DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-12/1944 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Prije prielaza na podrobniji prikaz i ocjenu tih podataka za pojedinu oblast iztičemo i činjenicu, da se potanjim izpitivanjem i proučavanjem ovih podataka u odjelu za uzgoj i uređivanje šuma, glavnog ravnateljstva za šumarstvo, došlo do zaključka, da ti brojitbeni podatci ne odgovaraju pretežnim dielom današnjoj stvarnosti i to iz ovih razloga: Kako je poznato, svi su ti brojitbeni podatci sakupljeni i obrađeni na temelju podataka starih eksploatacionih osnova, koje su na brzu ruku izrađene za vrieme bivše austrijske uprave u svrhu što jačeg i bržeg izkorišćivanja raznih šumskih područja. Ova je opazka osobito važna i stvarna za brojitbene podatke na području ravnateljstva šuma u Sarajevu, Tuzli, Banja Luci i Travniku. I ako se kasnije počelo sa revizijom, a djelomično i sa sastavom novih eksploatacionih i gospodarstvenih osnova, ipak je i taj rad bio u glavnom, usmjeren u svrhu izkorišćivanja i sječe većih drvnih gromada, na temelju dugoročnih ugovora tako, da su i ti podatci vrlo slabo pouzdani. U glavnom se tu vodilo računa onim površinama, koje su za vrieme bivše Austrije ostale neizkorišćene, ili su određene za ponovno izkorišćivanje. Prema tome, vrlo malo, ili nikako, nije vođeno računa o onim površinama, koje su već izkorišćehe, a koje su tokom 40 i više godina postepenim štetama, neograničenom pašom i čestim šumskim požarima pretvorene u bezvriedne šikare, neplodno zemljište, mjestimično u bujična područja i vododerine. Posebno treba iztaknuti, da kod sastava te brojitbe nije bilo nikakovih podataka za razna veća i manja šumska područja bivše Bosne i Hercegovine, djelomično i za jedan dio ličkih šuma, jer za ta područja ni do dan danas nisu sastavljene nikakove uređajne osnove. Doduše, tu se većinom radi o slabijim šumskim područjima, koja su obraštena lošim sastojinama i šikarama. Za nekoja područja nisu sastavljene uređajne osnove s toga razloga, što nije bilo dovoljno razpoložive drvne gromade za prodaju, s obzirom na velike potrebe okolišnih sela. Od ukupne površine državnih šuma, koja danas prema podatcima odsjeka za rediteljstvo iznaša oko 2,574.090 ha, nisu za 692.812 ha nikada sastavljene uređajne osnove, dok površina šumskog područja, za koja su uređajne osnove prestale važiti, a do danas nisu izvršene revizije ili sastav novih osnova, iznaša oko 742.996 ha. Kada se k- tome doda velika većina t. j . preko 2/„ šuma z. z. obćinskih, seoskih, posebničkih i ostalih šuma, koje ukupno iznašaju oko 1,679.943 ha, a za koje također nisu nikada izrađene ma kakove uređajne osnove vidimo, da u doba sastava brojitbe iz godine 1938. sveukupna površina neuređenih šuma, uračunavši i one čije su osnove iztekle, daleko premašuju površinu uređenih šuma. Zbog ovakovih se okolnosti mora prigodom ocjene prihodne sposobnosti u svim šumskim područjima, pojedinih šumsko- gospodarskih oblasti vrlo oprezno računati sa površinama, koje se stvarno još danas nalaze pod šumom, te koje dolaze u obzir za dobivanje potrebnih količina celuloznog drveta. Time nije rečeno, da mi nemamo dovoljnih količina razpoloživog celuloznog drveta, koliko nam je najmanje potrebno da pokrijemo naše potrebe i da povrh toga izvezemo stanovite količine celuloznih prerađevina u´inozemstvo´. Naprotiv, unatoč nepouzdanih podataka o veličini površina šuma, koje se nalaze na području navedenih oblasti, još uviek možemo stalno računati time, da se iz godišnjih prihoda naših šuma može trajno izkoristiti u dovoljnoj mjeri toliko celuloznog drveta, koliko nam dostaje da pokrijemo cjelokupnu potrebu celuloze i celuloznih prerađevina u našoj državi. Sve napred navedene okolnosti iztaknute su samo zbog toga, da bi nedovoljno upućeni mogli lakše razumjeti razloge, zbog kojih su u zaključku ove razprave velikim oprezom izvršeni obračuni razpoloživog celuloznog drveta za najglavnija područja III. i IV. oblasti, u kojima je postotak šuma po površini, a prema tome i po navodnoj prihodnoj sposobnosti, razmjerno najveći. Količina celuloznog drveta, koja bi se izkorišćivanjem naših šuuma mogla dobiti ovisna je u glavnom od ovih činioca: 1. od obsega razprostranjenosti onih vrsta drveća, koja su sposobna za preradu u celulozu; 2. od zavedenog načina šumskog gospodarenja u pojedinim područjima, od načina uzgajanja i njege sastojina, od načina sječe i izrade drveta, kao i od podmirenja potreba pučanstva na crnogoričnom građevnom drvetu i bukovom ogrievnom drvetu, te od potreba rudnika na rudnom drvetu; 3. od mogućnosti izvoza i prievoza celuloznog drveta od mjesta proizvodnje do mjesta tvorničke prerade. Da možemo dobiti što stvarniju sliku o mogućnosti proizvodnje celuloznog drveta u našim šumama razmotriti ćemo svakog od ta tri činioca posebno. Prirodna razprostranjenost pojedinih vrsta drveća, koja dolaze u obzir za proizvodnju celuloznog drveta. Od crnogoričnih vrsta drveća, koja su u našim šumama prirodno razprostranjena, te dolaze u obzir za proizvodnju celuloznog drveta su smreka , jel a i bor. Ovo je crnogorično drveće najviše razprostranjeno u dvie šumsko-gospodarske oblasti i to većim dielom u iztočnoj oblasti Bosne, t e manjim dielom u sjevernoj kraškoj oblasti, ovdje su ali uz jelu i smreku, borove sastojine razprostranjene tek na manjim površinama. U područjima zemlje sjeverno od te dvie oblasti, te su vrste drveća — osobito bor — manje zastupane, dok ih u čitavom sjevero-iztočnom području drža 130 \ |