DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 7 <-- 7 --> PDF |
HRVATSKI ŠUMARSKI LIST GODINA 68. SRPANJ—PROSINAC 1944. Prof. Dr. JOSIP BALEN, Zagreb: PRED PODIZANJEM TVORNICE CELULOZE Čovjek je odvajkada tražio puta i načina, da bi mogao zadovoljiti svoje potrebe. Umom svojim nastojao je zahvatiti u tajne prirode prije svega, pa je tu nalazio i prva dobra. Gdje to nije bilo moguće, upeo je svoju snagu, da iz prirodnih dobara oblikuje ona, koja su mu potrebna. Prema stupnju svoga razvitka, prema prilikama u kojima se nalazi, čovjek je u vječnoj borbi: na jednoj mu se strani javljaju potrebe, na drugoj težnja, da ih zadovolji. U cilju njihova zadovoljenja, a to je isto što i u cilju održavanja života u najširem smislu te rieči, čovjek samo smišljenim radom dolazi do podpunog uspjeha. Prema tome borbom odnosno radom dolazi čovjek do raznolikih dobara. A ta borba može imati sigurnog uspjeha, ako se odvija po određenom programu. Borba oko namicanja raznolikih dobara vezana je najuže za čovjekov razvitak. Ona je stara, koliko i čovječanstvo. Od prvih početaka pojave čovjeka, javlja se u raznim oblicima. Ostatci prastarih kultura, pa i onih, čije tragove nalazimo od prije petdeset stoljeća, upućuju, da je ljudski um, neprestano budan i znatiželjan, tražio i iznalazio dobra, koja je oblikovala čovjekova ruka, da bi tako zadovoljavala određenoj svrsi. Napredak prirodnih nauka doveo je do velikih uspjeha tehnike, a onda i do iznalaženja novih dobara. Devetnaesti viek možemo nazvati viekom tehnizirane proizvod nje . Ono nam donosi obilje novih dobara, a osim toga i ogroman napredak s ob zirom na obilje proizvodnje. Mnoga dobra, do čije je proizvodnje došlo već prije, ali je bila moguća jedino uz mnoge potežkoće, možda samo u laboratoriju, stav ljaju se na nove puteve: tehnika ostvaruje njihovu proizvodnju brzo i u velikim količinama. Savezno s time mnoga dobra postaju dostupna i najširim narodnim slojevima. Ne ćemo pogriešiti, ako iztaknemo, da je devetnaesti i dvadeseti viek dao čovječanstvu, baš u proizvodnji raznolikih dobara, daleko više, nego minulih dvadeset viekova. Treba iztaći još jednu činjenicu, Iznalaženju mnogih dobara i usavršavanju proizvodnje mnogo je doprinielo i uvođenje moderne, nacionaln e držav e u Evropi. U devetnaestom vieku država dobiva svoj pod puni sadržaj: narod i njegovo dobro postaju njezin glavni sadr žaj. Ta nacionalna ideja dala je jakoga zamaha svemu radu u državi. Jav 125 |
ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ljaju se mnoga pitanja o duhovnoj i materialnoj kulturi — ali uviek u najužoj povezanosti sa probitcima narodnim. Država se zalaže za promicanje narodnih probitaka u najširem obsegu. S time je u savezu i gospodarska politika, koja se javlja svuda, gdje je prava nacionalna ideja udarila duboke temelje i postala pokretačem i duhovnog i materialnog napredka. S tim je u savezu i nastojanje države oko promicanja šumskoga gospodarstva, oko pomaganja poboljšnih radova, oko kolonizacije, oko stvaranja raznolikih mogućnosti za proizvodnju obskrbnih dobara i tome slično. A s tim je u savezu i briga države oko stvaranja veleobrtä, prije svega onih, koji su najuže povezani — na jednoj strani sa sirovinama u zemlji, a na drugoj sa zadovoljenjem narodnih potreba. Ali ne samo to. Država sama ulaže i potrebnu glavnicu, da ostvari potrebne veleobrte. Pri tom joj je načelo o zadovoljenju narodnih potreba najvažnije obrazloženje. Jer — ne treba zaboraviti činjenicu: rad posebnika ide uporedo redovito sa što bržom zaradom. Sto- stoji stanovita stvar i što nosi — redovito je u posebničkom radu misaon vodilja. I gdje nema brzih izgleda na dobro ukamaćenje glavnice, redovito nema ni zalaganja za takav posao. T. zv. fiskaln i probitc i — protežu se najčešće kao osnovna nit kroz sva posebnička nastojanja u proizvodnji dobara. Država pak ima pred sobom u prvom redu narod i njegove potrebe. Nasuprot principu posebničko-glavničarskom čiste rentabilnosti , država postavlja princip produktivnosti . Gospodarstvo je potrebno narodu radi proizvodnje dobara, a narod treba dobra za svoje potrebe. Te misli su bile vodilje pri donošenju Zakonske odredbe o osnivanju tt. Celuloza d. d. smatrajući, da je proizvodnja celuloze jedna od najvažnijih tekovina novijega vremena uoibće, a u našoj slobodnoj narodnoj državi jedan od najvažnijih veleobrta, koji možemo i trebamo podići. Računajući, primjerice, da se danas proizvodnja papira gotovo i ne može zamisliti bez drveta, a znajući, zatim, da šuma može dati po 1 ha godišnje i do 1,8 t staničnog vlakna, koji u mnogo slučajeva zamjenjuje i pamuk i vunu — naše će šumsko gospodarstvo podizanjem ovog ,veleobrta zadobiti posebno mjesto u gospodarstvu naše zemlje. Iznesena izlaganja u ovome skupnom broju dati će stanovite poglede u to pitanje. |