DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ljaju se mnoga pitanja o duhovnoj i materialnoj kulturi — ali uviek u najužoj povezanosti sa probitcima narodnim. Država se zalaže za promicanje narodnih probitaka u najširem obsegu. S time je u savezu i gospodarska politika, koja se javlja svuda, gdje je prava nacionalna ideja udarila duboke temelje i postala pokretačem i duhovnog i materialnog napredka. S tim je u savezu i nastojanje države oko promicanja šumskoga gospodarstva, oko pomaganja poboljšnih radova, oko kolonizacije, oko stvaranja raznolikih mogućnosti za proizvodnju obskrbnih dobara i tome slično. A s tim je u savezu i briga države oko stvaranja veleobrtä, prije svega onih, koji su najuže povezani — na jednoj strani sa sirovinama u zemlji, a na drugoj sa zadovoljenjem narodnih potreba. Ali ne samo to. Država sama ulaže i potrebnu glavnicu, da ostvari potrebne veleobrte. Pri tom joj je načelo o zadovoljenju narodnih potreba najvažnije obrazloženje. Jer — ne treba zaboraviti činjenicu: rad posebnika ide uporedo redovito sa što bržom zaradom. Sto- stoji stanovita stvar i što nosi — redovito je u posebničkom radu misaon vodilja. I gdje nema brzih izgleda na dobro ukamaćenje glavnice, redovito nema ni zalaganja za takav posao. T. zv. fiskaln i probitc i — protežu se najčešće kao osnovna nit kroz sva posebnička nastojanja u proizvodnji dobara. Država pak ima pred sobom u prvom redu narod i njegove potrebe. Nasuprot principu posebničko-glavničarskom čiste rentabilnosti , država postavlja princip produktivnosti . Gospodarstvo je potrebno narodu radi proizvodnje dobara, a narod treba dobra za svoje potrebe. Te misli su bile vodilje pri donošenju Zakonske odredbe o osnivanju tt. Celuloza d. d. smatrajući, da je proizvodnja celuloze jedna od najvažnijih tekovina novijega vremena uoibće, a u našoj slobodnoj narodnoj državi jedan od najvažnijih veleobrta, koji možemo i trebamo podići. Računajući, primjerice, da se danas proizvodnja papira gotovo i ne može zamisliti bez drveta, a znajući, zatim, da šuma može dati po 1 ha godišnje i do 1,8 t staničnog vlakna, koji u mnogo slučajeva zamjenjuje i pamuk i vunu — naše će šumsko gospodarstvo podizanjem ovog ,veleobrta zadobiti posebno mjesto u gospodarstvu naše zemlje. Iznesena izlaganja u ovome skupnom broju dati će stanovite poglede u to pitanje. |