DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 102     <-- 102 -->        PDF

4. da je ta drvna zaliha razčlanjena tako,
kako to najbolje odgovara zahtjevu potrajnosti.
Šumsko gospodarenje obuhvaća proizvodnju
i iskorišćavanje; oba ta gospodarska kompleksa
moraju biti u smislu zahtjeva potrajnosti stavljena
u red ,— ako želimo,, da gospodarenje
bude označeno kao potrajao. Svako iskorišćivanje
mora ujedno poslužiti i proizvodnji đrveta.
Sa iskorišćavanjem se mora tako upravljati,
da šuma, a s njom i proizvodnja, postignu
najviše stanje. Uređenje prihoda i proizvodnje
ne smiju stajati u međusobnoj protimbi. Još
prije 10O godina L. Martin s pravom primjećuje:
»Dok se za prejako iskorišćavanje stavlja
odgovornost, to se vrlo rijetko pozivlje na odgovornost
zbog premalene proizvodnje«.


Gospodarstvena organizacija čitavog šumskog
gospodarstva ne spada u nadležnost i zadaću
uređivanja šuma. Ona spada u djelokrug
nauke o šumskom gospodarenju, te u šumarsku
politiku. Sredstva, da se postigne svrha
uređivanja šuma su čisto tehnička, te ne spadaju
u ekonomsku organizaciju. Uređivanj e
šuma je s a mostalna zasebna duhovna
cjelina, kojoj je potraju
o s t jedini sadržaj.


Pisac se konačno dotiče i značaja visokih
šumarskih škola za šumarsku
praksu, pa veli: »Visoka škola predaje znanstvene
spoznaje i činjenice. Važnije je ali, da
visoka škola uvađa đake u znanstveni način
rada, da se on upozna sa njezinom metodikom,


ŠUMARSKI


Saopćujemo, da se u mjesecu februaru ove
godine započelo štampanjem Šumarsko g
p r i r u č nika — tog našoj praksi prijeko
p o t r e b . o g stručnog djela. Nastojanje, da
Pr i ručni k izađe iz štampe već početkom
ove godine, nije se moglo ostvariti radi
zaposlenosti štamparije drugim hitnijim poslovima,
pa će stoga knjiga izaći iz štampe
sredinom ove godine. Molimo, da ovu okolnost
pretplatnici Šumarskog priručnika uvaže.


Ujedno saopćujemo, da je opseg Priručnika
proširen od 1.100 stranica džepnog formata na


1.300 stranica malog oktavnog formata, pa je i
gradivo opsežnije i potpunije obrađeno nego Sto
se to ranije predviđalo. Priručnik će obuhvatiti
ovo gradivo: razne mjere, matematički potsjernik,
geodeziju, tehničku i građevnu mehaniku,
šumarsko zgrađarstvo, šumarska prometna
iskustvima i sistematikom. U praksi je šumar


zvan, da sam pronalazi riješenje, visoka mu


škola treba, da za to dade potrebno temeljno


znanje i mudrost iskustva, ali ništa više«.


Što se tiče odnosa šumara praktičara prema


praksi uređivanja šuma, zauziuilje pisac pođ


puno ispravno stanovište, kad kaže, da se


šumarom postaje samo onda, ako


se prođe škola uređivanja šuma,


jer je uređivanje šuma jedina šumarska djelat


nost, za koju se pretpostavlja i koja daje


ukupni pogled na šumarstvo. Uređiva


nje šuma čuva od jednostranosti.


Uređivanje šuma uvađa mladog šumara u


način rada, kojega se mora kod rješavanja za


daća pridržavati. Ono mu daje pogled u mi


šljenje prakse. Sve .što se u šumskom gospo


đarstvu ima sada i u buduće dogoditi, mora u


svakom pojedinom slučaju biti razvijeno, Jer


u šumi ne postoje ni dvije zadaće, kod kojih bi


svi zahtjevi bili jednaki. Uređivanje šuma je


najbolja škola za odgoj i naobrazbu mladog


šumara, pa je dobro, da se mladi šumari isprva


uposluju kod uređivanja šuma.


Pisac završava svoju knjigu ovim riječima:


»Bit se uređivanja šuma ne može


sažeti u krute forme propisa i


bezbrojne formule, jer je odlu


čan jedino duh, koji čini sadrži´


n u. Taj je duh bio i jest ideja


potrajnosti«.


Dr. Z. Vajda


PRIRUČNIK


sredstva, vodno graditeljstvo, uređenje bujica,


pogon, strojeve, meteorologiju, pedologiju, den


đrologiju, raspoređaj šuma sa fitosociološkog


gledišta, anatomiju drvlja, uzgajanje šulna, kul


tiviranje krša, dendrometriju, uređivanje šuma,


raeion. šumskog rada, iskorišćivanje šuma, me


haničku i kemijsku tehnologiju, sporedne šum


ske proizvode, zaštitu šuma, fitopatologija


(ključ za određivanje bolestiju bilja), entomo


logiju (ključ za određivanje štetnih insekata),


lovstvo, upravu šuma, šumarsku politiku i os


nove parkiranja.


Po brojnim pretplatnicima možemo zaključi


ti, da u našoj šumarskoj praksi vlada za Pri


ručnik veliko zanimanje, što je i razumljivo s


obzirom na koristi, koje naši praktičari očeku


ju, da će ini ta knjiga dati.


Uredništvo Šumarskog priručnika.


Izdalo Hrvatsko šumarsko društvo u Zagrebu. — Urednik: Dr. Ing. Milan Anić. — UredništvoUprava n Vukotinovićevoj ul. br. 2. — Telefon Uredništva 33-39, telefon Uprave 64-73. — Čekovni
račun br. 31.704. Tiskara 0. Albrecht (P. Acinger), Zagreb, Radićeva ul. 26.