DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Krivulja učestalosti prostorne težine jasikovine slična je onoj smrekovine, ali je interval između graničnih vriednosti, razlika između najlakše i najteže probe, manji nego onaj u smrekovine. Borovina imade prosječnu prostornu težinu 0,49 g/cm3 i izrazito asimetričnu krivulju učestalosti prostorne težine. Najčešća vriednost prostorne težine borovine leži kod 0,45 g/cms, dakle kod prosječne prostorne težine smrekovine. Položaj krivulje učestalosti prostorne težine bukovine je posve različit od onih smrekovine, jelovine, borovine i jasikovine. Najlakša bukovina je težka kao prosječna prostorna težina četinjača. Prosječna vriednost prostornje težine bukovine iznosi 0,67 g/cm3. Prosječna prostorna težina gotovo se poklapa s najčešćom prostornom težinom. Linija i tok krivulje je dosta pravilan. Ove krivulje učestalosti prostorne težine pojedinih vrsta drveća od vrlo velike su v a ž n o s t i, jer su one osnovica za kalkulaciju o potrebi celuloze i celuloznog drveta. Ova se kalkulacija.ne smije vršiti na osnovu samih podataka o kubnoj sadržini. Ne može se kod proizvodnje celuloze govoriti o 1 m3 ili 1 prm smrekovine, ako jedan m3 sadrži 400 kg a drugi 500 kg drvne tvari. Potrebno je dakle kod tih kalkulacija poznavati prostornu težinu upotrebijenog celuloznog drveta. Sirrrctavina. Ćft/O N. .5/ r r V\ II1/ \ \ S/aLžauLzia. ´/ . \ \ \\ \ V" \\ NN. ^ ^ 030 3S *0 +5 Sć> Jo ´60 stf""3 SI. 3. Krivulje učestalosti prostorne težine celuloznoga drveta (tanje deblovine) i stablovine. Trendelenburg je u svojim iztraživanjima (1936., 7.) dao odgovor na pitanje, da li ove krivulje učestalosti prostorne težine i iz njih izračunate prosječne prostorne težine, koje se odnose na normalnu stablovinu, odgovaraju krivuljama prostorne težine i prosječnim prostornim težinama celuloznog drveta. Celulozno drvo je, kako je poznato, tanja deblovina, uglavnom proredni materijal. Ono bi moglo imati posve drukčiji tok krivulje učestalosti i posve drugu prosječnu prostornu težinu. Na osnovu iztraživanja Siebera, koii je iztražio izključivo smrekovo celulozno drvo i iztraživanja Hartiga, koji je iztražio 60 stabala smreke u cieloj dužini, dakle normalnu stablovinu, vidi se, da je tok linije krivulje učestalosti i prosječna prostorna težina skoro posve jednaka kako za celulozno drvo tako i za normalnu stablovinu (vidi si. 3). Prema iztraživanju Siebera prosječna prostorna težina iznosila je 0,452 g/cm3, a prema iztraživanju Hartiga 0,455 g/cm3. Isti odnosi utvrđeni su i za borovinu. Između postotka izkorišćenja i prostorne težine celuloznog drveta mora postojati stanoviti paralelizam. Ovaj odnos prikazan je prema E. Hägglund-u grafički na si. 4. Iz tog odnosa može se zaključiti, da što je veća prostorna težina drveta, to je veći postotak izkorišćavanja (Trendelenburg 1936., 6.). Obzirom na veliku prostornu težinu bukovine moglo bi se zaključiti, da će postotak izkorišćenja 1 m3 bukovine biti znatno veći nego postotak izkorišćenja 1 m3 smrekovine. Ali to ne stoji radi kraćih vlakanaca i radi većeg sadržaja bukovine na pentozanima. 146 |