DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 51 <-- 51 --> PDF |
To su: natrijev tiosulfat, natrijev sulfit, natrijev bisulfit, amonijak i vodikov peroksid. Suvišan aktivni klor djeluje vrlo štetno na vlakanca jer ih čini krhkima, osim toga u papirnoj industriji čini velike smetnje kod kelenja papira. Pošto je od važnosti znati da li nije proces bielenja prekoračio granicu, to se bielena celuloza podvrgava kemijskoj analizi. Pređe li bielenje dozvoljenu granicu, to se stvara oxyceluloza, koja sa Fehlin govom otopinom daje bakreni oksid ..20- Schwalb e je tfme ustanovio t. zv. »bakreni broj« koji pokazuje koliko se bakra u obliku bakrenoga oksida taložilo na 100 g suhe celuloze. Nakon svršetka procesa mora se posvetiti pažnja pranju tvoriva, da se odstrane reakcijom otopljeni proizvodi oksidacije i kloriranja, razni kloridi i karbonati, te posljednji ostatci aktivnog klora. Što se više holendera bielilo, to je pranje uspješnije. J^p5fi ´ Celuloza, koja je predviđena za upotrebu u papirnoj industriji, bieli se radi boje, pa svaka tvornica imade svoj standard bieloće prema kojemu nastoji bieliti svoje produkte. Taj je standard rezultat nastojanja da se postigne što ljepša biela boja uz što manji potrošak aktivnoga klora. Ako se bielena celuloza prerađuje dalje u posebne svrhe, to se ona podvrgava t. zv. oplemenjivanju, kako bi se postignuo što veći postotak rezistentne ili alfa-celuloze. To se postizava djelovanjem razređene natrijeve lužine u kojoj je alfa-celuloza netopiva a u otopinu prelazi beta i gama-celuloza. Oplemenjivanjem nastoji se drvnu celulozu približiti osebinama pamuka, jer se odstranjenjem nečistoće i hemiceluloza (osobito pentozana) postizava i do 93% alfa celuloze. Bieljenjem nastaju gubitci na težini celuloze, a oplemenjivanjem penju se gubitci i na 10—12%. Ran e hber g navada, da za svaki postotak potrošenog aktivnog klora za vrieme bielenja, iznaša gubitak na težini tvoriva oko 0.75%. Za bolje razumievanje s obzirom na gubitke kod oplemenjivanja celuloze, navađaju Hawler g i Wis e sliedeće podatke dobivene kod l´/2 satnog kuhanja s 1% natrijevom lužinom kod 2,5 atm: i Izkorišćavanje računano Alfa Dobivena nebieljena celuloza na težinu drveta celuloza 47,3o/„ 87,60% ista u bieljenom stanju 24,2% 87,12% ista nakon kuhanja natrijevom lužinom i ponovo bieljena 32,4% 93,30% U Italiji koja oskudieva drvom, počelo se prerađivati trska, koja se upotrebljava za proizvodnju umjetnih vlakna. Takova tvornica nalazi se u mjestu Torre đi Zuino koja sulfitnim načinom prerađuje ogromne količine trske u celulozu za umjetna vlakna. Već je Mitscherlich posvetio pažnju odpadnoj lužini iza kuhanja celuloze, koja odnaša sobom polovice drvnoga sadržaja i pokušavao je kako bi se tehnički izkoristile njene sastojine. On je već predložio proizvodnju alkohola , a prve tvornice podignute su u Švedskoj. Mnogo se toga pisalo i´predlagalo u literaturi o njenom izkorišćavanju, ali njezina velika razvodnjenost i agresivnost prema mnogima kovinama i betonu, zadržavalo je razvitak njenoga izkorišćivanja, Njezin sastav je vrlo različiti te ovisi o kvaliteti drva i načinu kuhanja. Iza kuhanja mekane celuloze imade mnogo više organskih sastojina nego iza tvrde celuloze. Kod proizvodnje alkohola postupa se tako da se odpadna lužina najprije neutralizira sa vapnenim mliekom i vapnom u prahu. Što je viša temperatura, to neutralizacija brže prolazi i ne smije biti izpod 75°C. To se vrši u visokim tornjevima sadržajem i do 100 ms. Nakon 5—6 sati obično je neutralizacija dovršena a onda se pusti mirovanju da se može provesti sedimentacija taloga, Pročišćenu tekućinu ohladi se na 29—30°C i prebaci u kace za vrenje. To su drvene ili betonske kace sadržaja od 100—250m3 Za hranjenje kvasnica dodaje se amonsulfata ili superfosfata. Vrenje traje oko 70—80 sati uz konstantnu temperaturu od 28—30"C. Odpadna lužina sadržaje alkohola prosječno oko 1—1.4 vol. %. Nakon vrenja odlazi lužina u odio za destilaciju, gdje se nalaze aparati za destilaciju 169 |