DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nego na oborenom stablu (H. Metz). Čišćenje od grana može se izvršiti kosierom ili kojim drugim prikladnim oruđem. Kod samog obaranja valja paziti, da je rez pile posve horizontalan. Nakon obaranja očiste se debla od grana. Kresanje grana obavlja se sjekirom. Grane moraju biti posve čisto i gladko otesane. S ovako očišćenog debla smreke, jele i bora skida se kora, a tek onda se deblo prerezuje (H. Metz, H. B. Platzer). Kod bukovog celuloznog drva, debla se najprije prerezuju na dužine od redovito 1 m, a tek onda se sa tih trupčića skida kora (H. Gelinsky). Celulozno drvo može biti okorano u šumi ili u tvorničkim uređajima. Skidanje kore vrši se rukom ili posebnim strojevima. Rukom se skida kora redovito u šumi, a posebnim strojevima na samim tvorničkim uređajima. Skidanje kore u šumi obavlja se ili djelomično ili podpuno. Djelomično okorano drvo je ono s kojeg je skinuta kora (lub) zimi. Kora se tada ne da podpuno odstraniti, jer čvrsto prianja o drvo. Celulozno drvo se zimi okora u vidu trakova (kaiša). Periferija celuloznog drva nije biela već je prošarana tamnijim, smeđim ostatcima kore. U proljeće i ljeto, u doba mezgranja, kora se dade vrlo lako odlupiti od drveta. Takovo drvo je podpuno okorano, na njemu nema ostataka kore. Na drvu ostaje kambij i tek proizvedeni god. To drvo dobije vrlo brzo tamnije mrlje i pruge, ono potamni. To djeluje štetno na kakvoću celuloznog drveta. Da se sprieči ovo tamnjenje potrebno je posebnim oruđem (makija, nožac) s celuloznog drveta skinuti ne samo koru i liko već i drvo u tankim nekoliko mm debelim i 2 do 3 cm širokim trakama. To je podbieljeno celoluzno drvo. Redovito se u šumi drvo djelomično okora, a tada na tvorničkim uređajima u posebnim strojevima podbieli. Kora se u zimi dade podpuno odstraniti tek onda, ako se drvo prije skidanja kore pari po postupku Gütschow-a (Vorreiter 84.). Takovo se drvo pari u stabilnim ili pokretnim komorama nekoliko sati kod temperature od 30° do 40° C. Nakon toga parenja kora se lako odlupi od drveta. Skidanje kore rukom vrši se ili pomoću noža u obliku lopate, koji je usađen na drveni usad dužine lm, ili pomoću makije (nožca). Mehaničko skidanje kore vrši se ili na strojevima za Ijuštenje (Bezner-ov i Freskov stroj) ili u posebnim bubnjevima za ljuštenie kore (Helluner-ov, Waplan-ov, Thorne-ov, Kamyr-ov, Johanson-ov bubanj za Ijuštenje kore). U tim bubnjevima trupčići su ili paralelno ili nepravilno poredani. U Thorne-ovom bubnju drvo je paralelno poredano. Dodaje se vode da bi ostatci kore i lika omekšali. Uslied vrtnje pojedini se trupci međusobno trljaju, te se omekšam ostatci kore i liko odlupe. Bubnjevi su do 20 m dugi, promjera do 5 m sa sadržajem od 250 do 300 pm drva (Trendelenburg, 360.). Celulozno drvo može biti dakle djelomično okorano, podpuno okorano i podbieljeno. Kod sulfatskog postupka dobivanja celuloze i kod mehaničke preradbe drveta u drvenjaču za ljepenku i jeftinije vrste papira nije potrebno celulozno drvo podbieliti, dovoljno je, da je djelomično okorano. Naprotiv kod sulfitskog postupka dobivanja .celuloze i kod mehaničke preradbe drveta u drvenjaču za finije vrste papira dolazi u obzir samo podbieljeno celulozno drvo (Trendelenburg, 47.), H. Metz iztraživao je tehniku izrađivanja celuloznog drveta u mladim smrekovim sastojinama. Najveći efekt rada postizava se, * ako u smrekovim sastojinama sa srednjim prsnim promjerom izpod 12 cm radi na izrađivanju celuloznog drveta radna jedinica od 1 radnika; a u sastojinama sa srednjim prsnim promjerom iznad 12 cm radna jedinica od 2 radnika. Radnici moraju upotriebiti za rad lako i prikladno oruđe. Pile za obaranje su lučne pile dužine 0,8 . . .1,0 m za sastojine sa srednjem prsnim promjerom izpod 12 cm, a za sastojine iznad 12 cm srednjeg prsnog promjera lučne pile 1,2 . . . 1,3 m dužine. Kada se stabla obore, očiste od grana i okoraju, tada se debla približno istog promjera slažu na drvene kozliće. Po više debala najednoč se premjere i prerezuju na određene dužine. Odmah nakon prerezivanja slaže se celulozno drvo u složajeve. Ovaj način zajedničkog prerezivanja više stabala omogućuje lakše sortiranje celuloznog drva u razrede. Na ovaj način može se najednoč prerezati do 25 debala. Za ova prerezivanja radnici moraju biti posebno izvježbani a sama debla moraju biti podpuno pravna i gladka. Nakon višegodišnjeg vježbanja postigli su radnici najveći efekt rada od 24,33 m3 u 86 sati ili 0,28 m3 po 1 satu. 150 |