DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 47 <-- 47 --> PDF |
rana celuloza čini neprilike kod daljnje prerade u papirnoj industriji. Za izradbu celuloze sposobne za bielenje potrošak pare je veći za 5—8% nego kod proizvodnje nebieljene celuloze, jer proces kuhanja traje dulje, kako bi se što više inkrusta time odstranilo. Cjelokupan. potrošak pare potreban za proces kuhanja, podjeljen je ovako: potrošak pare za postignuće 110" — 66—76% potrošak pare za postignuće konačne temperature 24—34%. Kad je reakcija svršena, izpušta se odpadna lužina, pa ako se ne prerađuje u razne tehničke produkte, to ona odlazi odvodnim kanalom. U tome slučaju mora se nastojati da se što više razredi, ili čak i neutralizira vapnom, kako bi što manje štete u kanalu činila svojim nagrizanjem. U svakom pogledu je odpadna lužina velikom brigom za cielu okolinu kojom prolazi. U kotlu preostala celuloza izpušta se u velike jame koje su ili izravno izpod kotla, ili su uređene pokraj njega. Pod im je načinjen od šupljikavih kiselinoodpornih cigala, kako bi tekućina mogla oticati. Neki peru celulozu još u kotlu prije pranja, drugi opet u tim jamama, a neki je prazne čak zajedno, sa odpadnom lužinom. Svi ovi načini imadu tek jedan cilj, kako bi što bolje izkoristili vrieme pražnjenja i da kotao ostane što topliji za sliedeće kuhanje jer je to izravna ušteda na potrošku pare, a sve skupa seravna prema gradnji i uređaju postrojenja. Dobivena celuloza podvrgava se kemijskom izpitivanju njezinih osebina , a najveća važnost se polaže na određivanje njene tvrdoće , t. j . koliko je još preostalo inkrusta, naročito, lignina, u celulozi. U tu svrhu imade mnogo izrađenih načina, a najpoznatiji su po Sieberu i Björkmanu. Oznake izražene su brojevima, kao na pr.: P lieberu : po Björkmanu: mekana za bielenje: 21 46 25 51 normalna: 44 93 52 101 tvrda: 56 109 60 113 Izkorišćivanje sulfitnim načinom ovisno je o kvaliteti drva i načinu kuhanja, a približno može se navesti: Iz 1 prm odležane suhe smrekovine dobije se: 165 kg čvrste celuloze 160 » normalne » 150 » mekane » Iz navedenih primjera proizlazi da je celuloza to čvršća što ostaje više lignina u celulozi, ali taj postotak može ići samo do stanovite granice, jer inače poprima celuloza krhak karakter te je neuporabiva u bilo koju svrhu. Potrošak pare uzima se oko 2—2.5 kg na 1 kg zračno suhe celuloze, a potrošak kiseline oko 6.6—8.8 m3 na 1000 kg. Time u vezi odnaša se i potrošak sumpora oko 10—15 kg, odnosno 24—25 kg pirita sa 40—45% sadržajnog postotka sumpora. Svi navedeni brojevi ovise o načinu punjenja kotla drvom, o načinurada i o uređaju postrojenja. Nema nekih bitnih razlika u preradi četinjača ili listača u celulozu, te jedino varira sastav toranjske kiseline, koja je kod listača nešto jača, pogotovo, kod prerade bukovine ili hrastovih ođpadaka nakon izlučivanja ekstrakta. Bukov a celuloz a dobiti će u budućnosti kod nas veliku važnost jer imademo bukovine u dostatnim količinama. Njena glavna upotreba nalazi se u preradi u umjetna vlakna i strielne celuloze. U papirnoj industriji nalazi upotrebu samo za naročite papire, i to u glavnome za tiskarske vrste, jer imade sposobnost upijan ja tiskarskoga crnila i boja. Osim toga daje papiru naročitu voluminoznost. Kod prerade bukovine u celulozu pojavljuje se pitanje racionalnog a struganj e kor e koja je kod nje osobito čvrsta. Poduzeće Waldorf prerađuje mnogo bukovine, te je konstruiralo poseban stroj za struganje kore. U Fmskoj rade načinom međusobnoga trenja u bubnju. Doznaje se da tim načinom nema 165 |