DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 12 <-- 12 --> PDF |
se kano u svatove, ko će prije na ročište doći«. Na. drugom jednom mjestu u istom smislu kaže se u narodnoj pjesmi: »Šuma lista za mlade junake, za junake i za slobodnjake ; junaci su što se borit znadu, slobodnjaci, što straha ne imadu. Njima treba hlada i pokrova...« Za stoljetnih bojeva s Turcima šum a je našim borcima bila u bezbroj slučajeva najbolje zaklonište i utočište. Iz šume su i mnogo slabije snage lakše odolijevale najezdi nadmoćnijeg neprijatelja. U šumi se »zasjedaju klanci jadikovci« i busije meću uz drumove i raskršća drumska... Iz šume se lakše branilo i iz šumskih zasjeda vršili uspješni napadaji, jer »busija črja, toga i megdan«. Zato je borba u šumi narodnim borcima donijela često puta znatne uspjehe. Narodna je pjesma opjevala mnoge bojeve po šumam a i gorama , gdje ie neprijatelj naišavši na otpor »udario drvom i kamenom«, gdje »skaču Turci, .. uteć´ ne mogu; šuma gusta, a pećina tvrda«. II oslobodilačkoj borbi balkanskih naroda protiv Turaka odigrale su šume-i inač e važnu ulogu. Šume, gore i planine pružale su narodu veliku pomoć, te mnogo doprinesle spašavanju i oslobođenju naših naroda. Narodna predaja, iz toga doba spominje u bezbroj slučajeva šume i gore, naša brda i planine, te razno šumsko drveće, a ponajviše jelu i bor. Šume naše bile su za neprijatelja kula neosvojiva. Radi toga on ih je mrzio i satirao. Kad nije mogao drugačije, ništio ih je paležom. Tužni svjedoci takovog rada jesu prostrane goleti diljem naših južnih krajeva. Šume su bile narodu od velike pomoći i za prvog svjetskog rata, 1914. do 1918. Bitke na Ceru, Drini, Crnom Vrhu i Kolubari ostat će kao nezaboravan primjer, kako se mali, ali hrabri srpski narod upustio u koštac s mnogo jačim neprijateljem, kad je stavljena u pitanje njegova sloboda. Borbenost i junaštvo jačani su i dizani vjerom u pravdu i pobjedu, vjerom u snagu svoje zemlje, vjerom u snagu otpora iz vlastitih prirodnih zaklona, iz svoji h šuma . Najveću uslugu našim narodima učinila je šuma u narodno-oslobodilačkoj borbi za minulog 4-godišnjeg rata. Ona je pridonijela osnovni prilog za spašavanje naroda od očite propasti. U nezaboravnoj uspomeni ostat će nam tešk i dan i patnje i kušnje, kroz koje su prošli naši narodi u toku minulog rata. Sjećamo se dobro dana 6. IV. 1941., kada je tada svemoćni neprijatelj silnom i nesuzđržljivom snagom jurnuo sa Sjevera i pregazio lijepu našu otadžbinu u namjeri, da njezina velika prirodna bogatstva porobi i prisvoji, a naše narode da zauvijek razdvoji i uništi. Pridružio mu se odmah i neprijatelj sa Zapada, koji je zaposjednućem Primorja i susjednog kopna, kao i nevinom krvi našeg naroda htio da utaži svoju vjekovnu žeđ za najljepšim dijelom naše domovine. Došlo je do stvaranja »Nezavisne države Hrvatske«. Pri tom je veći dio dalmatinske obale, gotovo sve otoke, kao i pretežan dio Gorskog Kotara otrgla »saveznica« Italija. Slovenija je potpala jednim dijelom pod Italiju, a drugim dijelom pod Njemačku. Međimurje, Bačku i Baranju okupirali su Mađari, Srbiju i Vojvodinu Nijemci, Macedoniju Bugari, a Crna Gora potpala je pod protektorat Italije. Slijedili su dani, koje smatramo n a j s t r aš n i j i m u našoj prošlosti. Neprijatelj je upotrebio sve sile, da se razmaše nacionalna mržnja i razjari bratoubilački rat. Rasla su groblja, punile su se ljudima jame bezdanke. Kolone naroda odvođene su u logore i zatvore — zapravo u nepovrat. U zatvorima vršeno je najzvjerskije mučenje i masovno ništenje naših ljudi. Na tisuće ljudi odvedeno je u internaciju, mobilizirano za rad u njemačke tvornice, kao i za istočni front. Vršeno je masovno raseljivanje i raskućivanje. Kroz 4 godine paljena su sela, ništeni gradovi i do temelja satirana narodna dobra. Bijes okupatora i zavojevača: Nijemaca i Talijana, kao i domaćih suradnika, rastao je u tom sve većom žestinom. Broj nevinih žrtava sve se više množio. Narod je nabrzo prozrio pravu namjeru naprijatelja i njegovih pomagača. Nošen mišlju: »Bolje grob nego-rob!« pošao je kroz teške patnje i boli u rat. Digao se goloruk narod, ostavio star a djedovska ognjišt a na milost i nemilost neprijatelju i spašavao se povlačenjem u šume i-planine. Goloruk narod krenuo je da se bori za svoju slobodu . Stvarao je gerilske odrede i branio se od dinskog neprijatelja. Preko nizina i brda, preko gora i planina, preko sela i gradova širila se misao zajedničkog otpora. U dobri čas javilo se još bolje vodstvo općeg .narodnog ustanka na čelu sa narodnim herojem legendarnim Titom. Od onda poput ognja diljem zemlje širila se zanosna pjesma narodne slobode. Dne 27. VII. 1941. pukla je prva 6 |