DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Javlja se sretna i velika ideja o potrajnom korišćenju, kojom je danas protkano čitavo šumsko gospodarstvo. Racionalno, potrajno uživanje šuma pokazuje temeljitost zdravoga narodnog života. Gdje takvog razumijevanja za šumu nema, ne postoji sređenost ni u ostalim granama narodno-gospodarskog života. Zasada o potrajnom korišćenju šumom odvaja šumsko gospodarstvo od industrijske djelatnosti, koja svoje objekte iskorišćuje, a iskorišćuje ih dotle, dok još ima što za iskoristiti, odnosno dok se to još isplaćuje. Kada ne bi bilo strahovanja od mogućnosti da će šuma nestati, ne bi bilo ni uzgajanja šuma na naučnoj osnovici, ne bi bilo ni školovanih šumara. A što je šuma? Na to pitanje daje Mor o zo v slijedeći odgovor: Šuma nije običan skup drveća, nego ona pretstavlja jednu zajednicu, u kojoj se odvija uzajamno djelovanje jednog stabla na drugo, izazivajući tako cijeli niz pojava, koje ne susrećemo kod stabala, što rastu manje ili više na osami. Stabla uzrasla u šumi gospodarski su vrednija nego ona iz´ osame. Debla su im viša pravnija i punodrvnija nego kod onih na osami ili raslih u rijetkom. No u šumi ne postoji samo uzajamno djelovanje jednog stabla na drugo, nego postoji i njihovo djelovanje na tlo i okolišni zrak. Ispod sklopa krošanja, t. j . između tla i krošanja drveća, stvara se nova klima spram klime izvan šume. To je nova klima što se tiče svjetla, vlage zraka i tla i temperature, drugačijeg isparivanja vlage iz tla i t. d. U šumi pod krošnjama drveća umanjuju se dnevni i godišnji ekstremi u temperaturi, te vlazi zraka i tla. U zasjeni pod šumskim krošnjama razvija se u šumskom tlu drugačija mikroflora i mikrofauna nego u tlu na otvorenom polju. U šumi pripada i samom lišću posebna zadaća. Ne služi ono samo za asimilaciju, za disanje, za transpiraciju vode, nego i za stvaranje humusa na šumskom zemljištu, a taj humus služi u prvom redu za poboljšanje tla, i to ne samo u samoj šumi, nego uslijed djelovanja vode i vjetra i na poboljšanju zemljišta izvan šuma. Nadalje služi taj humus i za sakupljanje vode u tlu, koja je nužna za podršku izvora. N Sve su to doduše i otprije manje više poznate osobine šuma, ali ih je M o r oze v donio u takvoj razradi i opisao u tako odlično složenom štivu, da se s uživanjem uče i studiraju, pa je i to jedna od glavnih prednosti spomenutog Morozov 1 j e v a djela. , Obratimo sada pažnju na daljnji tok života našega K o z a r c a. Ono što je za Morozov a i njegov uspješan rad bio boravak na Šumarskom institutu, to je za Kozarče v rad bio njegov boravak na Šumariji u Lipovljanima. Jedva se može vjerovati, da sredina jednog sela može dati Čovjeku poticaja na tako intenzivan rad, kakav je tamo bio rad Kozarčev . I n toj činjenici vidi se sva veličina Koz a r č e v a duha. Njegov rad u Lipovljanima može se podijeliti u dvije skupine: I. Rad na problemima njegove struke, tj. šumarstva; II. Rad na polju lijepe književnosti. Njegovim vrlo vrijednim stručnim radom, napose onim iz uzgajanja šuma, pobudio je K o z ar a c veliku pažnju ne samo naše nego i strane stručne javnosti. Najveći dio Šumarije u Lipovljanima sačinjavaju nizinske, poplavama izložene šume. Sastavljene su u glavnom od hrasta lužnjaka s primjesom jasena, brijesta i topole, a na pojedinim mjestima i s primjesom klena i graba, te johe. U tim šumama, napose u onim mladim i najmlađim sastojinama, promatrao je i studirao K o z a r a c njihov život, njihov razvoj, te napisao niz vrlo vrijednih naučnih rasprava. Spominjemo samo nekoje od njih: a) K pitanju pomlađivanja posavskih hrastika; b) 0 proređivanju šuma; c) Crne točke u šumarenju slavonskih hrastika; d) Nešto o jasenovoj šumi; e) 0 uzgoju posavskih hrastovih sastojina u prvim periodama ophodnje; f) Koji su uzroci, da posavske mlade šume, nastale naravnim pomlađenjem, imaju više jasena i brijesta nego hrasta, i koje bi mjere protiv toga valjalo poduzeti? K o z a . a c je pisao i vrlo vrijedne članke o procjeni i unovčenju starih hrastovih šuma, a kako je bio dobar lovac našao je vremena i za pisanje članaka iz lovstva. Svoje članke pisao je on najviše u Šumarskom listu, no sarađivao je i u stranim stručnim časopisima. Kozara c je bez dvojbe jedna od najmarkantnijih ličnosti u hrvatskom šumarstvu svog doba, kaq što je to Mozoro v bio u Rusiji. Tko pomno čita njegove članke iz uzgajanja šuma, dolazi do zaključka, da je Kozar a c posjedovao ve 26 |