DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 54 <-- 54 --> PDF |
II. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE DRVENJAČE Pronalazkom papirnoga stroja po Francuzu Robertu 1799. god. započelo je novo doba u proizvodnji papira, jer je time udaren temelj industrijskome načinu izrade papira. Porastom proizvodnje, pokazale su se sve veće potrebe u pitanju sirovina, a pogotovo takove, koje bi zamienile tekstilne odpadke, tada jedino tvorivo za izradu papira. Veliki napredak za postignuće toga cilja bio je postignuti pronalazak dobivanja drvenjače ili bruševine, i ako je to iznašašće tek djelomično omogućilo zamjenu za tekstilne odpadke. Pronalazačem proizvodnje drvenjače bio je tkalac F. Gottlob Kelle r iz Saske 1843. god., čiju je zamisao tehnički proveo tek H. Volter, skoro dvadeset godina kasnije, dok je tvornica Voith izradila prvu brusionu 1876. god, u Würtembergu, čiji je kapacitet bio razmjerno malen u uzporedbi sa proizvodnjom suvremenoga brusa sa dnevnom produkcijom od 20.000 kg uz potrošnju od 1200 k. s. u 24 sata. Od tog vremena rasao je broj brusiona drva gotovo u svima zemljama, koje su posjedovale odgovarajuće drvo. Drvenjača ili bruševina nastaje snažnim pritiskom drva na rotirajuću površinu brusnoga kamena uz prisutnost veće ili manje količine vode o- kojoj ovisi time i kvaliteta dobivenoga proizvoda. Nastaju drvna vlakanca, bilo slobodna ili u čvorovima i svežnjevima, koji se razčlanjuju u zato uređenim strojevima, Ako se upotrebljava svježe naravno drvo kao sirovina, onda se dobije biela drvenjača. Djeluje . se parom na drvo, u zato uređenim kotlovima, i tako dobiveno drvo brusi, onda se dobiva smeđa drvenjača. SI. 8. Brus s četiri preše sistema »Niag«. Kao sirovina za proizvodnju drvenjače služi u glavnome smreka. Od ostalih četinjače prerađuje se jela i bor, premda ovaj imade mnogo smole. Od listača brusi se topola, breza i bukovina, aU u malom obsegu, jer imadu vrlo kratka vlakna, a pokazuju osobitu voluminoznost, koja se kod prerade papira izkorišćuje kod stanovitih vrsta papira. Drvo koje dolazi za izradu drvenjače, mora biti što više svježe i po Mülleru mora imati što uže godove, odnosno što veću gustoću, te biti bez kvrga i čvorova. Prije upotrebe podvrgava se čišćenju od kore na strojevima, koji se u tu svrhu upotrebljavaju i u proizvodnji celuloze. Očišćeno drvo reže se na duljinu koja odgovara širini brusnoga kamena, a ta je obično 0.5—1 m. Računa se da od 1 prm. smreke postizava se oko 280—300 kg zračno suhe drvenjače (88% abs. suhoće). Izkoriscenje ovisno je o kakvoći drva, postrojenju i načinu brušenja. Pod nazivom postrojenja, mišljena je kakvoća i širina brusnoga kamena, njegovo oštrenje, pritisak drva na brusnu površinu, veličinu brusne ipovršine, količinu vode koja se dodaje za vrieme brušenja i njenu temperaturu, kao i brzinu okretaja brusnoga kamena, O svima navedenim činiocima ovisi i kakvoća vlakanaca, što znači da regulacijom pojedinih uslova, može se postići razne vrste drvenjače, a koje se mogu ovako razpodieliti: 172 |