, koji bi i kasnije držao kontakt sa »svojim« matičnim zavodom itd. Mislim, da bi ovakovim putem trebalo ići, 1. j. putem rada izvan šablona i satnica, putem rada u zavodima, institutima i seminarima. Osim toga, naravno, dobrim đačkim domovima i menzama treba slušačima osigurati zdravu hranu i stanovanje. 3.) Omogućiti treba fakultetima, da u glavnom izobraze kandidate ne samo teoretski, nego i praktički. Šta treba u prvome redu? Fakultetska nastava mora dobiti podesne šumsk e objekte . Zašto su takovi objekti nasušna potreba? Zamislite dv a ili tr i takova objekta. Prvi tipiča n za naše brdske, drugi za nizinske šume, a treći za pošumljavanje krša. Pošto je šumarstvo u prvome redu ekonomija, ´ prva dva objekta ne bi smjela biti samo demonstrativna, već rentabilna i ekonomična. Veličine njihove tolike, da stvaraju dva omanja područja, na kojima se može najracionalnije gospodariti. Ne smiju dakle biti niti preveliki niti premaleni. Ti -objekti bi morali biti takovi, da ih je moguće što prije dovesti u što racionalnije i što intenzivnije gospodarsko stanje. Poželjno bi bilo, da nisu odviše udaljeni od Zagreba. Možda bi dobro bilo, da jedan bude negdje na glavnoj prometnoj žili prema Jadranu, eventualno u Gorskom Kotaru, drugi na glavnoj žili prema Beogradu, a treći negdje u blizini prvoga. Kako se zamišljaju praktične vježbe sa slušačima šumarstva na tim imanjima? Vježbe bi se održavale ponajviše preko ljetnih praznika (ali izvjesne i zimi). Kandidat mora na fakultetu najprije položiti predmet teoretski, pa tek s tim znanjem vrši vježbe. Dakle on kod vježbi više nije posve neupućen. Na vježbama dobiva posve individualn e zadatke. Mora ih riješiti ne teoretski, ne riječima, ne kredom kao na tabli, već praktički . Dobiva toliko i toliko radnika za figurante (a ne svoje kolege), mora posao organizirati i u glavnom u nekom roku svršiti. U šumarstvu treba znati ekonomizirat i materijalom, radnom snagom, vremenom, te organizirati te elemente. Sve bi to kandidatima moralo baš na takovim terenskim vježbama prijeći u krv. Ne bi smjeli kolege kolegi biti figuranti, jer bi se time kršio princip individualnosti zadataka i samostalnosti rješavanja. Iz geodezije vršila bi se razna snimanja, iz strojarstva bi se radilo na pilani, vukao bi se materijal traktorima, kamionima, željeznicom. Svaki kandidat morao bi naučiti šofirati. Fakultet bi imao svoje kamione na drveni pogon. Iz u p c- r a b e izrađivali bi se razni proizvodi, iz uzgoj a proređivale i pomlađivale sastojine, iz uređivanj a sastavljale osnove, iz prometal a trasirale i izvodile ceste itd. Sve skupa ne teoretski, već posve realno i praktički. Cesta na pr., koja bi se trasirala, odmah bi se, makar samo u jednome svom dijelu, i izgradila, jer kandidat mora vidjeti i rezultate svoga rada. 35 |