DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 38 <-- 38 --> PDF |
kesten daje vrlo cjenjeni ekstrakt za učinjanje kože. U istu svrhu upotrebljava se i ´kora smreke, čiji ekstrakt sadrži mnogo šećera, te je zato od kožara tražen. U potrazi za novim mogućnostima stočne prehrane poseglo se i za drvom, uzevši u obzir da je molekul celuloze sagrađen od ostataka glukoze. U tu svrhu izrađeno je nekoliko postupaka. Jednim B e r g i u s postizava hidrolizu drva hladnom koncentriranom solnom kiselinom. Ovako dobiveni ugljični hidrati mogu se izravno upotrebljavati za tov svinja. Kao nuzprodukt dobiva se tim postupkom octena kiselina. Poduzeće »Holzhydrolize« A. G., koje tim postupom radi, navada, da postizava probavljivih ugljičnih hidrata oko 60% od suhe drvne mase. Drugi postupak izrađen je po Scholler-Torneschu, koji su proveli hidrolizu drva pomoću razređene sumporne kiseline pod tlakom od 8 Atm i toplinom od 170°C. Tim postupkom dobiva se iz drva ne samo šećerna supstanca već i vrenjem postizava se drvni alkohol. U posljednje doba proveo je Finac Dr. Aut W u o r i n e n hidrolizu drva djelovanjem razređene sumporaste kiseline. Dobivena ošećerena otopina prerađuje se vrenjem u alkohol, a kao nuzprodukt postizava se bjelančevina za stočnu hranu. Kao izlazne sirovine služe razni drugi drvni odpatci. Kao nuzprodukt kod navedenih postupa dobiva se lignin koji se briketira i upotrebljava kao sredstvo za loženje, jer mu kalorična vriednost u suhom stanju odgovara smeđem ugljenu. Na kraju treba navesti i dobivanje kolofonija od raznih vrsta bora i smreke. Uzevši u obzir sve navedene upotrebe drva kemijsko-tehnoložkim putem može se sa sigurnošću uztvrditi, da drvo pripada u red najvažnijih vele obrtnih sirovina sa širokim poljem rada. Uzme li se u obzir, da sve vrste drva, bile to lista če ili četinjače, mogu naći svoju punu upotrebu i vriednost kao industrijske sirovine, može se razumjeti shvaćanje šumarskih stručnjaka, da se drvo ne smije samo smatrati kao ogrjevni i građevni materijal, jer je svoje pravo mjesto< našlo u industriji. U tome smjeru biti će drvo i ekonomski bolje izkorišćeno, jer je izhodište mnogih vrlo cienjenih tehničkih proizvoda. Zato u budućnosti čeka naše šumarske stručnjake veliki zadatak, da uzklađe vođenje šumarstva za što veći uzgoj šuma, kao vrela ´industrijskih sirovina, a naše vodeće krugove, da se provede racionalna industrijalizacija u smjeru^ izkorišćivanja šumskih dobara. Gleda li se sa stanovišta, Ida samo onaj veleobrt imade svoje opravdanje, koji se temelji na prerađivan ju domaćih sirovina, može se uztvrditi, da je opravdano podizanje tvornica koje će prerađivati drvo, kemijsko-tehnoložkim putem, a ovamo pripadaju u prvom redu tvornice celuloze. I. TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE SULFITNE CELULOZE Proizvodnjom sulfitne celuloze omogućeno je preraditi drvo u niz važnih tehničkih prerađevina kojima je ona temelj nöm sirovinom. Upotreba sulfitne celuloze mnogovrsnija je od celuloze dobivene sulfatnim načinom, kao što je i omogućeno izkorišćenje odpadne lužine. Iz toga odpadnoga produkta od tehničke je važnosti dobivanje alkohola, ekstrakta za učinjanje kože i dr. proizvoda. Sulfitnu celulozu prvi je proizveo Amerikanac Tilghma n iz Filadelfije 1866. god. Iza njega sliede švedski inženjer Ekma n 18*74. god., Niemac A. Mitscherlich, profesor šumarske akademije, a konačno Dr. Carl Kellner 1872. god. Potonji je svoje pokuse vršio u Podgori kraj Trsta u tamošnjoj tvornici papira, kojoj je vlasnik bio barun Ritter i tako je njihov patent poznat pod imenom Ritter-Kellnerov. Zanimivo je spomenuti, da je dr. Kellner došao1 na svoju zamisao tim slučajem, što mu je njegov asistent zamienio kod pokusa natrijevu lužinu sa bisulfitom. ´ Mit scherlich ovim načinom, vrši set kuhanje neizravnim dovađanjem pare u kotao. Tako para ne dolazi u izravni dodir s drvom, a dobivena vlakna celuloze odlikuju se osobitom čvrstoćom i žilavošću, ali sam proces je dugotrajan. Kod Ritter-Kellnerov oga načina dovađa se,para izravno u kotao, a time i u uzporedan dodir da drvom. Ovim načinom trajanje procesa je mnogo kraće, jer je omogućeno postići mnogo višu temperaturu i veći tlak, a to su po |