DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 15     <-- 15 -->        PDF

I ako možemo smatrati, da je obzirom na razmjerno veliko razprostranjenje
crnogoričnog drveća u navedene dvie oblasti (III. i IV.), drvna sirovina za preradu
u celulozu zasad u dovoljnoj mjeri osigurana, ipak se ve ć sad a mor a
misliti, kako je već napred istaknuto, i na budućnost, te odmah pristupit i
umjetnom podizanju smrekovih sastojina na svim brdskim staništima
na kojima to drvo može uspješno rasti. To ne samo za to, da se za budućnost
osigura što veća količina po kakvoći najvriednijeg celuloznog drveta, većza to, da se nepošumljena ili slabo pošumljena šumska zemljišta što racionalnije
izkoriste. U našim brdskim predjelima ima mnogo neizkorišćenih površina uz puteve
i rubove šuma, čistina unutar šuma, te zapuštenih starih sječina i paljevina,
koje bi se mogle, ako stojbina odgovara zašumiti smrekom. Ona bi se mogla na pogodnim
mjestima, u manjim grupama, primješati i u sastojine čistih bjelogoričnih
šuma, te uzgajati u kraćoj obhodnji t. j . dok ne postigne dimenzije dovoljne za izradu
celuloznog drveta, odnosno za izradu građevnog drveta za seljačke potrebe.


SI. 1. 16-godišnja sastojina kanadske topole uz Dravu kod Osieka.


Svakako treba izbjegavati osnivanje čistih smrekovih sastojina
na većim površinama, te svuda stvarati mješovite sastojine bjelogorice
i crnogorice, u kojima bi smreka zauzimala manje površine u prugama ili krugovima.


Područje prirodnog razprostranjenja sastojina mekog bjelogorično
g drveć a razmjerno je malena. Najviše ga ima na poplavnim tlima, uz rieke
i potoke, u sjevernoj i sjevero-iztočnoj oblasti, gdie sastojine tog drveća zapremaju
površinu od 5.820 ha, dok je u drugim oblastima manje razprostranjeno.
Ovo će se područje razprostranjenja mekih vrsta bjelogoričnog drveća, pogotovo
trepetljike, sive topole i kanadske topole, morati u cilju osiguranja što većih količina
po kakvoći vriednog celuloznog drveta za budućnost, št o prij e umjet n
o proširiti , te pristupiti uzgajanjutih vrsta na svim šumskim zemljištima,
gdje one mogu uspievati. Ovdje dolaze u obzir one površine nizinskih područja,
koje nisu dosad nikako ili samo vrlo loše i neracionalno izkorišćivane.


Poznata je činjenica, da topol e vrlo brzo rastu, te da neke od njih niti na
tlo i klimu ne stavljaju velike zahtjeve. One su vrlo pogodne za pošuml´jenje


133