DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 24     <-- 24 -->        PDF

goda sadrži više a — celuloze* a manje lignina, a osim toga i nešto manje hemiceluloza
i smole nego rano drvo. Curran (1936) iztražio je borovinu i došao do ovih
rezultata: kasno drvo 46,4% a — celuloze, a rano drvo 43,9°/o a —celuloze. Prema
iztraživanjima Rittera i Fleck-a (1932.) može se zaključiti, da je veći sadržaj lignina
u ranom drvu. Donašamo o tom iztraživanju sliedeću preglednicu:


Preglednica br. 4


., .
Rano drvo Kasno drvo


Vrst


drveta Sadržaj lignina /.
Pseudotsuga tax. — srž 32,6 29,2





Pinus taeda — biel 28,1
26,8


Pinus taeda — srž 26,8
24,2


Ove razlike u sadržaju na ligninu ranog i kasnog drveta mogu se objasniti
različitom građom stienke stanica kasnog drveta. Već i sadrža j lignin a u
ranom drvu imade praktičnu važnost u tome, što kod iste težine
celuloznog drveta sadrži težko drvo, s većom zonom kasnog drveta, više celuloze
nego lako drvo, s većom zonom ranog drveta (Trendelenburg, 108.).


Prema jednom iztraživanju Schwalbe-a (Trendelenburg, 108.) imade granjevina
smreke nešto veći sadržaj lignina, hemiceluloza i smole od stablovine smreke.


Najjednostavniju i najpravilniju građ u posjeduju četinjače. Drvo četinjača
sastoji se u glavnom od traheida, koje su četverokutnog ili šesterokutnog presjeka
i poredane u radialnim nizovima od kambija do srca. Između njih teku u radialnim
svežnjevima sržni trakovi. Sržni trakovi izgrađeni su uglavnom iz parenhimatskih
stanica. Drvo četinjača sastoji se gotovo pretežno — najmanje 90% — iz
traheida. Duljina traheida najmanje je 25 puta, a najviše nekoliko stotina puta, u
prosjeku 100 puta veća od promjera traheida. U ranom drvu traheide su tankostiene
i velikog lumena, u kasnom drvu debelostiene i malog lumena.


Listače posjeduju daleko složeniju građu. Elementi te građe su traheje, vlakanca,
vlaknaste traheide, drvni parenhim, sržni trakovi i dr. Već prema smještaju
i veličini sudova govorimo o prstenasto poroznom i difuzno poroznom drvu.
Sudovi osrženog diela drveta puni su tila.


Za praktično izkorišćavanje od važnosti su dimenzije
pojedini h stanica . Duljina pojedinih stanica je različita. Ona ovisi o vrsti
drveta, o starosti, dielu stabla, brzini rastenja i staništu. Srednje vriednosti duljine
stanica dobivamo tek na osnovu mnogobrojnih iztraživanja. Ako r aspolažemo
s podatcima o mjerenju duljina velikog broja stanica možemo konstruirati
na osnovu tih podataka krivulju učestalosti. Kod dovoljno velikog broja mjerenja
tok te krivulje je vrlo pravilan. Na si. 1. prikazana je krivulja učestalosti duljine


str


i i i i


.


2Z
Širina L/ocća < .......


\


1 \


V


´ 1 ´\ \


/8
/ 1 \ \


/


/ \ \
/ / \ \


/
\ \


1 / \ \
j \ \


/ /


/ / /


«i
\


1


\


/


/ /
\


/ / /
\ N
/
´ \\ V\
1


V v^


. ^


1
1
^ \ ""--


^.— "
„_


05
fo 2X Sa 33" i* *S SS


Sl. 1. Krivulje učestalosti
duljine vlakanaca smrekovine s uzanim i širokim godovima.


celuloza je ona celuloza, koja je u hladnoj 17´5°/o natrijskoj lužini netopiva; ß-


a


i v — celuloza su hemiceluloze topive u 17´5°/o natrijskoj lužini.


142