DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Dr Ing. IVAN RADIĆ, Zagreb:


O SULFITCELULOZNIM ODPADNIM LUŽINAMA KOD PROIZVODNJE


CELULOZE


ÜBER SULFITZELLULOSE-ABL AUGEN


t


Proizvodnja celuloze vrši se bilo po postupku uz upotrebu natrij eve lužine
bilo po postupku uz upotrebu kalcium-bisulfita. Kod proizvodnje celuloze iz
drveta prvenstveno se primjenjuje ovaj posljednji postupak, dok se prvi postupak
primjenjuje više kod proizvodnje celuloze iz slame ili iz "sličnih sirovina. Kod
proizvodnje celuloze iz drveta primjenjuje se prvi postupak, osobito kod sirovine
sa većom sadržinom smolnih tvari.


Kod postupka uz upotrebu sulfita bitno je djelovanje raztopine kalcijevog
bisulfita i sumporaste kiseline na drvnu tvar i to pod pritiskom uz potrebno zagrijavanje
u posebnim uređajima za kuhanje. Uslied djelovanja bisulfita pod navedenim
uvjetima razpada se glavni sastavni dio drveta (tzv. lignoceluloza) i to
u celulozu, koja kod tog postupka ostaje neraztopljena i u ligninske tvari, koje
se djelovanjem kalcijevog bisulfita raztapaju. Kod toga procesa izgleda dolazi do
ketonskog spajanja između ligninskih tvari i bisulfita u spoj kalcija i ligninskih


-
sulfo-kiselina. Odpadne lužine, koje kod toga postupka nastaju, sadrže osim navedenog
spoja kalcija razne šećere, kao dekstrozu iz celuloze, mianozu, ksilozu.
nadalje octenu kiselinu, smole i razne dušične spojeve. Iste imaju u nerazrieđenom
stupnju oko 12% organskih tvari.
Količina odpadnih lužina iznosi na l´OOO kg celulozne tvari 8—10 m3. Od te
količine odpadnih lužina može se prilikom proizvodnje celuloze uhvatiti samo oko
50% tekućine, za eventualno daljnje izkorišćenje. U tim lužinama nalazi se približno
50% od sveukupne težine drvne tvari, koja se prerađuje. Kako se vidi,
prilikom proizvodnje celuloze nastaju znatne količine tih odpadnih lužina. Poradi
toga se je već kod uvođenja toga postupka za preradu drveta u celulozu pojavilo ..
odmah pitanje, kako bi se najekonomičnije riešio problem daljnjeg izkorišćenja
tih lužina, što je sa narodno-gospodarstvenog stanovišta od velike važnosti pri
racionalnoj preradbi drvne sirovine. No ne nalaže samo nastojanje oko racionalne
preradbe što podpunije rješenje toga pitanja, nego također i razlog, što se te lužine
s obzirom na svoj sastav ne smiju bez predhodnog naročitog pročišćavanja
izpuštati u rieke.


Savezno s rješavanjem toga problema pojavio se je velik broj raznih patenata,
koji donekle predviđaju izkorišćenje tih lužina.


Kako te lužine sadrže oko 1,6% šećera sposobnog za vrenje, izrađeni su postupci
za preradu tih lužina u tzv. sulfit-špirit. U Švedskoj se je najprije
počelo sa proizvodnjom toga špirita, gdje su već 1913. god. postojale 3 tvornice,
koje su proizvodile oko 20.00´0 hl špirita, a 1921. godine je Švedska imala već oko
20 takovih tvornica sa proizvodnjom od oko 150.)00 hl. Za vrieme rata se također
i u Njemačkoj počeo proizvoditi špirit iz tih sirovina, gdje se i danas znatne količine
proizvode. Od 1 m3 lužine može se dobiti oko 10 1 špirita (etilnog alkohola).


Da bi se mogla ta lužina upotrebiti za navedenu svrhu, mora se podvrgnuti
stanovitim kemijskim postupcima i to u prvom redu mora se iz iste odstraniti
sumporni dioksid i ostale izparljive kiseline, što se postizava propuhavanjem zraka
kroz tekućinu. Potom se vrši neutralizacija kalcijevim oksidom ili kalcijevim
karbonatom i tekućina se razbistrava sedimentacijom. Tako pripravljenoj bistroj
tekućini dodaju se hranive soli za gljivice, kao što je amonsulfat ili superfosfat.
Iza toga se tekućina podvrgava običnom (diskontinuiranom) vrenju. Postoji postupak
i za kontinuirano vrenje tzv. Fessel-postupak, kod kojega se posude za
vrenje izpune granjem ili drvnim odpadcima i lužina se kroz iste propušta u neprekidnom
mlazu. Proces vrenja je vrlo kratak i obično je gotov za 6 sati. Provrela
tekućina se destilira najprije u destilacionim aparatima za kontinuirani rad,
pri čemu se dobiva sirovi špirit, koji sadrži dosta metilnog alkohola, acetona i
drugih tvari iz lignina. Poradi toga se taj špirit težko dade rafinirati, ali je vrlo
dobro upotrebljiv za tehničke svrhe.


195