DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 30 <-- 30 --> PDF |
smreke i jele uži god, to je teže drvo. Kod borovine težina najprije raste sa širinom goda a zatim ponovno pada. Može se reći, da je borovina širine goda od 1,0 do 1,5 mm teža od one sa širinom goda manjom od 1,0 mm ili većom od 1,5 mm. Ove odnose prikazali smo grafički na si. 5. (Volkert, 70.). Kod listača s prstenasto poroznim drvetom raste prostorna težina uporedo s porastom širine goda, to znači, što je širi god, to je teže drvo. Kod vrsta s difuzno poroznim drvetom taj je upliv širine goda na prostornu težinu neznatan. Vrste s lakim difuzno poroznim drvetom (jasika) vladaju se slično kao bor. S/m ... * đStes /stcft´zxztct oss 4 ßiceci ejcc&/ja. (.^&.^&.... ´ ose \y \ as >._ ^.& l \ 0<. \ 4. , s^_^ ^N^ OSS ^ "SB SI. 5. Odnos između širine goda i prostorne težine drveta. Unutar jednog goda postoji zona ranog i zona kasnog drveta. Rano i kasno drvo četinjača sastoji se iz posve različite građe. Prostorna težina ranog drveta znatno je manja od prostorne težine kasnog drveta. Vintila (Holz II, 345.) je ´svojim iztraživanjima prostorne težine ranog i kasnog drveta došao do ovih rezulata: Preglednica br. 9. Prostorna težina Vrst drveta rano drvo kasno drvo Odnos g/cm5 Jela 0,277 0,626 1 : 2,3 Bor 0,343 0,830 1 : 2,4 Prostorna težina kasnog drveta više od dva puta je veća od prostorne težine ranog drveta. Iz izhoda ovih iztraživanja mogu se povući neki zaključci važni za samu tehniku proizvodnje celuloze. Ova nejednakost građe jednog goda od upliva je na kakvoću celuloze. Kasno drvo, gušće je i teže od ranog drveta, ono treba više vremena da se kuha u lužini. Zbog toga je celuloza dobivena iz ranog drveta nešto lošijih svojstava, jer se mora duže vremena kuhati zajedno s kasnim drvetom. Nažalost nije praktički moguće odvojiti rano od kasnog drveta. Ipak je važno po kakvoću celuloze, da drvo ne pokazuje velike razlike u postotku zone ranog i kasnog drveta. Potrebno je, da je odnos ranog i kasnog drveta pravilan. Prostorna težina drveta ovisi i o položaju stabla u sastojini. Po Kraftovoj klasifikaciji stabla se u sastojini diele u ovih pet razreda: 1. nadrasla, 2. vladajuća, 3. suvladajuća, 4. nadvladana i 5. posve potisnuta stabla. Po Trendelenburgu (str. 309.) najlakša je smrekovina nadraslih i vladajućih stabala, a najteža ona posve potisnutih stabala. Borovina suvladajućih stabala je teža od borovine vladajućih odnosno posve potisnutih stabala. Do istih je rezultata za jelovinu i smrekovinu došao Volkert (str. 73.). 148 |