DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 24 <-- 24 --> PDF |
goda sadrži više a — celuloze* a manje lignina, a osim toga i nešto manje hemiceluloza i smole nego rano drvo. Curran (1936) iztražio je borovinu i došao do ovih rezultata: kasno drvo 46,4% a — celuloze, a rano drvo 43,9°/o a —celuloze. Prema iztraživanjima Rittera i Fleck-a (1932.) može se zaključiti, da je veći sadržaj lignina u ranom drvu. Donašamo o tom iztraživanju sliedeću preglednicu: Preglednica br. 4 ., . Rano drvo Kasno drvo Vrst drveta Sadržaj lignina /. Pseudotsuga tax. — srž 32,6 29,2 Pinus taeda — biel 28,1 26,8 Pinus taeda — srž 26,8 24,2 Ove razlike u sadržaju na ligninu ranog i kasnog drveta mogu se objasniti različitom građom stienke stanica kasnog drveta. Već i sadrža j lignin a u ranom drvu imade praktičnu važnost u tome, što kod iste težine celuloznog drveta sadrži težko drvo, s većom zonom kasnog drveta, više celuloze nego lako drvo, s većom zonom ranog drveta (Trendelenburg, 108.). Prema jednom iztraživanju Schwalbe-a (Trendelenburg, 108.) imade granjevina smreke nešto veći sadržaj lignina, hemiceluloza i smole od stablovine smreke. Najjednostavniju i najpravilniju građ u posjeduju četinjače. Drvo četinjača sastoji se u glavnom od traheida, koje su četverokutnog ili šesterokutnog presjeka i poredane u radialnim nizovima od kambija do srca. Između njih teku u radialnim svežnjevima sržni trakovi. Sržni trakovi izgrađeni su uglavnom iz parenhimatskih stanica. Drvo četinjača sastoji se gotovo pretežno — najmanje 90% — iz traheida. Duljina traheida najmanje je 25 puta, a najviše nekoliko stotina puta, u prosjeku 100 puta veća od promjera traheida. U ranom drvu traheide su tankostiene i velikog lumena, u kasnom drvu debelostiene i malog lumena. Listače posjeduju daleko složeniju građu. Elementi te građe su traheje, vlakanca, vlaknaste traheide, drvni parenhim, sržni trakovi i dr. Već prema smještaju i veličini sudova govorimo o prstenasto poroznom i difuzno poroznom drvu. Sudovi osrženog diela drveta puni su tila. Za praktično izkorišćavanje od važnosti su dimenzije pojedini h stanica . Duljina pojedinih stanica je različita. Ona ovisi o vrsti drveta, o starosti, dielu stabla, brzini rastenja i staništu. Srednje vriednosti duljine stanica dobivamo tek na osnovu mnogobrojnih iztraživanja. Ako r aspolažemo s podatcima o mjerenju duljina velikog broja stanica možemo konstruirati na osnovu tih podataka krivulju učestalosti. Kod dovoljno velikog broja mjerenja tok te krivulje je vrlo pravilan. Na si. 1. prikazana je krivulja učestalosti duljine str i i i i . 2Z Širina L/ocća < ....... \ 1 \ V ´ 1 ´\ \ /8 / 1 \ \ / / \ \ / / \ \ / \ \ 1 / \ \ j \ \ / / / / / «i \ 1 \ / / / \ / / / \ N / ´ \\ V\ 1 V v^ . ^ 1 1 ^ \ ""-- ^.— " „_ 05 fo 2X Sa 33" i* *S SS Sl. 1. Krivulje učestalosti duljine vlakanaca smrekovine s uzanim i širokim godovima. celuloza je ona celuloza, koja je u hladnoj 17´5°/o natrijskoj lužini netopiva; ß- a i v — celuloza su hemiceluloze topive u 17´5°/o natrijskoj lužini. 142 |