DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 38     <-- 38 -->        PDF

kesten daje vrlo cjenjeni ekstrakt za učinjanje kože. U istu svrhu upotrebljava
se i ´kora smreke, čiji ekstrakt sadrži mnogo šećera, te je zato od kožara tražen.


U potrazi za novim mogućnostima stočne prehrane poseglo se i za
drvom, uzevši u obzir da je molekul celuloze sagrađen od ostataka glukoze. U tu
svrhu izrađeno je nekoliko postupaka. Jednim B e r g i u s postizava hidrolizu
drva hladnom koncentriranom solnom kiselinom. Ovako dobiveni ugljični hidrati
mogu se izravno upotrebljavati za tov svinja. Kao nuzprodukt dobiva se tim
postupkom octena kiselina. Poduzeće »Holzhydrolize« A. G., koje tim postupom
radi, navada, da postizava probavljivih ugljičnih hidrata oko 60% od suhe drvne
mase. Drugi postupak izrađen je po Scholler-Torneschu, koji su proveli hidrolizu
drva pomoću razređene sumporne kiseline pod tlakom od 8 Atm i toplinom od
170°C. Tim postupkom dobiva se iz drva ne samo šećerna supstanca već i vrenjem
postizava se drvni alkohol. U posljednje doba proveo je Finac Dr. Aut W
u o r i n e n hidrolizu drva djelovanjem razređene sumporaste kiseline. Dobivena
ošećerena otopina prerađuje se vrenjem u alkohol, a kao nuzprodukt postizava
se bjelančevina za stočnu hranu. Kao izlazne sirovine služe razni drugi drvni
odpatci. Kao nuzprodukt kod navedenih postupa dobiva se lignin koji se briketira
i upotrebljava kao sredstvo za loženje, jer mu kalorična vriednost u suhom
stanju odgovara smeđem ugljenu.


Na kraju treba navesti i dobivanje kolofonija od raznih vrsta bora i smreke.


Uzevši u obzir sve navedene upotrebe drva kemijsko-tehnoložkim putem
može se sa sigurnošću uztvrditi, da drvo pripada u red najvažnijih
vele obrtnih sirovina sa širokim poljem rada. Uzme li se
u obzir, da sve vrste drva, bile to lista če ili četinjače, mogu naći svoju punu
upotrebu i vriednost kao industrijske sirovine, može se razumjeti shvaćanje šumarskih
stručnjaka, da se drvo ne smije samo smatrati kao ogrjevni i građevni
materijal, jer je svoje pravo mjesto< našlo u industriji. U tome smjeru biti će
drvo i ekonomski bolje izkorišćeno, jer je izhodište mnogih vrlo cienjenih tehničkih
proizvoda. Zato u budućnosti čeka naše šumarske stručnjake veliki zadatak,
da uzklađe vođenje šumarstva za što veći uzgoj šuma, kao vrela ´industrijskih
sirovina, a naše vodeće krugove, da se provede racionalna industrijalizacija
u smjeru^ izkorišćivanja šumskih dobara. Gleda li se sa stanovišta, Ida
samo onaj veleobrt imade svoje opravdanje, koji se temelji na prerađivan ju
domaćih sirovina, može se uztvrditi, da je opravdano podizanje tvornica
koje će prerađivati drvo, kemijsko-tehnoložkim putem,
a ovamo pripadaju u prvom redu tvornice celuloze.


I. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SULFITNE CELULOZE
Proizvodnjom sulfitne celuloze omogućeno je preraditi drvo u niz važnih tehničkih
prerađevina kojima je ona temelj nöm sirovinom. Upotreba sulfitne celuloze
mnogovrsnija je od celuloze dobivene sulfatnim načinom, kao što je i omogućeno
izkorišćenje odpadne lužine. Iz toga odpadnoga produkta od tehničke je
važnosti dobivanje alkohola, ekstrakta za učinjanje kože i dr. proizvoda.


Sulfitnu celulozu prvi je proizveo Amerikanac Tilghma n iz Filadelfije
1866. god. Iza njega sliede švedski inženjer Ekma n 18*74. god., Niemac A.
Mitscherlich, profesor šumarske akademije, a konačno Dr. Carl Kellner
1872. god. Potonji je svoje pokuse vršio u Podgori kraj Trsta u tamošnjoj tvornici
papira, kojoj je vlasnik bio barun Ritter i tako je njihov patent poznat pod
imenom Ritter-Kellnerov. Zanimivo je spomenuti, da je dr. Kellner došao1 na svoju
zamisao tim slučajem, što mu je njegov asistent zamienio kod pokusa natrijevu
lužinu sa bisulfitom. ´


Mit scherlich ovim načinom, vrši set kuhanje neizravnim dovađanjem
pare u kotao. Tako para ne dolazi u izravni dodir s drvom, a dobivena
vlakna celuloze odlikuju se osobitom čvrstoćom i žilavošću, ali sam proces je dugotrajan.


Kod Ritter-Kellnerov oga načina dovađa se,para izravno u kotao,
a time i u uzporedan dodir da drvom. Ovim načinom trajanje procesa je mnogo
kraće, jer je omogućeno postići mnogo višu temperaturu i veći tlak, a to su po