DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 20     <-- 20 -->        PDF

sobnih za izradu u celulozno drvo — može se uzeti, da će se od ukupne drvne gromade
etata crnogoričnog drveća moći izraditi 20% u celulozno drvo. Od bukove
drvne gromade uzimlje se iz već navedenih razloga, da i tu odpada na celulozno
drvo samo 5°/o.


Uzmu li se na temelju podataka navedene brojitbe prosječni godišnji prirasti
u toj oblasti za crnogoricu 2,8 m8 po hektaru, a za bukvu 2,3 m3 po hektaru, imali
bi ovdje godišnje na razpoložbi:


crnogoričnog celuloznog drveta oko ... . 120.000 prm
te bukovog celuloznog drveta oko ... . 60.000 prm


Ukupno 180.000 prm


Kako je ta drvna gromada crnogoričnog drveća sjeverne kraške oblasti (IV.)
razprostranjena većinom po prostranim površinama mješovitih bukovih i jelovih
sastojina, a uz to pojedini dielovi te oblasti još nisu povezani normalnom željezničkom
mrežom, neće biti moguće, svu razpoloživu količinu celuloznog drveta
prevesti i usredotočiti na jedno mjesto prerade, već će se uslied ove okolnosti
morati izgraditi dvije manje tvornice celuloze. Jedna bi, za koju bi se dobavljalo
celulozno drvo sa područja Like i Gorskog kotara, mogla biti izgrađena u Ogulinu,
a druga, kojoj gravitira drvo zapadne Bosne u Drvaru, ili na kojem pogodnijem
mjestu tog područja.


U sjevernoj šumsko-gospodarskoj oblasti (I.) ima još manje crnogoričnog drveća,
pa se zbog velike potrebe na mekanom građevnom drvetu, a u nekim predjelima
ove oblasti (Zagorje) i na rudnom drvetu, ne može zasad računati sa bilo
kakovom količinom crnogoričnog celuloznog drveta. Zbog velike oskudice na
ogrjevnom drvetu, bukove sastojine ove oblasti također ne mogu doći u obzir za
izradu celuloznog drveta. Ovdje bi se mogla izraditi tek stanovita manja količina
celuloznog drveta iz bjelogoričnih mekanih vrsta drveća te oblasti, čije sastojine
zapremaju površinu od oko 5.000 ha. Kako topolovih sastojina, koje su u tu
svrhu najbolje, ima razmjerno malo, ne može se računati godišnje sa više od 10.000
prm., pa tu količinu može preraditi već postojeća tvornica celuloze (papira) u
Zagrebu.


U sjevero iztočnoj se oblasti (II) može računati zasad t. j . dok se ne pospješi
uzgoj topolovine, samo sa manjom količinom celuloznog drveta izgrađenog iz mekanih
bjelogoričnih, većinom topolovih vrsta drveća. I to bi se celulozno drvo
moglo preraditi u zagrebačkoj tvornici celuloze. Crnogoričnog drveća u toj oblasti
gotovo i nema, a bukovo drvo, kao i sve ostalo bjelogorično drvo, koje nije sposobno
za izradu u vriednije Sortimente mora se upotrebiti za obskrbu pučanstva
ogrjevnim drvetom, jer na tom — u toj oblasti — vlada najveća oskudica.


U južnoj kraškoj i jadranskoj oblasti (V. i VI.) ne može se zasad zbog karaktera
šuma i potreba pučanstva uobće uzeti u razmatranje izrada celuloznog drveta
u količini, koja bi bila dovoljna za podizanje tvornice celuloze i one najmanjeg
kapaciteta.


Na koncu ovog razmatranja sažeti ćemo još jednom najbitnije zaključke u
u sliedećih nekoliko točaka: 1. U šumskoj-gospodarskoj oblasti iztočne Bosne (III),
kao i u sjevernoj kraškoj oblasti (IV) postoji mogućnost, da se uz predhodnu izgradnju
šumskih izvoznih naprava do svih sastojina u kojima se celulozno drvo
može izrađivati, osigura obskrba potrebnim celuloznim drvetom triju tvornica celuloze
i to: jedne velike, u oblasti iztočne Bosne, koju bi se moglo godišnje obskrbljivati
sa oko 320.000 prm. celuloznog drveta, te dviju manjih — u oblasti sjevernog
krša, koje bi obje zajedno — mogle prerađivati godišnje oko 180.000 prm.


Ograniči li se izrada celuloznog drveta samo na područja uz postojeća prometna
sredstva, a da se odmah ne pristupi planskoj izgradnji prometnih sredstava,
kojima bi se otvorile sve sastojine, tada će se u obje ove oblasti moći izraditi, od
nosno izkoristiti jedva polovica od navedenih količina celuloznog drveta t. j . svega
zajedno najviše oko 250.000 prm. U tom se slučaju smije računati da bi tvornica
u iztočnoj Bosni imala na razpolaganju godišnje samo oko 160.000 prm celuloznog
drveta, a dvie tvornice u sjeverozapadnoj oblasti svaka samo oko 45.000 prm. Ova
se okolnost kod određivanja kapaciteta tvornica celuloze mora svakako uzeti u
obzir.


138