DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 34     <-- 34 -->        PDF

djelomično okora a zatim podbieli. Odpadak je veći, ako se podbjeljivanje vrši u


dva puta. Ukupni odpadak kod podbjeljivanja ovisi o promjeru. Barth je za smreku


izračunao sliedeće prosjeke odpadaka u % (Trendelenburg, 47.):


Preglednica br. 11.


Srednji promjer s korom Odpadak


cm °/o


manji od 12 16


13.. . 15 15


16...18 14


veći od 18 13


Kod mehaničkog skidanja kore odpadak je veći nego kod skidanja kore rukom.


Veličina odpadaka kod mehaničkog skidanja kore ovisi ne samo o promjeru, po


stupku skidanja nego i o vrsti upotrebljenog stroja.


Odnos između veličine odpadka kod mehaničkog skidanja kore i promjera


trupčića prikazan je prema iztraživanju Reiser-a (Vorreiter, 86.), na slici 6. Iz gra


fičkog prikaza ovog odnosa vidi se, da je veličina odpadka to veća, što je manji


promjer celuloznog drveta. Do istih rezultata došao je svojim iztraživanjima i P.


Aro (Vorreiter, 84.).


Veličina odpadka na drvetu kod mehaničkog skidanja kore neokoranog celu


loznoga drveta iznosi oko 5%, a djelomično okoranog drveta oko 7 . . .8% (Tren


deleburg, 48.).


Kod mehaničkog skidanja kore u Thorne-ovom bubnju odpadak na drvetu je
najmanji. Veličina tog odpadka je 2 . . . 3%. Kod nekih drugih strojeva za skidanje
kore veličina odpadka na drvetu iznosi i preko 10°/o (Vorreiter, 84.).


Kod borovog celuloznog drveta udio kore iznosi o promjeru trupčića. Ovaj odnos
prikazan je prema iztraživanju B. H. Platzer-a u sliedećoj preglednici:


Preglednica br. 12.


Promjer na tanjem kraju s korom Udio kore


cm °/o


iznad 14 20 (. . . 25)
10... 14 15
7 ... 10 10


Udio kore to je veći, što je veći promjer celuloznog drveta. Veličina odpadka na
drvetu kod skidanja kore (podbjeljivanja) je isto tako velika kao taj odpadak kod
smreke (Trendelenburg, 46.).


Udio kore bukovog celuloznog drveta ovisi o starosti bukve. Što je bukva stadija,
to je udio na kori manji. Kod 20 godišnje bukve iznosi udio na kori 9°/o, kod
30-40 godišnje 7 do 8°/o, a kod starijih od40 godina samo oko 6%. Veličina odpadka
kod podbjeljivanja bukovog celuloznog drveta iznosi oko 7 . . . 7,5%, kod tanjih bukava
oko 8,5%. Znači, da stvarni gubitak na drvetu kod podbjeljivanja bukovog
celuloznog drveta iznosi 1,0 do 1,5% (Trendelenburg, 49.).


Kod raznih proračunavanja celuloznog drveta može vrlo koristno poslužiti preglednica
13. Ova je preglednica donesena po Trendelenburgu (si. 46.). Ona se odnosi
na smrekovo celulozno drvo i izrađena je uz stanovite predpostavke. Ove
predpostavke su sliedeće. Faktor redukcije za pretvaranje 1 pm celuloznog drveta
u kubne metre iznosi 0,75. To znači, da 1 pm celuloznog drva sadrži 0,75 m3. Udio
na kori smreke iznosi 10%. Veličina odpadka kod skidanja kore iznosi: djelomično
okorano drvo 7%, podpuno okorano 10% i podbjeljeno 15%. Sve u odnosu prema
drvnoj masi celuloznog drva s korom. Kod podbjeljivanja iznosi dakle stvarni odpadak
na drvu 5%.


Ova preglednica omogućuje lako i brzo preračunavanje celuloznog drveta. Iz
nje je vidljivo, da je za 1 m3 celuloznog drveta s korom potrebno 1,33 pm isto takovog
drveta. Da je za 1 m3 djelomično okoranog drveta potrebno 1,433 pm drveta
s korom. Da je za 1 m3 posve okoranog drveta potrebno 1,481 pm drveta s korom
a za 1 m3 podbieljenog drveta 1,568 pm drveta s korom. Isto tako se iz ove preglednice
može izračunati da 1 pm drveta s korom daje tek 0,638 m3 podbieljenog
drveta.


152