DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Dr Ing. IVAN RADIĆ, Zagreb: O SULFITCELULOZNIM ODPADNIM LUŽINAMA KOD PROIZVODNJE CELULOZE ÜBER SULFITZELLULOSE-ABL AUGEN t Proizvodnja celuloze vrši se bilo po postupku uz upotrebu natrij eve lužine bilo po postupku uz upotrebu kalcium-bisulfita. Kod proizvodnje celuloze iz drveta prvenstveno se primjenjuje ovaj posljednji postupak, dok se prvi postupak primjenjuje više kod proizvodnje celuloze iz slame ili iz "sličnih sirovina. Kod proizvodnje celuloze iz drveta primjenjuje se prvi postupak, osobito kod sirovine sa većom sadržinom smolnih tvari. Kod postupka uz upotrebu sulfita bitno je djelovanje raztopine kalcijevog bisulfita i sumporaste kiseline na drvnu tvar i to pod pritiskom uz potrebno zagrijavanje u posebnim uređajima za kuhanje. Uslied djelovanja bisulfita pod navedenim uvjetima razpada se glavni sastavni dio drveta (tzv. lignoceluloza) i to u celulozu, koja kod tog postupka ostaje neraztopljena i u ligninske tvari, koje se djelovanjem kalcijevog bisulfita raztapaju. Kod toga procesa izgleda dolazi do ketonskog spajanja između ligninskih tvari i bisulfita u spoj kalcija i ligninskih - sulfo-kiselina. Odpadne lužine, koje kod toga postupka nastaju, sadrže osim navedenog spoja kalcija razne šećere, kao dekstrozu iz celuloze, mianozu, ksilozu. nadalje octenu kiselinu, smole i razne dušične spojeve. Iste imaju u nerazrieđenom stupnju oko 12% organskih tvari. Količina odpadnih lužina iznosi na l´OOO kg celulozne tvari 8—10 m3. Od te količine odpadnih lužina može se prilikom proizvodnje celuloze uhvatiti samo oko 50% tekućine, za eventualno daljnje izkorišćenje. U tim lužinama nalazi se približno 50% od sveukupne težine drvne tvari, koja se prerađuje. Kako se vidi, prilikom proizvodnje celuloze nastaju znatne količine tih odpadnih lužina. Poradi toga se je već kod uvođenja toga postupka za preradu drveta u celulozu pojavilo .. odmah pitanje, kako bi se najekonomičnije riešio problem daljnjeg izkorišćenja tih lužina, što je sa narodno-gospodarstvenog stanovišta od velike važnosti pri racionalnoj preradbi drvne sirovine. No ne nalaže samo nastojanje oko racionalne preradbe što podpunije rješenje toga pitanja, nego također i razlog, što se te lužine s obzirom na svoj sastav ne smiju bez predhodnog naročitog pročišćavanja izpuštati u rieke. Savezno s rješavanjem toga problema pojavio se je velik broj raznih patenata, koji donekle predviđaju izkorišćenje tih lužina. Kako te lužine sadrže oko 1,6% šećera sposobnog za vrenje, izrađeni su postupci za preradu tih lužina u tzv. sulfit-špirit. U Švedskoj se je najprije počelo sa proizvodnjom toga špirita, gdje su već 1913. god. postojale 3 tvornice, koje su proizvodile oko 20.00´0 hl špirita, a 1921. godine je Švedska imala već oko 20 takovih tvornica sa proizvodnjom od oko 150.)00 hl. Za vrieme rata se također i u Njemačkoj počeo proizvoditi špirit iz tih sirovina, gdje se i danas znatne količine proizvode. Od 1 m3 lužine može se dobiti oko 10 1 špirita (etilnog alkohola). Da bi se mogla ta lužina upotrebiti za navedenu svrhu, mora se podvrgnuti stanovitim kemijskim postupcima i to u prvom redu mora se iz iste odstraniti sumporni dioksid i ostale izparljive kiseline, što se postizava propuhavanjem zraka kroz tekućinu. Potom se vrši neutralizacija kalcijevim oksidom ili kalcijevim karbonatom i tekućina se razbistrava sedimentacijom. Tako pripravljenoj bistroj tekućini dodaju se hranive soli za gljivice, kao što je amonsulfat ili superfosfat. Iza toga se tekućina podvrgava običnom (diskontinuiranom) vrenju. Postoji postupak i za kontinuirano vrenje tzv. Fessel-postupak, kod kojega se posude za vrenje izpune granjem ili drvnim odpadcima i lužina se kroz iste propušta u neprekidnom mlazu. Proces vrenja je vrlo kratak i obično je gotov za 6 sati. Provrela tekućina se destilira najprije u destilacionim aparatima za kontinuirani rad, pri čemu se dobiva sirovi špirit, koji sadrži dosta metilnog alkohola, acetona i drugih tvari iz lignina. Poradi toga se taj špirit težko dade rafinirati, ali je vrlo dobro upotrebljiv za tehničke svrhe. 195 |