DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 45 <-- 45 --> PDF |
. ...... |.~.y-..y—......,......_| ^...^^^." SI. 7. Shematski prikaz proizvodnje sulfitne celuloze i njenog oplemenjivanja: A = sumporna peć, B = električni čistač plinova sistema Cotrell-Möller, C = Mitscherlichov toranj, D = sabirna kaca za bisulfit, E = kotao za kuhanje celuloze, F = uređaj za mehaničko čišćenje celuloze, G = kotao za oplemenjivanje celuloze kuhanjem s l°/o otopinom natrijeve lužine ´ (NaOH), , H = holender za bieljenje celuloze hipokloritom, I = stroj za sušenje celuloze. sumporne kiseline, odnosno, sadre, koja se obliepi na površini kamena, te zabrtvi prolaz plinovima. Tako se može doći do velikih zastoja u pogonu. Tornjevi se moraju češće čistiti od pieska, koji se sakupi na dnu, kao i od triesaka koje nastaju u drvenim tornjevima klizanjem kamena uz stiene tornjeva. I ove trieske mogu biti uzrokom zastoja u pogonu ako se čišćenje ne vrši dovoljnom pažnjom. Plinove u tornju mora se također kemijskom kontrolom češće nadzirati, kao i ostatke plinova koji izlaze na vrhu tornja. Mora se imati na umu da je najveća potežkoća u izradi celuloze, ako sumporna kiselina dospije u kotao. Kemijski sastav toranjske kiseline vrlo je različit, ali kao primjer može se navesti po Remmleru: Ukupna sumporasta kiselina: 3.520/0 slobodna » » 2.240/0 vezana » » I.290/0 CaO » » I.I20/0 u glavnome vriedi pravilo da ima oko 2.5—3 puta više ukupne nego vezane sumporaste kiseline. Kod kuhanja neizravnim načinom može kiselina biti slabija po sastavu, dok kod izravnoga mora biti nešto jača, a kod kuhanja bukovine mora biti naročito jaka. Što je jača kiselina to je potrošak sumpora veći, a i opasnost dobivanja sumporne kiseline je veća. Nakon što je kotao napunjen drvima i kiselinom otvore, se dovodi pare i započne se samim kuhanjem, koje se može podieliti u tri diela. Neki autori diele u dvie faze, ali se proces lagše razumije podjelom u tri diela. U prvom dielu postizava se temperatura od 110"C i potreban tlak koji je uvjetovan sposobnošću odpora kotla. Kod izravnoga kuhanja iznaša od 5—10 atm.. a kod neizravnoga tek 163 |