DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 55 <-- 55 --> PDF |
1. Najfinija drvenjača. Ova se upotrebljava kod izrade najfinijih vrsta papira, pogotovo za umjetni tisak. Drvo koje se upotrebljava za tu izradu mora biti posebno izabrano, vrlo zdravo, bez kvrga i čvorova. Sita za sortiranje imadu rupe promjera oko 0.6 mm. 2. Normalno fina bruševina. Upotrebljava se za izradu finih tiskovnih i pisaćih papira. Rupe sita imadu promjer oko 0.8 mm. 3. Normalna bruševina. U glavnome se njome izrađuje novinski papir. Promjer rupa iznaša oko 1.1—1.2 mm. 4. Obična gruba drvenjača. Za njenu izradu ne polaže se nikakova pažnja s obzirom na kvalitetu drva. Promjer rupa iznaša oko 1.2—1.5 mm. Što je grublja bruševina i što se radi sa većim mlazom vode, to je proizvodnja i izkorišćenje veće, a potrošak snage je manji. U vezi dodavanja vode na brusni kamen za vrieme rada razlikuje se t. zv. hladno brušenje, jer se dodaje mnogo vode, zatim topli način, kada se dodaje malo vode, pa se voda i tvorivo oko kamena zagrije, i do 70"C. Kod rada sa povišenom temperaturom postizava se bolja i dulja vlakna a ujedno se i stanoviti dio inkrusta izluči utjecajem topline, čime se dobiva bolja kakvoća drvenjače. Potrošak vode iznaša oko 150 1. za 1 kg zračno suhe drvenjače. Što se bolje izkorišćuje t. zv. odpadna voda povratnim načinom u pogonski rad, to se postizava veća ušteda na potrošnji vode. Brusn i kame n može se smatrati kao vrlo važan sastavni dio uređaja za brušenje. Kakvoća drvenjače ovisi mnogo o finoći njegovih zrnaca. Izrađuje se iz kremenoga pješčanoga kamena. To su t. zv. naravni brusni kameni, jer ih ima i umjetnih, koji su što više i bolje k akvoće i jači, jer imadu u sebi čvrsti željezni obruč za pojačanje. Ovi umjetni kameni dolaze pod raznim imenima, kao »Herkules« (Njemačka), »Norton« (Amerika), i t. d. Brušenjem otupljuje se kamen pa se mora naoštriti. To se izvađa posebnim uređajem, te se oštrenju mora polagati mnogo pažnje i izkustva. Uređaji za oštrenje su ili ručni ili automatski. Širina kamena iznaša 1.7—2.5 m. Brušenje se provađa vetikalno, zvano također, radialno, t. j. , drvo se brusi paralelno sa osovinom kamena. Taj način uveden je gotovo kod svih brusnih sistema, te se razni drugi položaji drva kod brušenja nisu uveli u tehničkom izkorišćivanju. Brzina okretaja brusnoga kamena iznaša kod suvremenih strojeva i do 18 m u sekundi. Osobitom pažnjom učvršćen je brusni kamen na osovinu koja je kratka i spojkom vezana na osovinu pogonskoga agregata, radi lakšega rukovanja (kod izmjene kamena. Iznad samoga kamena dovodi se voda jakim pritiskom kako bi se mogao čistiti kamen od vlakanaca. Posebnim uređajem izvađa se vodni pritisak kojim se u tlačnoj preši privađa drvo na brusnu površinu. Ovakovih tlačnih preša imade vrlo različan broj prema pojedinim sistemima, a svrha im je svima ta, da se što bolje izkoristi brusna površina. Dok se jedna preša puni drvom, druge rade, pa što ih je više, to je rad jednoličniji. Za savršeno održanje tlaka pojedinih preša i jednolikoga, okretaja kamena uređen je regulator, koji omogućuje proizvodnju jednolikoga proizvoda. Ovakav regulator od velike je važnosti za pogon, osobito sa mnogo brusnih kamena, jer potpuno samostalno i jednoliko razpodieljuje snagu na pojedini brus. Nastojanje da se postigne što veća brusna površina i jednoličan, odnosno, kontinuirani rad, dovelo je tvornicu Voith na zamisao konstruirati stroj stalnoga rada. U tu svrhu izgradila je 1925. god. stroj koji imade samo jednu prešu koja stoji okomito na brusnu površinu. Iznad preše je grotlo u kojemu su drva naslagana u visinu do 5—6 m. Stiene grotla sačinjavaju lanci sa zglobnim člancima, kojima se vrši pomicanje drva u smjeru brusa. To pomicanje iznaša oko 50—110 mm u sekundi. Kao prednost toga sistema, iznaša se dobivanje vrlo malo drvnih trun ja (Splitter) i da se stup drva kod svoga približavanja brusu spoji u jednu brusnu površinu utjecajem pritisaka tih lanaca, čime se povećava stupanj finoće vlakna gotovo sa 20°/o od vlakna dobivenih brusom sa nekoliko preša. Dalje se 173 |