DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 70 <-- 70 --> PDF |
/ Na kraju sita nalazi se gauča, koja ima svrhu da daje tvorivu prvu čvrstoću i glatku površinu. Sastoji se od donjega i gornjega valjka, koji je većega promjera od donjega i na njemu je navučen debeli pust, sličan »rukavu« (Manschon), a taj ima svrhu da svojom mekoćom ublaži pritisak što ga izvađa valjak na tvorivo. Pritisak gornjega valjka može se regulirati, a izražuje se težinom kilograma na 1 cm valjkove duljine, te se zove »linijski pritisak« (Liniendruck). Pritisak gornjim valjkom gauče iznaša oko 10—18 kg/cm, već prema kvaliteti tvoriva. Gornji valjak je obično oko 20 cm svojom sredinom iza sredine donjega valjka. Za čišćenje manšona upotrebljava se Kittnerovo strugalo, koje se sastoji od gumiranoga valjka, kefe za manšon i limenoga žljeba u koji padaju komadići tvoriva skinuti kefom ili valjkom sa manšona. Posliednjih godina uveli su se sisači valjci umjesto sistema gauče, ali o radu tih valjaka mišljenja su podvojena. Oko donjega valjka gauče prolazi bezkonačno sito, koje se stavlja u pokret okretajem toga valjka. Sito se izrađuje od fosforne bronce pletenjem na tkalačko- Sl. 21. Stroj za sušenje papira. me stanu kao tkanina, te se također sastoji od poutka i osnutka. Poutka su po duljini, a osnutka po širini sita. Pošto se na osnutke ne polaže tako veliki napor kao na poutka, to su prvi iz tombaka, a drugi iz fosforne bronce. Finoća sita ovisi o broju oka na cm2, te se na temelju toga označuje brojevima kojima se to izražava. Tako se za fine papire uzima 80—90, a za normalne 65—75. Da se vlakna ne nakupe na valjcima koji pomažu pokret sita,, to su uređeni dovodi vode iznad svakoga valjka, koja oštrim mlazom skida ta vlakna, jer njihovom prisutnošću na valjku može se oštetiti sito. Nakon gauče postiglo je odvodnjavanje već toliki stupanj da ga se može sa stanovitom spretnošću odliepiti od sita i prebaciti na prvi pust (Nassfilz wet filt), kojega tvorivo na svome putu susreće. Taj pust ponese ga pod prvi tiesak, a kojih ima 2—3. svrha je tieska, da mehaničkim načinom, t. j . pritiskom, iztisne što više vode. Što je veća suhoća tvoriva nakon opuštanja posliedne preše, to treba manje sušiti parom, a to znači postignuće uštede na ugljenu. No i to iztjerivanje vode pritiskom imade svojih granica, jer je ovisno o kvaliteti tvoriva i sposobnosti upijanja pusta. Prevelikim pritiskom smanjuje se trajanje pusta. 183 \ |