DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Dr. MILAN ANW (Zagreb): POGLEDI NA ŠUMSKU VEGETACIJU ISTRE I SUSJEDNIH ZEMALJA (FOREST VEGETATION OF ISTRIA WITH TRIESTE, GORICA ANI) SOUTH-WESTERN CARNIOLA) S obzirom na sastav šuma Istra s Trstom, Goricom i jugozapadnim dijelom Kranjske pripada među naše najzanimljivije krajeve. Na razmjerno malenoj površini nalazi se ondje više šumskih zadruga, koje pripadaju sredozemskoj, polusredozemskoj, planinskoj ili visokoplaninskoj šumskoj vegetaciji. Pretežan dio Istre s Trstom, južnim dijelom Gorice i donjim dijelom Jugozapadne Kranjske nalazi se na granici između dva posve različita biljnogeografska područja, tj. između izrazito sredozemnog vegetacijskog područja s jedne i srednjo-evropskog vegetacijskog područja s druge strane. Površine, koje zapremaju Istra, Trst, Gorica i Jugozapadna Kranjska, njihove geološke formacije i šumovitost navedeni su u tabeli br. 1, koju smo uglavnom sastavili prema podacima iz 1900. g. (6). Kad je riječ o Istri, imat ćemo na umu osim poluotoka Istre otočje: Cres, Plavnik i Lošinj s Unijom i Sušakom. Tabela br. 1. (Table No. 1.) Geološke formacije Ukupna Geological formations Šumovitost prema Područje površina stanju 1900. g. kraška eocenska aluvij Total area Wooded area (1900.) Country Karst eocene alluvium km2 /o /o /o ha % Gorica 2.918 66,5 12,6 20,9 66.150 23% Trst 95 63,8 36,2 — 2.200 2ö% Poluotok Istra 4.017 Otoci (islands): Cres 376 km2 73,9 24,6 1,5 150.000 30% Plavnik 8 „ 520 Lošinj 106 „ Unija 16.6 ,, Sušak 3.8 „ Ostali 9.6 „ Jugozapadna Kranjska 1.500 — — — \ Istra s Trstom, Goricom i Jugozapadnom Kranjskom pripada u geološko m pogled u pretežnim dijelom krškim, a manjim dijelom nekrškim formacijama. Krške formacije pripadaju kredi, juri i trijasu. Najveće područje zaprema kreda (6). J Krške formacije u Goric i zapremaju u prvom redu njen sjeverni dio, tj. područje između rijeke Idrije i sjeverne granice. Taj visokoplaninski kraj pripada većim dijelom trijasu, a manjim dijelom kredi. Ondje su najveći visovi: na granici Triglav s 2864 m, u unutrašnjosti: Kern s 2246 m. Srednji dio Gorice, tj. područje između rijeke Idrije i Vipave, čini kraka visoravan od kojih 600—1100 m visine. Ondje prevladava jura. Krede ima ponešto duž rijeke Soče. 13 |