DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-12/1945 str. 100 <-- 100 --> PDF |
/ 2. izabrati metode pomlađivanja: prirodno ili umjetno; 3. izabrati način sječe, pod čim se ražu mijeva prostorno odjeljivanje podmladenja od sječe i organizacije izvlačenja drveta; 4. ustanoviti svestrano zaštitu proizvodnje; 5. izabrati metode uzgajanja; 6. izabrati metode unovčenja, izgradnje, mre žu puteva, način sortiranja i prodaje. Nä temelju ovih općenitih smjernica po-. stavljenih za sastav šumsko-uzgojne osnove sastavlja se šumsko-uzgojua osnova za svaku pojedinu sastojinu razvrstavajući kod tog sastojine na: 1. one u kojima je potrebno odmah provesti sječu: a) prezrele, to su prestare,« siromašne na pri rastu sastojine, koje je beskorisno dalje nje govati, b) progaljene sastojine, koje više ne isko rišćavaju u dovoljnoj mjeri proizvodnu snagu tla i kod kojih se ne može postići povećanje prirasta upotpunjenjem obrasta putem pođ sadnje, c) sastojine, u kojima su prijeko potrebna progaljivanja i odstranjivanja, kao ostaci nak nadnog sijeka nakon prirodnog pomladenja, d) sastojine loše rase, e) bolesne i jako oštećene sastojine, 1´) sastojine, koje ne odgovaraju danoj 4toj biui, pa su zaostale u prirašćivanju ili imaju kakove druge nedostatke, g) prosjeke i sastojine, koje se moraju u interesu sječnog reda iskoristiti; 2. one, koje su za sječu dozrele: a) za sječu zrele stare sastojine, b) sastojine, koje će tokom slijedećih III godina dozreti za sječu; 3, one, u kojima se predviđa iskorištavanje pređužitaka. Na temelju tako sastavljenog šumsko-uzgojnog plana za pojedinu sastojinu, dolazi se do aproksimativne visine etata. Daljnjim preispitivanjem ustanovljenog aproksimativnog etata i uspoređivanjem njegovim sa idealnim šumskim vrijednostima, dolazi se do konač no g etata , a time i do utvrđivanja šumsko, uzgojne proizvodne osnove. Reguliranje prihoda i proizvodnje izvršava se tako jednim aktom. Sastav šumsko-uzgojnih osnova za pojedine sastojine moguć je tek onda, kada se utvrde sjekoređi, kada se izaberu linije zahvata prvih sječa i kada se ustanove smjerovi sječa. Uspostava prostornog reda jest prema piščevim izlaganjima druga pretpostavka, koja mora biti ostvarena, da bude proizvodnja regulirana i osigurana. Ciljevi uspostave prostornog reda jesu: 1. zaštititi proizvodnju Od štetnog djelovanja sunca i vjetra, 2. osigurati gospodarstvo od šteta, koje mogu nanijeti olujni vjetrovi, 3. prostorno odijeliti pomladenje od sječe, te tim umanjiti štete od rušenja i izvlačenja, 4. olakšati izvoz drveta, te 5. iskorišćavanju dati gipkost i slobodu. Ti se ciljevi postizavaju svim tehničkim sredstvima, koja nam stoje na raspoloženju 1 koja se u pravilnoj visokoj Sami mogu primijeniti. Ovamo spadaju: 1. Dobra mreža putova, upotpunjena sa pomoćnim putevima za izvlačenje; 2. razdioba gospodarske površine na sjekorede, koje neka u pravilu čine 1—2 odjela; 3. razdioba sjekoreda na sječine; 4. uzgajanje i njega rubnih stabala; 5. stvaranje zaštitnog sistema međusobnim pokrivanjem sastojina, kod čega se moramo pridržavati svestrano promišljenog i osnovnog reda sječa; 6. uspostava slobodnih vjetrobranih ...^ sjeka. Kod primjene tih tehničkih sredstava moraju se imati na umu još i ove piščeve napomene: Kako se sjekored može sastojati od 1—´i odjela, tako ga mogu sačinjavati i jedan ili više redova sječina. Elemenat sjekoreda je odjel, a jedinica reda sječina je sastojina. Mje kored može sačinjavati jedan odjel, a red sječina mora obuhvaćati više sastojina, koje se prema smjeru opasnosti od vjetra sijeku jtđna za drugom tako, da jedna sastojina drugu zaštićuje pokrivanjem. Redovi sječina su samo sa strane određeni, jer se oni giblju smjerom sjekoreda. Početak i svršetak reda sječina Je naprotiv gibiv. Razdiobni putevi između dva sjekoreda moraju biti dovoljno široki, da se može razviti zaštitni rubni plašt. Kod određivanja početnog mjesta zahvata u sastojinu odlučuju: 1. uzgojni momenti, koji zahtjevaju, da taj zahvat počne tamo, gdje to najbolje odgovara potrebama prirodnog ili umjetnog pomlađivanja; 2. momenti iskorišćivanja šuma; 3. zaštita sastojina. Sa prvim se zahvatom može samo tamo započeti, gdje u pozadini ostaju mlade sastojine, koje još ne,trebaju zaštitu pokrivanjem, ili pak gdje ostaju samostalne sastojine, koje su već pokrivene zaštitnim plaštem. Ne smiju se osnivati sječine na velikim površinama, jer su nepogodne. Najpogodnije su sječine na malim površinama; one mogu obuhvatiti čitavu sastojinu ili samo dio sastojine. (Sastojina može biti velika 0,2 do 15 ha). U posebnom poglavlju obrađuje pisac . e tode uređenja prihoda, koje dijeli na: a) Metode, kojima je svrha osigurati p o trajni prihod na drvu; one se dalje dijele na dvije skupine: Prva skupina je teoretske prirode, te se oslanja na idealne šumske okolnosti. Ta se grupa može označiti i kao deduktivna. Ovamo spadaju: 1. Metode jednostavne raspodjele površine. 2. Metode rašestarenja. .´!. Metode prirasta i drvnih zaliha. 4. .ludeieh-saksousko sastojinsko gospodarenje. 5. Metoda dobnih razreda. Druga skupina se oslanja na iskustvo, te ovamo spadaju: 6. Kontrolne metode. b) Metode uređenja prihoda potrajn o . proizvodnjom drveta, kamo spadaju: 7. Apsolutno sastojinsko gospodarenje. c) Metode potrajnih novčanih prihoda: 8. Metode šumske rente. Ovako svrstane metode za ustanovljivanje i uređenje šumskog prihoda (etata) pisac prikazuje i ocjenjuje svaku od njih posebno, navađajući njihove značajke i odnos prema potraj nosti. Od skupine induktivnih metoda uzimlje pisac u razmatranje kontrolnu metodu, prema kojoj se gospodarenje u prebornoj šumi 94 |