DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Kako smo na početku naglasili vrlo je različit udio pojedinih stanica u listačai četinjača. Drvo četinjača je vrlo homogeno i sastoji se gotovo samo iz jedne vrste stanica, dok je drvo listača daleko heterogenije. Donosimo u preglednici 6 podatke o udjelu pojedinih stanica kod nekih četinjača. Preglednic a br. 6. Traheide Sržni traci Smolni kanali Vrs t d r v e t a u postoci m a 93 . . .95 5 .. . 7 0,2 . . . 0,3 Jela 91 . . .94 6 . . .10 Bor 91 . . .95 5 . . . 8 0,5 . . . 1,0 Kod listača udio pojedinih vrsta stanica je daleko zamršeniji. U preglednici 7. iznieti su podatci o učešću pojedinih stanica kod bukovine, jasikovine i brezovine. (Po Huber-Prütz-u, 1938., Trendelenburg, 85.). Preglednica br. 7. Traheje Vlakanca Sržni traci Parenhim Vrst drveta u postotcima Bukva 31 37 27 Jasika 26,4 60,9 12,7 Breza 24,7 64,8 10,5 Prema iztraživanju W. Klauditz-a (Holz V., str. 145.) stanice sržnih trakova listača od manje su tehničke vriednosti u proizvodnji celuloze za papir nego ostale mehaničke i provodne stanice. Ova manja vriednost stanica sržnih trgkova uslov- Ijena je stanovitim morfološkim osebinama. S.tanice sržnih trakova su kratke, većinom debelo stiene i imadu razmjerno malu površinu. Stanice sržnih trakova vrlo se težko defibriraju. Bukovina je zbog velikog sadržaja sržnih trakova manje vriedno celulozno drvo u proizvodnji celuloze za papir od jasikovine ili brezovine. Udio sklerenhimskih vlakanaca na težini, koji su osobito važni kod proizvodnje celuloze za papir, iznosi za bukovinu 73,4% a za brezovinu 86,2%. Potrebno je ovdje spomenuti, da su duljina vlakanaca, debljina stienki i promjer stanica važni u proizvodnji celuloze za papir. Kod celuloze gdje se daljnjim kemijskim postupcima posve razgrade vlakanca na molekule celuloze (proizvodnja umjetne svile i vune) građa drveta (duljina i debljina vlakanaca) ne igra nikakovu ulogu. Za tu proizvodnju od važnosti je samo fina struktura molekule celuloze. Kako je poznato kemijski sastav drveta kreće se u vrlo uzkim granicama. Posljedica je tome, da se i specifična težina same drvne tvari kreće u vrlo uzkim granicama. Ona iznosi za sve vrsti drveća u prosjeku 1,56 g/cm3. Iz ovog temeljnog tvoriva grade pojedine vrste drvo posve različitih svojstava. Što je drvo poroznije, to je manja prostorna težina drveta, t. j . težina jedinice volumena drveta u kojem se nalazi drvna tvar pored pora izpunjenih vodom i zrakom. Ovdje ćemo se baviti samo s prostornom težinom apsolutno suhog drveta, (0% vlage). Ako se ova prostorna težina pomnoži s 1000 dobiva se težina u kg po 1 m3 apsolutno suhog drveta. Uplivom različitih činbenika stvara jedna te ista vrsta drveta s malim brojem stanica, koje joj stoje na razpolaganju, kod četinjača praktično samo jedna vrsta stanica, drvo s vrlo različitom prostornom težinom. Granice i srednja vriednost prostorne težine pojedinih vrsta drveća važnih za proizvodnju celuloze prikazane su u sliedećoj preglednici: 144 |