DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Od mogo većega je značaja primjena sulfitne.celuloze u proiz vodnji umjetnih vlakanaca. Celulozna vuna i umjetna svila imadu sul fitnu celulozu kao zajedničku izhodišnju sirovinu. U toj industriji prerađuje selu loza posve kemijskim načinom za svoj konačni cilj. Proces dobivanja im je za jednički sve do postignuća vizkoze. Tek nakon toga momenta diele im se putevi izrade, jer svaka za sebe mora poprimiti svoj karakterističan oblik i osebinu. Na ročita pažnja mora se posvetiti celulozi namienjenoj za umjetna vlakna, da kod bielenja ne nastanu oksi-celuloze utjecajem suvišnoga aktivnoga klora. Ove oksi celuloze na uštrb su čvrstoći vlakanaca. Gotovo 90% cjelokupne proizvodnje umjetnih vlakanaca dobiva se vizkoznim putem. U tu svrhu uronjavaju se listovi bielene celuloze u otopinu natrijeve luži ne od 1.2 spec, težine. Vrieme trajanja umakanja iznaša 50—80 minuta, kod stalne temperature od 18"C. Iz tako dobivene alkali-celuloze iztisne se" naročitim prešama suvišna lužina, te se raztrga u komadiće u posebnim strojevima. Ovako raztrgana celuloza prepusti se mirovanju ili t. zv. dozrievanju oko 40—70 sati. Nakon toga mirovanja počne se sulfidiranjem pomoću ugljičnoga disulfida CS2 To je vrlo hlapljiva tekućina, lako upaljiva i u smjesi sa kisikom iz zraka postaje eksplozivna. Pošto se ugljičnoga disulfida treba u velikim količinama, to si ga neke tvornice još i sada same proizvode djelovanjem sumpora na drvni ugljen. Utjecajem ugljičnoga disulfida na alkali-celulozu dobiva se ksantogenat, zvan ta kođer i ksantat. Sulfidiranje vrši se u velikim bubnjevima hlađenim vodom, jer je proces ekzotermičan. Početna temperatura je oko 22°C. Trajanje sulfidiranja iznaša oko sat i pol. Za otapanje ksantogenata uzima se 4% natrijeva lužina a vrši se opet u bubnjevima vodom, ali u kojima su miešaljke i gnjetaljke. Početna temperatura iznaša oko 9°C a konačna kod bukove celuloze oko 16°C, dok kod smreke samo 13°C. Ovdje traje proces oko l3/4 sata, Dobivena otopina izpituje se na jednolikost i viz kozitet. Da se postigne što veća jednolikost i vizkoznost, promješaju se mnoge šarže zajedno u velikim kotlovima, sadržine i do 70.000 1 .Nakon dobroga promiešanja ciela se sađržina filtrira da se odstrane sve nečistoće koje su se tokom rada uvukle u tekućinu. Tim nizom kemijskih procesa dobije se vizkoza koja je zajedničkim izhodištem celuloznoj vuni i umjetnoj svili, a dalje postnpa se raznim mehaničkim utjecajima za postignuće pojedinačnih osebina. Veliku tehničku primjenu u industriji našli. su esteri dušične kiseline. Prema Bec k er u provađa se uzpjesno nitracija smjesom od: 31.5% dušične, 53.8% sumporne kiseline i 14.7% vođe. Nitracija može se provesti ü raznim stupnjevima pa se dobivaju mono-, di- i trinitrati, što ovisi o jakosti upotrebijenih kiselina i vremenu nitracije. O sastavu nitrata s obzirom na dušik ovisi i topivost u smjesi alkohol-etera. Tako je strielna celuloza ili piroksilin, netopiva u toj smjesi, za razliku ođ kolođijeve vune ili celoksilina. Ova potonja našla je značajnu upotrebu za proizvodnju umjetne svile a sadržaje oko 11.3—12.5% dušika. U tehničkoj literaturi spominju se navedeni esteri pod krivim imenom kao nitroceluloze. Temelj proizvodnje umjetne svile u obliku estera dušične kiseline sastoji se u tome, da se dobivena kolodijeva vuna otopi u smjesi alkohola i etera, a dobivena otopina nakon filtracije upotrebi se za izradu svilenih niti kapilarom. Dobivene niti moraju se još đenitrirati djelovanjem natrijevoga sulfhidrata. Djelovanjem anhiđrida octene kiseline u prisustvu sumporne kiseline na bie ljenu celulozu dobiva se ester octene kiseline ih acetil-celuloz, koja služi također za izradu umjetne svile. Otapanjem celuloze u Schweitzer ovom reagensu i protiskivanjem kroz kapilare u 45—50% sumpornu kiselinu, dobiva se umjetna svila, zvana, bakrena svila. Esteri dušične i octene kiseline kao i bakrena svila spomenuti su sasma u kratko, jer im kao sirovina služi u glavnome pamuk i njegovi odpatci, a tek u maloj mjeri sulfitna drvna celuloza. 7.- . 171 |