DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 100     <-- 100 -->        PDF

/


2. izabrati metode pomlađivanja: prirodno
ili umjetno;
3. izabrati način sječe, pod čim se ražu
mijeva prostorno odjeljivanje podmladenja od
sječe i organizacije izvlačenja drveta;
4. ustanoviti svestrano zaštitu proizvodnje;
5. izabrati metode uzgajanja;
6. izabrati metode unovčenja, izgradnje, mre
žu puteva, način sortiranja i prodaje.
Nä temelju ovih općenitih smjernica po-.
stavljenih za sastav šumsko-uzgojne osnove
sastavlja se šumsko-uzgojua osnova za svaku
pojedinu sastojinu razvrstavajući kod tog sastojine
na:


1. one u kojima je potrebno odmah provesti
sječu:
a) prezrele, to su prestare,« siromašne na pri


rastu sastojine, koje je beskorisno dalje nje


govati,


b) progaljene sastojine, koje više ne isko


rišćavaju u dovoljnoj mjeri proizvodnu snagu


tla i kod kojih se ne može postići povećanje


prirasta upotpunjenjem obrasta putem pođ


sadnje,


c) sastojine, u kojima su prijeko potrebna


progaljivanja i odstranjivanja, kao ostaci nak


nadnog sijeka nakon prirodnog pomladenja,


d) sastojine loše rase,


e) bolesne i jako oštećene sastojine,


1´) sastojine, koje ne odgovaraju danoj 4toj


biui, pa su zaostale u prirašćivanju ili imaju
kakove druge nedostatke,
g) prosjeke i sastojine, koje se moraju u interesu
sječnog reda iskoristiti;


2. one, koje su za sječu dozrele:
a) za sječu zrele stare sastojine,
b) sastojine, koje će tokom slijedećih III godina
dozreti za sječu;


3, one, u kojima se predviđa iskorištavanje


pređužitaka.


Na temelju tako sastavljenog šumsko-uzgojnog
plana za pojedinu sastojinu, dolazi se
do aproksimativne visine etata. Daljnjim preispitivanjem
ustanovljenog aproksimativnog
etata i uspoređivanjem njegovim sa idealnim
šumskim vrijednostima, dolazi se do konač no
g etata , a time i do utvrđivanja šumsko,
uzgojne proizvodne osnove. Reguliranje prihoda
i proizvodnje izvršava se tako jednim
aktom.


Sastav šumsko-uzgojnih osnova za pojedine
sastojine moguć je tek onda, kada se utvrde
sjekoređi, kada se izaberu linije zahvata prvih
sječa i kada se ustanove smjerovi sječa.


Uspostava prostornog reda jest
prema piščevim izlaganjima druga pretpostavka,
koja mora biti ostvarena, da bude proizvodnja
regulirana i osigurana.


Ciljevi uspostave prostornog reda jesu:


1. zaštititi proizvodnju Od štetnog djelovanja
sunca i vjetra,
2. osigurati gospodarstvo od šteta, koje
mogu nanijeti olujni vjetrovi,
3. prostorno odijeliti pomladenje od sječe,
te tim umanjiti štete od rušenja i izvlačenja,
4. olakšati izvoz drveta, te
5. iskorišćavanju dati gipkost i slobodu.
Ti se ciljevi postizavaju svim tehničkim
sredstvima, koja nam stoje na raspoloženju 1
koja se u pravilnoj visokoj Sami mogu primijeniti.
Ovamo spadaju:


1. Dobra mreža putova, upotpunjena sa
pomoćnim putevima za izvlačenje;
2. razdioba gospodarske površine na sjekorede,
koje neka u pravilu čine 1—2 odjela;
3. razdioba sjekoreda na sječine;
4. uzgajanje i njega rubnih stabala;
5. stvaranje zaštitnog sistema međusobnim
pokrivanjem sastojina, kod čega se moramo
pridržavati svestrano promišljenog i osnovnog
reda sječa;
6. uspostava slobodnih vjetrobranih ...^
sjeka.
Kod primjene tih tehničkih sredstava moraju
se imati na umu još i ove piščeve napomene:
Kako se sjekored može sastojati od 1—´i
odjela, tako ga mogu sačinjavati i jedan ili
više redova sječina. Elemenat sjekoreda je
odjel, a jedinica reda sječina je sastojina. Mje
kored može sačinjavati jedan odjel, a red sječina
mora obuhvaćati više sastojina, koje se
prema smjeru opasnosti od vjetra sijeku jtđna
za drugom tako, da jedna sastojina drugu zaštićuje
pokrivanjem. Redovi sječina su samo
sa strane određeni, jer se oni giblju smjerom
sjekoreda. Početak i svršetak reda sječina Je
naprotiv gibiv. Razdiobni putevi između dva
sjekoreda moraju biti dovoljno široki, da se
može razviti zaštitni rubni plašt.


Kod određivanja početnog mjesta zahvata u
sastojinu odlučuju:


1. uzgojni momenti, koji zahtjevaju, da taj
zahvat počne tamo, gdje to najbolje odgovara
potrebama prirodnog ili umjetnog pomlađivanja;
2. momenti iskorišćivanja šuma;
3. zaštita sastojina. Sa prvim se zahvatom
može samo tamo započeti, gdje u pozadini
ostaju mlade sastojine, koje još ne,trebaju zaštitu
pokrivanjem, ili pak gdje ostaju samostalne
sastojine, koje su već pokrivene zaštitnim
plaštem.
Ne smiju se osnivati sječine na velikim površinama,
jer su nepogodne.


Najpogodnije su sječine na malim površinama;
one mogu obuhvatiti čitavu sastojinu ili
samo dio sastojine. (Sastojina može biti velika
0,2 do 15 ha).


U posebnom poglavlju obrađuje pisac . e tode
uređenja prihoda, koje dijeli na:


a) Metode, kojima je svrha osigurati p o
trajni prihod na drvu; one se dalje dijele
na dvije skupine:


Prva skupina je teoretske prirode, te
se oslanja na idealne šumske okolnosti. Ta se
grupa može označiti i kao deduktivna. Ovamo
spadaju:


1. Metode jednostavne raspodjele površine.
2. Metode rašestarenja.
.´!. Metode prirasta i drvnih zaliha.
4. .ludeieh-saksousko sastojinsko gospodarenje.
5. Metoda dobnih razreda.
Druga skupina se oslanja na iskustvo,
te ovamo spadaju:


6. Kontrolne metode.
b) Metode uređenja prihoda potrajn o .
proizvodnjom drveta, kamo spadaju:


7. Apsolutno sastojinsko gospodarenje.
c) Metode potrajnih novčanih prihoda:
8. Metode šumske rente.
Ovako svrstane metode za ustanovljivanje
i uređenje šumskog prihoda (etata) pisac prikazuje
i ocjenjuje svaku od njih posebno, navađajući
njihove značajke i odnos prema potraj
nosti.


Od skupine induktivnih metoda uzimlje pisac
u razmatranje kontrolnu metodu,
prema kojoj se gospodarenje u prebornoj šumi


94