DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 16 <-- 16 --> PDF |
/ obalnih pruga, pošto im prolazne poplave gotovo ništa ne škode. Bauerov zavod u Münchenu vršio je iztraživanja o križanju različitih vrsta, podvrsta i poriekla topola u svrhu, da se postigne povećanje brzine prirasta. Ovdje se došlo do posljedka, da bi topolove biljke u gustom sklopu, slično košaračkoj vrbi, mogle — uz predpostavku dobre njege i gnojenja — postići 5—6 puta veći godišnji prirast, nego što ga ima dobra smrekova šuma. 2) Mogućnost izrade celuloznog drveta obzirom na način gospodarenja, njegu sastojina i sječu drveta, te obzirom na podmirenje potreba pučanstva na građevnom i ogrjevnom drvetu. Osim veličine površina, na kojima su se razprostranile sastojine vrste drveća sposobnih za proizvodnju celuloznog drveta, odlučan je za količinu te proizvodnje i način, na koji se s tim sastojinama gospodari. Sa velikom većinom naših crnogoričnih te mješovitih crnogoričnih i bjelogoričnih brdskih šuma (III. i IV. oblasti) t. j . na površini od oko 1,413.000 ha, gospodari se na prieborni način tako. da u pravilu na velikim površinama dolazi do lzkorišćivanja razmjerno malih količina tanjeg drveta, jer su sva zdrava stabla taji jih i srednjih promjera sastavni dielovi temeljne drvne zalihe, koja mora nakon svakog izkorišćivanja ostati netaknuta. U tim će sastojinama, od tanjeg smrekovog i jelovog drveta, moći za izradu celuloznog drveta doći u obzir, tek ona stabalca, koja se moraju iz sastojine, zbog šumsko-uzgojnih razloga, odmah odstraniti, kao što su to bolestna, suha, prelomlje na, rašljava, rakava, grbava, izvaljena i siična defektna stabla. U udaljenijim, teže pristupačnim predjelima priebornih šuma ima još veći broj starih, većinom jelovih stabala iz kojih se, zbog slabe kakvoće njihovog drveta, ne izplate izrađivati trupci za pilenje i prevažati ih na pilanu već je koristnije izrađivati celulozno drvo. Takovih se stabala nalazi i u starim sječinama, gdje su se nekad ostavljala za »sjemenjake«, jer ih nitko, zbog loše kvalitete, nije htio posjeći. U Gorskom kotaru se već prije ovog rata iz takovih stabala izrađivalo celulozno drvo i razmjerno dobro unovčavalo, pa će se i u buduće morati to nastaviti, kako bi se takova stabla, dok još imaju neku vriednost, izkoristila. Obzirom na današnje stanje naših priebornih šuma morala bi se izrada celuloznog drveta uskladiti i prilagoditi izklčivo šumsko-uzgojnim zahtjevima tih šuma, pa će se stoga u prvo vrieme morati izkorišćivati također i veća količina lošijeg drvnog materijala. U jednako-starim, pravilnim visokim crnogoričnim šumama, koje su nastale prirodnim podmlađenjem na način oplodne sječe, ili su umjetno osnivane, dolazi se već od prvih proreda do veće količine vriednog celuloznog drveta, a i kod sječe redovnog etata, može se računati, da će se, uz ostalo tehničko drvo, moći izraditi i oko 10 — 20 °/o drveta za celulozu. Da nema potreba pučanstva na građevnom crnogoričnom drvetu, kao i potreba rudnika na rudnom drvu, moglo bi se uzeti, da će za izradu celuloznog drveta ostati i veći postotak drvne gromade godišnjih etata. Zbog podmirenja tih potreba mora se postotak, koji bi stvarno odpao na celulozno drvo, u nekim oblastima reducirati. Ali i tako ustanovljena količina celuloznog drveta, koja bi se mogla u pojedinim oblastima izraditi, ovisit će, kako ćemo to još posebno iztaći, o mogućnosti izvoza iz šume do mjesta prerade. Razmjerno velike količine celuloznog drveta, i za kratko vrieme, mogu nam dati sastojine mekih bjelogoričnih vrsta drveća, u prvom redu topolove i to one kanadske topole, koje na pogodnom tlu, uz podpuni obrast i obhodnju od 25—40 godina daju po hektaru do 500 m3 drvne gromade, a posebno njegovane i do 1000 m3. Za proizvodnju celuloznog drveta dovoljne su za kanadsku topolu na pogodnom zemljištu i obhodnje s 15—25 godina. Do tih je godina i sigurnost uzgajanja — obzirom na napadaje od bolesti i insekata — razmjerno velika. Kako se sa topolovim sastojinama gospodari čistom sječom, to je kod njihovog izkorišćivanja veća drvna gromada usredotočena na manje površine, što je također povoljna okolnost za izradu celuloznog drveta u tim šumama. Za sada ne možemo računati s većim drvnim gromadama topolovog celuloznog drveta, jer nemamo tih sastojina na većim površinama. Međutim moramo, kako je već rečeno, što prije početi sa osnivanjem topolovih sastojina na svim stojbinama, koje pružaju uvjete za brzi rast tog drveta. 134 |