DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 33 <-- 33 --> PDF |
H. .. Platzer iztraživao je tehniku izrađivanja celuloznog drva u borovim sastojinama. Broj komada oblica u 1 prm i utrošeno vrieme za izradu 1 pm raste s padom promjera celuloznog drveta. To znači, što je celulozno drvo tanje, to je broj komada oblica 1 pm kao i utrošeno vrieme za izradu 1 pm veće. Kod borovog celuloznog drveta potrebno je skinuti koru odmah nakon kresanja grana. Ovako očišćeno i okorano drvo potrebno je ostaviti neko vrieme na mjestu obaranja, da bi se smola, koja se izlučila na periferiji trupčića, skrutnula. Ako se debla odmah po skidanju kore odnašaju do slagališta, radnici si smolom uprljaju ne samo ruke nego i vrat, glavu i odjeću. To otežava rad. Kad se smola skrutne, tada se debla prenesu na slagalište, ovdje prerezuju na određene dužine i slažu u složajeve. Ako nije moguće ostaviti borovo celulozno drvo na mjestu obaranja, onda se ono očišćeno od grana dopremi na slagalište ovdje okora, prereze i složi u složajeve. H. Mayer-W egelin i suradnici iztražili su rad na izrađivanju bukovog celulozno g drva . Za skidanje kore s bukovih trupčića konstruirali su posebnu makiju s dvostrukim nožem, jedan blago zakrivljeni koji služi za skidanje kore sa slabo uleknutih mjesta na trupčiću, a drugi svinut pod oštrim kutem, koji služi za skidanje kore dublje izbraždanih trupčića. Nakon obaranja i čišćenja od grana bukova se debla prerezu na trupčiće dužine 1,0 m i tek onda okoraju. Prerezivanje prije koranja i dužina trupčića uslovljena je težinom bukovog drveta. Duži komadi težko bi se okretali za vrieme skidanja kore. Najprije se trupčić okora od polovice do kraja, zatim okrene i okora druga polovica trupčića. Najpovoljnije je vrieme za skidanje kore u proljeće (doba mezgranja). Za vrieme mrazeva potrebno je 90%, a za vrieme blage suše 30% više vremena za skidanje kore. Što je manji promjer, to više vremena treba za skidanje kore. Trupčići promjera do 25 cm najprije se okoraju a tada ciepaju. Trupčiće promjera od 25 do 30 cm potrebno je prije skidanja kore razciepati na pola. Oni iznad 30 cm promjera najprije se razciepaju na 4 komada a tek onda se skida kora. Što je veća pravilnost poprečnog presjeka trupčića, što manje i made kvrga, to se brže skida kora. Podbjeljivanje bukovog celuloznog drveta troši nešto više vremena nego samo skidanje kore. Jedan radnik može u 1 dan, kod drveta srednje kakvoće okorati 4,0 do 4,5 pm a podbieliti 3 do 3,5 pm. Da se sprieči piravost bukovog celuloznog drveta potrebno je to drvo što prije osušiti. Zato je najbolje, da se bukovo celulozno drvo odmah nakon skidanja kore izciepa u komade ne deblje od 10 cm. Odpadci kod izrađivanja celuloznog drveta ovisi o % kore, promjeru celuloznog drveta i načinu skidanja kore. Udi o kor e na drvnoj masi deblovine ovisi o debljini kore. Debljina kore ovisi o vrsti drveća, staništu, sastojinski prilikama, o samom stablu i o visini stabla. Evo nekoliko podataka o postotku kore raznih vrsta drveća (Vorreiter, 51.): Preglednica br. 10 P o Vrs t drvet a M. Müller-u Ph. Flury-u P. Aro-u (Finska) 7o Smreka 10 7,4 . 14,9 10,2 . 16,5 Jela . . 0 . . . 12 . . .17 8,3 . 12,3 Bor . . 10 . - .16 10,1 . 16,8 12,3 22,8 Bukva 6 ... 8 5,4 . 9,9 Breza 10 . . .20 Skidanje korom može se izvršiti rukom ili strojem. Ako je celulozno drvo samo djelomično okorano onda odpadak čini samo kora i on je za 2 . . . 4% manji od postotka kore pojedinih vrsta drveća. Ako je kora skinuta u doba mezgranja, dakle je celulozno drvo podpuno okorano, onda se odpadak sastoji samo od kore i jednak je postotku kore pojedinih vrsta drveća. Kod podbjeljivanja skida se osim kore i stanoviti dio drveta. Odpadak se dakle sastoji od kore i drveta. Veličina odpadka ovisi o tome, da li se podbjeljivanje vrši najednoč ili se celulozno drvo najprije 151 |